{"id":291900,"date":"2020-05-24T16:01:17","date_gmt":"2020-05-24T14:01:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=291900"},"modified":"2020-05-24T18:13:54","modified_gmt":"2020-05-24T16:13:54","slug":"heritidz-fondacija-nestabilnost-i-tenzije-koce-ekonomske-slobode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/05\/24\/heritidz-fondacija-nestabilnost-i-tenzije-koce-ekonomske-slobode\/","title":{"rendered":"Heritid\u017e fondacija: Nestabilnost i tenzije ko\u010de ekonomske slobode"},"content":{"rendered":"

Dugoro\u010dna politi\u010dka stabilnost Crne Gore ostaje neizvjesna, a tenzije poti\u010du dijelom iz nezadovoljstva zbog korupcije, slabe vladavine prava i ograni\u010dene slobode medija, \u0161to ko\u010di i ve\u0107e ekonomske slobode, ocijenila je Heritid\u017e fondacija u posljednjem izvje\u0161taju, prenosi portal Vijesti.<\/a><\/p>\n

U izvje\u0161taju o ekonomskim slobodama 2020. godine, Crna Gora je ocijenjena kao umjereno slobodna ekonomija, sa indeksom ekonomske slobode 61,5, po \u010demu je na 91. mjestu u svijetu.<\/p>\n

Ukupni rezultat pove\u0107an je za svega jedan bod u odnosu na 2019. godinu, prvenstveno, kako je obja\u0161njeno, zbog ve\u0107e ocjene integriteta dr\u017eave.<\/p>\n

\u201cCrna Gora je na 42. mjestu me\u0111u 45 zemalja u regiji Evrope, a njen ukupni rezultat znatno je ispod regionalnog prosjeka i pribli\u017eno je jednak svjetskom prosjeku\u201c, navodi se u izvje\u0161taju koji je objavljen krajem aprila.<\/p>\n

Dodaje se da Vlada nastoji da oja\u010da javne finansije, \u0161to bi pobolj\u0161alo slabe pokazatelje javne potro\u0161nje i fiskalno zdravlje, ali ne preduzimaju se sli\u010dni napori za ja\u010danje vladavine prava.<\/p>\n

Ekonomsku slobodu Heritid\u017e mjeri na osnovu 12 kvantitativnih i kvalitativnih \u010dinilaca, grupisanih u \u010detiri \u0161iroke kategorije ili stuba ekonomske slobode: vladavina prava (imovinska prava, integritet vlade, pravosudna efikasnost); veli\u010dina vlade (dr\u017eavna potro\u0161nja, poresko optere\u0107enje, fiskalno zdravlje); regulatorna efikasnost (sloboda poslovanja, sloboda rada, monetarna sloboda) i otvorena tr\u017ei\u0161ta (sloboda trgovine, sloboda ulaganja, finansijska sloboda).<\/p>\n

Svaka od dvanaest ekonomskih sloboda unutar tih kategorija ocjenjuje se na skali od 0 do 100. Ve\u0107i rezultat indeksa predstavlja ve\u0107i nivo ekonomskih sloboda.<\/p>\n

Crna Gora na listi ekonomskih sloboda Heritid\u017e fondacije bilje\u017ei pad 2018. i 2019. godine. Posebno je dramati\u010dan pad zabilje\u017een 2019. godine, od \u010dak 24 mjesta. Klju\u010dni razlozi pada su, kako je obja\u0161njeno, politizovano sudstvo, nepotizam i korupcija.<\/p>\n

U izvje\u0161taju za 2020. se navodi i da uprkos stalnim naporima za ja\u010danje nezavisnosti pravosu\u0111a, ono je i dalje podlo\u017eno pritiscima vlade, korupcija je i dalje rasprostranjena, a korumpirani visoki zvani\u010dnici rijetko se suo\u010davaju sa krivi\u010dnim gonjenjem.<\/p>\n

Po pravilu, slabo razvijene demokratije imaju i slabo razvijenu ekomoniju. U slu\u010daju Crne Gore iako se statisti\u010dki bilje\u017ei rast BDP-a, raste i javni dug usljed pove\u0107ane javne potro\u0161nje i rastu\u0107ih potreba za novim zadu\u017eivanjem. Sve to prati pove\u0107anje broja nezaposlenih, deficit bud\u017eeta i rast spoljnotrgovinskog deficita, s obzirom na to da je Crna Gora visoko uvozno zavisna dr\u017eava.<\/p>\n

Prognoze su za naredni period vrlo pesimisti\u010dne zbog pandemije koronavirusa i to u izbornoj godini, kada je javna potro\u0161nja ve\u0107a.<\/p>\n

MMF je nedavno prognozirao pad crnogorske ekonomije od devet odsto, rejting agencija Standard and Poor\u2019s 7,8 odsto, a Svjetska banka 5,6 odsto. Evropska komisija je prognozirala pad crnogorske ekonomije od 5,9 odsto u ovoj godini, dok \u0107e oporavak u narednoj, kako su naveli, zavisiti od trajanja \u0161oka.<\/p>\n

Prema Izvje\u0161taju o razvoju po mjeri \u010dovjeka, koji objavljuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora je u 2019. zadr\u017eala poziciju u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri \u010dovjeka, ve\u0107 \u010detvrtu godinu uzastopno, ali je ukazano da \u201crast nije bio na dobrobit svih, ostavljaju\u0107i odre\u0111ene kategorije ljudi u sistematski nepovoljnijem polo\u017eaju posmatrano iz vi\u0161e uglova\u201d.<\/p>\n

\u201cTo nam govori Indeks vi\u0161edimenzionalnog siroma\u0161tva – koji ukazuje da je gotovo 5 odsto crnogorskog stanovni\u0161tva i dalje izlo\u017eeno vi\u0161estrukim istovremenim uskra\u0107enostima ili je u riziku od takve izlo\u017eenosti. Istovremeno, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (paritet kupovne mo\u0107i izra\u017een u ameri\u010dkim dolarima) je za 30 odsto manji za \u017eene nego za mu\u0161karce. To zapravo zna\u010di da dugoro\u010dna promjena, kako u prihodima tako i u \u0161irem spektru nejednakosti u razvoju po mjeri \u010dovjeka, zavisi od sveobuhvatnijeg i vi\u0161e sistemskog pristupa razvoju, koji ide dalje od rasta BDP ili preraspodjele prihoda. Ove strategije \u0107e biti uspje\u0161ne samo ako se kombinuju sa politikama koje \u0107e rje\u0161avati ukorijenjene predrasude, dru\u0161tvene norme i strukture mo\u0107i u dru\u0161tvima i na tr\u017ei\u0161tima rada\u201d, naveli su iz UNDP.<\/p>\n

Indeks razvoja po mjeri \u010dovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoro\u010dnih nacionalnih postignu\u0107a u tri dimenzije napretka \u010dovje\u010danstva: dug i zdrav \u017eivot, pristup obrazovanju i pristojan \u017eivotni standard.<\/p>\n

Sa vrijedno\u0161\u0107u ovog indeksa od 0,816 Crna Gora je pro\u0161le godine zauzela 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija i dijeli je sa Rumunijom i Bugarskom.<\/p>\n

Da je i nejednakost raspodjele dohotka u Crnoj Gori visoka, pokazuje gini koeficijent. Svjetska banka je procijenila da je gini index u Crnoj Gori bio 39 u 2015. i pogor\u0161an je u odnosu na 2014. kada je bio 38,8. U 2013. godini koeficijent je bio 39, a 2012. je iznosio 41,2.<\/p>\n

Gini indeks mjeri stepen do kojeg raspodjela dohotka me\u0111u pojedincima ili doma\u0107instvima odstupa od potpuno jednake raspodjele. Gini indeks 0 predstavlja \u201csavr\u0161enu jednakost\u201d, dok indeks 100 podrazumijeva \u201csavr\u0161enu nejednakost\u201d.<\/p>\n

Gori gini koeficijent za 2015. od Crne Gore je u regionu imala samo Srbija, gdje je indeks iznosio 40,5. U Sjevernoj Makedoniji koeficjent je iznosio 35,6, Albaniji 32,9, Kosovu 26,5. Za BiH je posljednji podatak za 2011, kada je gini iznosio 33.<\/p>\n

Kada je u pitanju indeks sre\u0107e koji izra\u0111uju UN, on se u Crnoj Gori smanjuje od 2016. godine. Tada je indeks bio 5.161, a Crna Gora na 88. mjestu u svijetu. Ve\u0107 2017. Crna Gora je pala na 83. mjesto, 2018. na 81, a 2019. na 73. mjesto.<\/p>\n

U izvje\u0161taju se zemlje rangiraju na osnovu kona\u010dnog Indeksa sre\u0107e, a sre\u0107a je definisana kroz vi\u0161e kategorija: BDP-a po stanovniku, slobodi, velikodu\u0161nosti, socijalnoj podr\u0161ci, percepciji korupcije u vladi ili preduze\u0107ima i zdravlju, odnosno pristupu medicinskoj njezi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crna Gora je na 42. mjestu me\u0111u 45 zemalja u regiji Evrope, a njen ukupni rezultat znatno je ispod regionalnog prosjeka i pribli\u017eno je jednak svjetskom prosjeku<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291904,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-291900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/291900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=291900"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/291900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":291916,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/291900\/revisions\/291916"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=291900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=291900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=291900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}