Povjesni\u010dar, filozof i autor iznimno popularnih knjiga, profesor Yuval Noah Harari, tijekom epidemije koronavirusa imao je nekoliko izuzetno zapa\u017eenih javnih istupa. Njegova organizacija Sapienship, koju je pro\u0161le godine osnovao sa suprugom Itzikom Yahavom, nedavno je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) donirala milijun dolara. Na to su se odlu\u010dili nakon \u0161to je ameri\u010dki predsjednik Donald Trump objavio da Sjedinjene Dr\u017eave obustavljaju financiranje WHO-a.<\/p>\n
Harari je autor nekoliko bestsellera, me\u0111u kojima su svakako najpoznatija njegova djela \u201eSapiens: Kratka povijest \u010dovje\u010danstva\u201c, \u201eHomo Deus: Kratka povijest sutra\u0161njice\u201c i \u201e21 lekcija za 21. stolje\u0107e\u201c. Na ovom mjestu donosimo prijevod intervjua koji je Harari dao za Deutsche Welle. Razgovarala: Anna Carthaus.<\/p>\n
Profesore Harari, nalazimo se usred globalne pandemije. \u0160to vas najvi\u0161e brine oko toga kako se svijet mijenja?<\/strong><\/p>\n – Mislim da najve\u0107a opasnost nije sam virus. \u010covje\u010danstvo ima sva znanstvena saznanja i tehnolo\u0161ke alate za prevladavanje virusa. Na\u0161 veliki problem su vlastiti unutarnji demoni, na\u0161a mr\u017enja, pohlepa i neznanje. Bojim se da ljudi na ovu krizu ne reagiraju globalnom solidarno\u0161\u0107u, ve\u0107 mr\u017enjom, optu\u017euju\u0107i druge zemlje, etni\u010dke i vjerske manjine. Ali se nadam da \u0107emo mo\u0107i razviti suosje\u0107anje, a ne mr\u017enju, da reagiramo globalnom solidarno\u0161\u0107u, koja \u0107e razviti na\u0161u velikodu\u0161nost za pomo\u0107 ljudima kojima je to potrebno. I da \u0107emo razvijati svoju sposobnost raspoznavanja istine, a ne vjerovati u sve te teorije zavjere. Ukoliko to u\u010dinimo, ne sumnjam da mo\u017eemo lako prevladati ovu krizu.<\/p>\n Kako ste rekli, suo\u010deni smo s izborom izme\u0111u totalitarnog nadzora i osna\u017eivanja gra\u0111ana. Ako nismo oprezni, epidemija bi mogla ozna\u010diti prekretnicu u povijesti nadzora. Ali kako mogu biti oprezan s ne\u010dim \u0161to je izvan moje kontrole?<\/strong><\/p>\n – To nije potpuno izvan va\u0161e kontrole, barem ne u demokraciji. Glasate za odre\u0111ene politi\u010dare i stranke koje to kreiraju. Na taj na\u010din imate odre\u0111enu kontrolu nad politi\u010dkim sustavom. \u010cak i ako sada nema izbora, politi\u010dari i dalje reagiraju na pritisak javnosti. Ako se javnost boji epidemije i \u017eeli da vodstvo preuzme jak vo\u0111a, onda to diktatoru olak\u0161ava preuzimanje vlasti. S druge strane, ako imate otpor javnosti kad politi\u010dar ode predaleko, onda to mo\u017ee zaustaviti i najopasnije doga\u0111aje.<\/p>\n Kako mogu znati kome ili \u010demu mogu vjerovati?<\/strong><\/p>\n – Prvenstveno, imate prija\u0161nja iskustva. Ukoliko imate politi\u010dare koji vam la\u017eu ve\u0107 nekoliko godina, onda imate i manje razloga da im vjerujete u ovoj izvanrednoj situaciji. Zatim, mo\u017eete postavljati pitanja o teorijama koje vam ljudi govore. Ako netko do\u0111e s nekom teorijom zavjere o podrijetlu i \u0161irenju koronavirusa, zamolite tu osobu da vam objasni \u0161to je virus i kako izaziva bolest. Ako osoba ne zna odgovore na ta pitanja, to zna\u010di da nema osnovna znanstvena znanja, prema tome ne vjerujte ni u \u0161to drugo \u0161to vam o epidemiji koronavirusa ta osoba govori. Ne treba vam doktorat iz biologije, ali trebate osnovno znanstveno razumijevanje svih ovih stvari. Posljednjih godina vidjeli smo razne populisti\u010dke politi\u010dare koji napadaju znanost prikazuju\u0107i znanstvenike kao nekakvu elitu odvojenu od naroda te tvrde\u0107i kako su klimatske promjene samo obmane. Takvim ljudima ne biste trebali vjerovati. U ovim kriznim trenucima u cijelom svijetu vidimo da ljudi vjeruju znanosti vi\u0161e nego bilo \u010demu drugom. Nadam se da \u0107emo se toga sje\u0107ati i nakon ove krize. Da vodimo brigu o dobrom obrazovanju u\u010denika u \u0161kolama, o tome \u0161to su virusi i o teoriji evolucije. I, tako\u0111er, kad nas znanstvenici upozore o nekim drugim stvarima, osim epidemija, poput klimatskih promjena i ekolo\u0161kog kolapsa, njihova upozorenja trebamo uzimati s istom ozbiljno\u0161\u0107u, kao \u0161to je danas slu\u010daj s epidemijom koronavirusa.<\/p>\n Mnoge zemlje provode mehanizme digitalnog nadzora kako bi sprije\u010dile \u0161irenje virusa. Kako kontrolirati te mehanizme?<\/strong><\/p>\n – Kad pove\u0107avate nadzor gra\u0111ana, to bi uvijek trebalo i\u0107i ruku pod ruku s poja\u010danim nadzorom vlade. Tijekom ove krize vlade olako tro\u0161e novac. U Sjedinjenim Dr\u017eavama dva bilijuna dolara, u Njema\u010dkoj stotine milijardi eura i tako dalje. Kao gra\u0111anin, \u017eelim znati tko donosi odluke i gdje taj novac ide. Koristi li se novac za spa\u0161avanje velikih korporacija koje su se na\u0161le u problemima i prije epidemije zbog pogre\u0161nih odluka svojih menad\u017eera? Ili se novac koristi za pomo\u0107 malim poduze\u0107ima, restoranima, trgovinama i sli\u010dnim objektima kojima je u ovoj situaciji potrebna pomo\u0107? Ukoliko vlada toliko \u017eeljna vi\u0161e nadzora, onda bi nadzor trebao biti obostran. A ako vlada ka\u017ee, \u201eali to je previ\u0161e komplicirano, ne mo\u017eemo jednostavno otvoriti sve financijske transakcije\u201c, onda ka\u017eete \u201ene, nije previ\u0161e komplicirano, onako kako ste pokrenuli ogroman sustav nadzora da vidite kamo idem svaki dan, jednako tako mo\u017eete i pokrenuti sustav koji pokazuje \u0161to radite s novcem poreznih obveznika.\u201c<\/p>\n To funkcionira tako \u0161to se mo\u0107 distribuira ne dopu\u0161taju\u0107i da se akumulira u jednoj osobi ili jednoj vlasti?<\/strong><\/p>\n – Upravo tako. Jedna od ideja s kojom ljudi eksperimentiraju je ona da \u017eelite upozoriti ljude koji su se nalazili u blizini zara\u017eenog koronavirusom. Postoje dva na\u010dina: jedan na\u010din je imati sredi\u0161nju vlast koja skuplja podatke o svima, a zatim otkriva da ste bili u blizini nekoga tko ima Covid-19 i upozorava vas, a druga metoda je da telefoni izravno komuniciraju, jedan s drugim, bez ikakvog sredi\u0161njeg tijela koje skuplja sve te informacije. Ako pro\u0111em u blizini nekoga tko ima Covid-19, na\u0161a dva telefona me\u0111usobno razmjene informacije i ja potom dobivam upozorenje. U tom slu\u010daju nijedno tijelo vlasti ne prikuplja sve te podatke i ne prati na\u0161e ure\u0111aje.<\/p>\n Mogu\u0107i sustavi nadzora za trenutnu krizu idu korak dalje, prema onome \u0161to biste nazvali potko\u017enim nadzorom. Tako ko\u017ea, kao nedodirljiva povr\u0161ina na\u0161ih tijela, puca. Kako to mo\u017eemo kontrolirati?<\/strong><\/p>\n – Trebali bismo biti vrlo, vrlo oprezni. Nadzor nad ko\u017eom nadgleda \u0161to radite u vanjskom svijetu, kuda idete, koga susre\u0107ete, \u0161to gledate na TV-u ili koje web stranice posje\u0107ujete na internetu. Ne ulazi u va\u0161e tijelo. Dok nadzor ispod ko\u017ee prati \u0161to se doga\u0111a u va\u0161em tijelu. Po\u010dinje sa stvarima poput va\u0161e temperature, ali tada mo\u017ee pre\u0107i na va\u0161 krvni tlak, na va\u0161e otkucaje srca, na mo\u017edane aktivnosti. A kad to u\u010dinite, mo\u017eete znati puno vi\u0161e o ljudima nego ikad prije. Mo\u017eete stvoriti totalitarni re\u017eim koji nikad prije nije postojao. Ako znate \u0161to \u010ditam ili \u0161to gledam na televiziji, to vam daje neku ideju o mojim umjetni\u010dkim ukusima, mojim politi\u010dkim pogledima, mojoj osobnosti. Sad zamislite da zapravo mo\u017eete pratiti moju tjelesnu temperaturu ili krvni tlak i otkucaje srca dok \u010ditam neki \u010dlanak ili dok gledam program na mre\u017ei ili na televiziji. Tada mo\u017eete znati \u0161to osje\u0107am svakog trenutka, a to bi lako moglo dovesti do stvaranja distopijskih totalitarnih re\u017eima. To nije neizbje\u017ena situacija jer jo\u0161 uvijek mo\u017eemo sprije\u010diti da se to dogodi. Da bismo to sprije\u010dili moramo biti svjesni opasnost i biti oprezni s onim \u0161to dopu\u0161tamo u ovom hitnom slu\u010daju.<\/p>\n Tjera li vas ova kriza da promijenite svoju sliku o \u010dovje\u010danstvu u 21. stolje\u0107u?<\/strong><\/p>\n – Ne znamo, jer to ovisi o odlukama koje sada donesemo. Opasnost od \u201ebeskorisne klase\u201c (\u201euseless class\u201c, termin koji je osmislio Harari, a koji ozna\u010dava ljude koji ne mogu na\u0107i posao zbog \u010dega nisu u stanju odr\u017eavati ili pove\u0107avati svoj \u017eivotni standard, op.p.) zapravo se dramati\u010dno pove\u0107ava zbog trenutne ekonomske krize. Sada vidimo pove\u0107anje automatizacije. Roboti i ra\u010dunala zamjenjuju ljude na sve ve\u0107em broju radnih mjesta, jer su ljudi zatvoreni u svojim ku\u0107ama, a za razliku od ljudi roboti se ne mogu zaraziti. Mogli bismo vidjeti da se zemlje odlu\u010duju vratiti neke industrije ku\u0107i, umjesto da se drugdje oslanjaju na tvornice. To bi se isto moglo dogoditi i zbog automatizacije i deglobalizacije, posebno u zemljama u razvoju koje se oslanjaju na jeftinu radnu snagu, gdje odjednom postoji ogromna, \u201ebeskorisna klasa\u201c ljudi koji su izgubili posao jer su njihovi poslovi automatizirani ili premje\u0161teni. Sve se to mo\u017ee dogoditi i unutar bogatih zemalja. Ova kriza izaziva ogromne promjene na tr\u017ei\u0161tu rada jer ljudi sada rade od ku\u0107e, ljudi rade preko interneta. Ukoliko nismo oprezni, to bi moglo rezultirati kolapsom organizirane radne snage, barem u nekim sektorima industrije. Me\u0111utim, ni ovo nije neizbje\u017eno, to je politi\u010dka odluka. Mo\u017eemo donijeti odluku o za\u0161titi prava radnika u na\u0161oj zemlji ili \u0161irom svijeta u ovoj situaciji. Vlade daju spas za industrije i korporacije. One mogu i uvjetovati za\u0161titu prava radnika. Dakle, radi se o odlukama koje donosimo.<\/p>\n \u0160to \u0107e budu\u0107i povjesni\u010dari re\u0107i o ovom trenutku?<\/strong><\/p>\n – Mislim da \u0107e budu\u0107i povjesni\u010dari ovo vidjeti kao prekretnicu 21. stolje\u0107a. Ali na koju stranu \u0107emo se okrenuti ovisi o na\u0161im odlukama. Jo\u0161 nije odre\u0111eno.<\/p>\n