{"id":292018,"date":"2020-05-26T07:07:34","date_gmt":"2020-05-26T05:07:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=292018"},"modified":"2020-05-26T07:41:29","modified_gmt":"2020-05-26T05:41:29","slug":"prica-o-progonjenom-bendu-koji-nije-pristao-na-sutnju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/05\/26\/prica-o-progonjenom-bendu-koji-nije-pristao-na-sutnju\/","title":{"rendered":"Pri\u010da o progonjenom bendu koji nije pristao na \u0161utnju"},"content":{"rendered":"

Autor: Demian Vok\u0161i<\/strong><\/p>\n

Ibrahim G\u00f6k\u00e7ek, 41-jednogodi\u0161nji basist turskog benda Grup Yorum, preminuo je u \u010detvrtak, 7. svibnja. G\u00f6k\u00e7ekova smrt nije bila rezultat ovisnosti o drogama, kako to kod glazbenika po\u010desto zna biti. Ne, G\u00f6k\u00e7ek je umro nakon godinu dana dugog \u0161trajka gla\u0111u. Bio je druga osoba iz Grup Yorum koja je preminula na takav na\u010din: mjesec dana prije njega, 3. travnja od posljedica \u0161trajka gla\u0111u umrla je vokalistica Helin B\u00f6lek. Imala je 28 godina.<\/p>\n

Progon ljevi\u010darskog benda<\/h2>\n

Kolektiv Grup Yorum osnovan je 1985. godine na sveu\u010dili\u0161tu Marmara u Istanbulu. Kroz 35 godina aktivnosti izdali su 18 studijskih albuma i postigli znatnu razinu popularnosti. Jedan od njihovih koncerata odr\u017eanih 2011. godine privukao je ogromnih 250.000 fanova. No, pri\u010da o Grup Yorumu nije samo pri\u010da o studentima koji su se okupili da bi pravili glazbu koju vole: to je pri\u010da i o skupini ljevi\u010dara koji su glazbu koristili kao aktivisti\u010dko sredstvo kako bi izrazili svoja anti-kapitalisti\u010dka i anti-imperijalisti\u010dka stajali\u0161ta te se tako borili protiv statusa quo u svojoj dr\u017eavi.<\/p>\n

To im je uzrokovalo probleme ve\u0107 kasnih osamdesetih kada su u svoj repertoar ubacili pjesme na kurdskom jeziku. Turska je, naime, izme\u0111u 1980. i 1991. godine zabranjivala izra\u017eavanje na bilo kojem stranom jeziku. Zabrana se tehni\u010dki odnosila na bilo koji jezik osim turskog, no efektivno je slu\u017eila samo kako bi se ograni\u010dila prava manjina u Turskoj, prvenstveno Kurda. Uklju\u010divanje pjesme na kurdskom je stoga za Grup Yorum bio prosvjedni akt protiv turske asimilacijske politike usmjerene prema manjinskim grupama, a taj protest je njihov vokalist Metin Kahraman platio s 35 dana provedenih u zatvoru.<\/p>\n

Me\u0111utim, to je bio tek po\u010detak. Kroz tri desetlje\u0107a \u010dlanovi i \u010dlanice Grup Yoruma bili su konstantno na ni\u0161anu turskih vlasti. Bili su uhi\u0107ivani i izvo\u0111eni na sudove nekoliko stotina puta. Koncerti su im bili otkazivani i zabranjivani, a prostorije benda su bile meta mnogih policijskih racija u kojima bi im namjerno uni\u0161tavali instrumente. Me\u0111u cijelom ovom paletom dr\u017eavne represije nad jednim bendom iska\u010de doga\u0111aj iz 1993. godine. Tada je turska \u017eandarmerija zaustavila i propucala kamion koji je prenosio primjerke njihovog posljednjeg albuma \u201eCesaret\u201c, uni\u0161tiv\u0161i na taj na\u010din po\u0161iljku. Na albumu se nalazila i pjesma na kurmand\u017eiju, jednom od kurdskih jezika, a kamion je bio na putu prema Diyarbakiru, gradu na jugoistoku zemlje sa znatnom kurdskom populacijom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u017drtve brutalne Erdo\u011fanove \u010distke<\/h2>\n

Progon \u010dlanova Grup Yorum kulminirao je doga\u0111ajima koji su se odvili nakon neuspjelog poku\u0161aja dr\u017eavnog pu\u010da u Turskoj, u ljeto 2016. godine. Turska vlast, na \u010delu s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdo\u011fanom, na poku\u0161aj pu\u010da je reagirala sa, sada ve\u0107 \u010detverogodi\u0161njom, \u010distkom u svim sferama dru\u0161tva. Erdo\u011fanova Vlada je tako, izme\u0111u ostaloga, ugasila 189 medija, uhitila 319 novinara, zatvorila 3.003 \u0161kole i sveu\u010dili\u0161ta te otpustila 6.021 akademskih zaposlenika.<\/p>\n

Sveukupno pola milijuna ljudi je bilo pod istragom, a 96.883 ih je bilo uhi\u0107eno pod raznoraznim optu\u017ebama koje se uglavnom svode na povezanosti s pu\u010dem, osobito s pokretom pod vodstvom Fethullaha G\u00fcllena za kojeg turska vlast smatra da stoji u pozadini pu\u010da. G\u00fcllen i njegov pokret su u otvorenom sukobu s turskom Vladom jo\u0161 od 2013. godine kada je pokret, nakon dugogodi\u0161nje politi\u010dke suradnje s Erdo\u011fanovom Strankom Pravde i Razvitka (AKP) po\u010deo biti pretjerano utjecajan na turskoj politi\u010dkoj sceni za Erdo\u011fanov ukus. Nakon 2016. godine i pu\u010da, Erdo\u011fanova Turska otvoreno smatra da se nalaze pod prijetnjom navodne paralelne dr\u017eave koja cilja na preuzimanje vlasti, a u \u010dijoj pozadini stoji upravo G\u00fcllen. Na ljestvici dr\u017eavnih neprijatelja uz G\u00fcllenovu navodnu prijetnju nalaze se i kurdske organizacije, bilo politi\u010dke bilo militantne te apsolutno svatko tko te organizacije podr\u017eava.<\/p>\n

Tako je nastradao i \u00d6zg\u00fcr G\u00fcndem, dnevni list baziran u Istambulu koji je bio optu\u017een za potporu Kurdskoj radni\u010dkoj partiji, dok su urednici i novinari na\u0161li pod optu\u017ebom za \u201epodrivanje nacionalnog jedinstva\u201c. Ufuk \u015eanl\u0131, turski novinar koji je, izme\u0111u ostalog, radio i za Al-Monitor, bio je osu\u0111en, uz 24 ostala novinara, za pripadanje teroristi\u010dkoj organizaciji zbog svoje navodne podr\u0161ke g\u00fcllenistima u grupnom su\u0111enju kojeg je organizacija \u201eReporteri bez granica\u201c opisala kao \u201e\u010din politi\u010dkog despotizma\u201c. \u015eanl\u0131 je svega 18 dana prije pu\u010da napisao \u010dlanak kritiziraju\u0107i Erdo\u011fana zbog njegovog autokratskog odnosa prema turskim medijima.<\/p>\n

Kurdska manjina u Turskoj, koja se pod raznoraznim oblicima dr\u017eavne represije nalazi ve\u0107 desetlje\u0107ima, je tako\u0111er bila te\u0161ko pogo\u0111ena \u010distkom koja je iskoristila poku\u0161aj pu\u010da da bi vr\u0161ila daljnju represiju na politi\u010dke i kulturne aspekte te nacionalne manjine. Mnogi novinari koji su ba\u010deni u zatvorske \u0107elije tijekom pu\u010da su pisali za pro-kurdski nastrojene medije, a u spomenutom Diyarbakiru, otpu\u0161teni su \u010dak i \u010dlanovi lokalnog kazali\u0161ta kojeg je financirala op\u0107ina.<\/p>\n

Uhi\u0107enja i \u0161trajkovi gla\u0111u<\/h2>\n

Stoga kada je turska policija nakon pu\u010da po\u010dela poja\u010dano maltretirati \u010dlanove Grup Yoruma koji je tada ve\u0107 tri puna desetlje\u0107a kritizirao autoritarni odnos vlasti naspram manjinskih skupina, nitko nije bio iznena\u0111en. Kulturni centar Idil u Istambulu, u kojem su bili smje\u0161teni instrumenti \u010dlanova benda bio je meta racije u listopadu 2016. godine, u kojoj je policija te instrumente porazbijala. Mjesec dana nakon toga, osam \u010dlanova benda bilo je uhi\u0107eno, te su oslobo\u0111eni tek nekoliko mjeseci kasnije.<\/p>\n

U posljednje dvije godine Kulturni centar Idil bio je meta racija jo\u0161 deset puta, a niz \u010dlanova Grup Yoruma uhi\u0107en je. Sedmero njih se jo\u0161 uvijek nalazi u zatvoru pod optu\u017ebama za \u010dlanstvo u militantnoj skupini Revolucionarna narodna oslobodila\u010dka stranka\/fronta (DHKP-C).<\/p>\n

Kao znak protesta protiv tretmana \u010dlanova i \u010dlanica Grup Yoruma, Helin B\u00f6lek i Ibrahim G\u00f6k\u00e7ek zapo\u010deli su \u0161trajk gla\u0111u u svibnju 2019. godine. No ni tada ih turske vlasti nisu pustile na miru. Policija je izvr\u0161ila raciju na ku\u0107u u kojoj su B\u00f6lek i G\u00f6k\u00e7ek bili smje\u0161teni te su bili odvedeni u obli\u017enju bolnicu da bi ih se tamo prisilno nahranilo. Valja napomenuti da je prisilno hranjenje osoba koje \u0161trajkaju gla\u0111u protivno me\u0111unarodnom zakonu.<\/p>\n

Turske vlasti nisu Helin B\u00f6lek i Ibrahima G\u00f6k\u00e7eka pustile na miru \u010dak ni nakon njihovih smrti. \u201eSivi vukovi\u201c, ultra-desni\u010darska ksenofobna militantna organizacija povezana s Erdo\u011fanovim parlamentarnim koalicijskim partnerima iz Stranke nacionalisti\u010dkog pokreta (MHP) poku\u0161ala je blokirati G\u00f6k\u00e7ekovu pogrebnu povorku, a \u010dlanovi militantne grupe su poru\u010divali kako \u0107e nakon sahrane iskopati i ukrasti tijelo pokojnika. No, \u201eSivi vukovi\u201c to ipak nisu morali napraviti. Tu odgovornost preuzela je turska policija koja je suzavcem i gumenim metcima napala ljude okupljene u i oko zgrade u kojoj je G\u00f6k\u00e7ekovo tijelo bilo smje\u0161teno prije pogreba te je ukrala truplo. Tijelo je te\u017eilo svega 28 kilograma.<\/p>\n

Ovog tjedna se u pokrajini Izmir umjesto ezana, poziva na molitvu, s nekoliko d\u017eamijskih minareta zaorila pjesma \u201eBella ciao\u201c, univerzalna himna otpora prema fa\u0161izmu, u izvedbi Grup Yoruma. Pretpostavlja se kako je ova sabota\u017ea, jer u d\u017eamijske sustave za automatsko pu\u0161tanje ezana upali su hackeri, upravo znak otpora protiv progona gra\u0111ana. Turska policija odlu\u010dila je sankcionirati ne samo po\u010dinitelje, koji su i dalje nepoznati, nego i sve osobe koje su snimke tog doga\u0111aja dijelile na dru\u0161tvenim mre\u017eama uz \u201eiskaze\u201c podr\u017eavanja, \u0161to je, naravno, proizvoljna kategorija.<\/p>\n

Pri\u010da o Grup Yorum je tek medijski najprominentniji slu\u010daj autoritarne represije nad kriti\u010darima Erdo\u011fanove vlasti. Na\u017ealost, \u017ertava koje pate od sli\u010dnih progona ima na stotine tisu\u0107a, a njihove posljedice osje\u0107aju milijuni diljem Turske i u inozemstvu, gdje tisu\u0107e \u201enepodobnih\u201c Turaka i Turkinja \u017eive u progonstvu ili svojevoljnom egzilu kako bi izbjegli smrt, mu\u010denja i zatvorske kazne radi izmi\u0161ljenih optu\u017ebi.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n

https:\/\/youtu.be\/Qwbh6ZHEiUc<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turske vlasti nisu Helin B\u00f6lek i Ibrahima G\u00f6k\u00e7eka pustile na miru \u010dak ni nakon njihovih smrti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":292019,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-292018","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292018"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292018\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292024,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/292018\/revisions\/292024"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/292019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=292018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=292018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}