{"id":291197,"date":"2020-05-16T06:02:33","date_gmt":"2020-05-16T04:02:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=291197"},"modified":"2020-05-15T23:07:10","modified_gmt":"2020-05-15T21:07:10","slug":"sta-je-fasizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/05\/16\/sta-je-fasizam\/","title":{"rendered":"\u0160ta je fa\u0161izam?"},"content":{"rendered":"

Autor: Robert O. Paxton<\/strong><\/p>\n

Vrijeme je da damo upotrebljivu kratku definiciju fa\u0161izma, iako znamo da ona ne obuhvata svoj predmet nimalo bolje nego \u0161to amaterska fotografija obuhvata li\u010dnost.<\/p>\n

Fa\u0161izam mo\u017eemo definirati kao oblik politi\u010dkog pona\u0161anja obilje\u017een opsesivnom zaokupljeno\u0161\u0107u propadanjem zajednice, poni\u017eenjem ili statusom \u017ertve, i kompenzatornim kultovima jedinstva, energije i \u010distote, u kojem masovna partija odanih nacionalisti\u010dkih aktivista, djeluju\u0107i u nevoljkoj ali djelotvornoj saradnji s tradicionalnim elitama, zabacuje demokratske slobode i slijedi \u2013 s iskupljuju\u0107im nasiljem, bez eti\u010dkih ili pravnih ograni\u010denja \u2013 ciljeve unutra\u0161njeg \u010di\u0161\u0107enja i spolja\u0161njeg \u0161irenja.<\/p>\n

Izvjesno je da politi\u010dko pona\u0161anje zahtijeva da se na\u010dini izbor, a izbori nas \u2013 kako moji kriti\u010dari \u017eure da istaknu \u2013 vra\u0107aju na ideje na kojima po\u010divaju. Hitler i Mussolini, puni prezira prema \u201ematerijalizmu\u201c socijalizma i liberalizma, ustrajno su isticali da u njihovim pokretima ideje zauzimaju sredi\u0161nje mjesto. Nikako, uzvra\u0107ali su mnogi antifa\u0161isti koji nisu pristajali da im odaju tu po\u010dast. \u201eIdeologija nacional-socijalizma stalno se mijenja\u201c, primijetio je Franz Neumann. \u201eOna ima neka magijska vjerovanja \u2013 obo\u017eavanje vo\u0111e, nadmo\u0107 gospodarske rase \u2013 ali nije izra\u017eena kroz niz kategori\u010dkih i dogmati\u010dkih proglasa\u201c [1]. U tom pogledu, ova knjiga se pribli\u017eava Neumannovom shvatanju, i u prvom poglavlju potanje sam ispitao osebujan odnos fa\u0161izma prema svojoj ideologiji \u2013 koja se istovremeno progla\u0161ava za sredi\u0161nju i po potrebi ispravlja ili kr\u0161i. Usprkos tome, fa\u0161isti su znali \u0161ta \u017eele. Ne mogu se odstraniti ideje iz prou\u010davanja fa\u0161izma, ali se mo\u017ee na\u0107i njihovo pravo mjesto me\u0111u svim \u010diniocima koji su utjecali na tu slo\u017eenu pojavu. Mo\u017ee se kormilariti izme\u0111u dviju krajnosti: fa\u0161izam se nije sastojao ni u jednostavnoj primjeni svoga programa ni u nesputanom oportunizmu.<\/p>\n

Vjerujem da se ideje na kojima po\u010divaju fa\u0161isti\u010dki postupci mogu najbolje izvesti iz tih postupaka, jer neke od njih ostaju neizre\u010dene, i fa\u0161isti\u010dki javni govor ih podrazumijeva. Mnoge od njih pripadaju podru\u010dju organskih osje\u0107aja vi\u0161e nego podru\u010dju argumentiranih stavova. U drugom poglavlju nazvao sam ih \u201emobilizacijskim strastima\u201c:<\/p>\n

– osje\u0107aj ogromne krize na koju ne mo\u017ee odgovoriti nijedno tradicionalno rje\u0161enje;<\/p>\n

– prvenstvo skupine, prema kojoj pojedinac ima du\u017enosti \u0161to su iznad svakog prava, individualnog ili univerzalnog, i podre\u0111enost pojedinca skupini;<\/p>\n

– vjerovanje da je vlastita skupina \u017ertva, \u0161to je osje\u0107aj koji opravdava svaku akciju protiv njenih unutra\u0161njih i vanjskih neprijatelja, bez ikakvih pravnih ili moralnih ograni\u010denja;<\/p>\n

– strah od propasti skupine, usljed podrivaju\u0107eg djelovanja individualisti\u010dkog liberalizma, klasnog sukoba i stranih utjecaja;<\/p>\n

– potreba za tje\u0161njim zdru\u017eivanjem \u010distije zajednice, ako je mogu\u0107e uz pristanak, ili pomo\u0107u nasilja prema ne\u010dlanovima ako je neophodno;<\/p>\n

– potreba za autoritetom prirodnih poglavara (uvijek mu\u0161karaca), koja dose\u017ee vrhunac u nacionalnom poglavici koji je jedini sposoban da utjelovi povijesnu sudbinu skupine;<\/p>\n

– nadmo\u0107nost vo\u0111inih instinkata nad apstraktnim i univerzalnim umom;<\/p>\n

– ljepota nasilja i djelotvornost volje, kada su posve\u0107eni uspjehu skupine;<\/p>\n

– pravo izabranog naroda da, neograni\u010den bilo kojim ljudskim ili bo\u017eanskim zakonom, vlada nad drugima, pravo koje se stje\u010de na osnovu jednog jedinog mjerila koje je juna\u0161tvo skupine u darvinovskoj borbi za opstanak.<\/p>\n

Fa\u0161izam koji odgovara toj definiciji kao i pona\u0161anje u skladu s tim osje\u0107ajima vidljivi su i danas. Fa\u0161izam na razini Prve faze postoji u svim demokratskim zemljama \u2013 uklju\u010duju\u0107i i Sjedinjene Dr\u017eave. Gra\u0111ani zapadnih demokratija, uklju\u010duju\u0107i i Amerikance, \u010desto osjete privla\u010dnost prema \u201enapu\u0161tanju slobodnih institucija\u201c, naro\u010dito slobode za neomiljene skupine. Nakon \u0161to smo ocrtali put fa\u0161izma, znamo da on ne zahtijeva neki spektakularni \u201emar\u0161\u201c na prestolnicu da bi uhvatio korijena; dovoljne su naizgled bezazlene odluke da se tolerira nezakonito postupanje prema nacionalnim \u201eneprijateljima\u201c. U nekoliko duboko poreme\u0107enih dru\u0161tava, ne\u0161to vrlo blizu klasi\u010dnom fa\u0161izmu do\u0161lo je do Druge faze. Ipak, njegov daljnji napredak nije neizbje\u017ean. Daljnje napredovanje fa\u0161ista prema vlasti djelomi\u010dno zavisi od ozbiljnosti krize, ali isto tako u velikoj mjeri i od ljudskih odluka, naro\u010dito odluka onih koji posjeduju ekonomsku, dru\u0161tvenu i politi\u010dku mo\u0107. Nije lako izna\u0107i primjerene odgovore na \u0161irenje fa\u0161izma, budu\u0107i da nije vjerovatno da \u0107e se njegov ciklus mehani\u010dki ponavljati. Ipak, na\u0161i izgledi da pametno odgovorimo mnogo su ve\u0107i ako razumijemo kako je fa\u0161izam uspijevao u pro\u0161losti.<\/p>\n

Zavr\u0161ne stranice Anatomije fa\u0161izma (The Anatomy of Fascism, Alfred A. Knopf, New York, 2004), u kojoj Robert O. Paxton stavlja te\u017ei\u0161te na praksu fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima vi\u0161e nego na njihovu ideologiju. Sintezu svojih istra\u017eivanja iznio je Paxton ranije u tekstu The Five Stages of Fascism (1998), u kojem obja\u0161njava faze fa\u0161izma koje se ovdje spominju \u2013 T. H.<\/p>\n

[1] Franz Neumann, Behemoth: The Structure and Practice of National Socialism, 1933\u20131944 (2. izd.), Oxford University Press, New York, 1944, s. 39. Skepticizam prema postojanju koherentne fa\u0161isti\u010dke ideologije nije ograni\u010den na ljevicu. Usp. \u010duvenu denuncijaciju biv\u0161eg nacisti\u010dkog predsjednika senata Danziga\/Gdanjska: Hermann Rauschning, Revolution of Nihilism, Alliance\/Longman\u2019s Green, New York, 1939.<\/p><\/blockquote>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnoge ideje na kojima po\u010divaju fa\u0161isti\u010dki postupci pripadaju podru\u010dju organskih osje\u0107aja vi\u0161e nego podru\u010dju argumentiranih stavova<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-291197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/291197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=291197"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/291197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":291199,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/291197\/revisions\/291199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=291197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=291197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=291197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}