Memorijalni centar Srebrenica predstavio je javnosti Izvje\u0161taj o negiranju genocida u Srebrenici, koji je rezultat istra\u017eivanja aktivnosti negiranja, minimiziranja i relativiziranja zlo\u010dina genocida od strane institucija i pojedinaca u zemlji i svijetu.<\/p>\n
Tom prilikom, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagi\u0107 poru\u010dio je da je borba protiv negiranja genocida va\u017enija nego ikada prije, prenosi RSE.<\/p>\n
\u201eDo\u0161lo je vrijeme da Memorijalni centar preuzme vode\u0107u ulogu na tom putu. Premda institucija postoji jo\u0161 od 2001. godine, Memorijalni centar je nu\u017eno bio preokupiran sumornom odgovorno\u0161\u0107u za ukop ubijenih i identificiranih \u017ertava genocida. No, sada otvaramo i jedno va\u017eno novo poglavlje razvoja ove ustanove, nastoje\u0107i da se pozicioniramo kao predvodnici u radu na podizanju svijesti i obrazovanju o genocidu \u0161irom svijeta. Ovaj izvje\u0161taj je prvi korak na tom putu\u201c, kazao je Suljagi\u0107.<\/p>\n
Izvje\u0161taj Memorijalnog centra Srebrenica je ura\u0111en na bosanskom i engleskom jeziku, te obuhvata istra\u017eivanje konteksta rata u BiH, politike \u201cetni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja\u201d i ratnih zlo\u010dina u isto\u010dnoj Bosni koji su prethodili genocidu u Srebrenici, radu Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju, Me\u0111unarodnog suda pravde i Suda BiH.<\/p>\n
Tako\u0111e, analizira aktivnosti zvani\u010dnih institucija i pojedinaca u BiH i Srbiji na prikrivanju zlo\u010dina genocida, detaljno istra\u017euje nacionalisti\u010dke narative koji se ti\u010du negiranja genocida, broja \u017ertava i drugih poruka dominantnih u javnosti.<\/p>\n
\u201eSvako ko ovaj izvje\u0161taj odlu\u010di pro\u010ditati u dobroj vjeri, prona\u0107i \u0107e tu kvalitetne podatke i informacije, utemeljene na \u010dinjenicama i istini. Uzimaju\u0107i u obzir izuzetnu osjetljivost materije kojom se izvje\u0161taj bavi, ponosni smo na \u010dinjenicu da niti jedan red ove publikacije nije usmjeren protiv srpskog naroda kao cjeline, ve\u0107 uvijek i isklju\u010divo protiv pojedinaca i institucija sistema koji stoje iza genocida i njegovog negiranja\u201c, istakao je Suljagi\u0107.<\/p>\n
Ovaj Izvje\u0161taj je prvi ovakve vrste, a Memorijalni centar ve\u0107 radi na razvoju projekta koji \u0107e omogu\u0107iti da monitoring negiranja genocida i izvje\u0161tavanje javnosti o tome postane stalna i redovna aktivnost institucije. Izvje\u0161taj \u0107e biti dostavljen doma\u0107im i me\u0111unarodnim institucijama, a posebno partnerima u akademskoj zajednici, navodi se u saop\u0161tenju Memorijalnog centra Srebrenica.<\/p>\n
U Srebrenici, gradi\u0107u u isto\u010dnoj Bosni, polovinom jula 1995. godine srpske snage po\u010dinile su genocid. Ubijeno je vi\u0161e od osam hiljada Bo\u0161njaka, dok je taj dio BiH etni\u010dki o\u010di\u0161\u0107en.<\/p>\n
Me\u0111unarodni i sudovi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji do sada su izrekli kazne zatvora du\u017ee od 700 godina, pri \u010demu je 47 osoba osu\u0111eno jer su bili nalogodavci i neposredni izvr\u0161itelji po\u010dinjenih zlo\u010dina. Izre\u010dene su i \u010detiri kazne do\u017eivotnog zatvora uklju\u010duju\u0107i one izre\u010dene biv\u0161em politi\u010dkom i vojnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karad\u017ei\u0107u i Ratku Mladi\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izvje\u0161taj Memorijalnog centra Srebrenica obuhvata istra\u017eivanje konteksta rata u BiH, politike \u201cetni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja\u201d i ratnih zlo\u010dina u isto\u010dnoj Bosni koji su prethodili genocidu u Srebrenici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":152202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-290519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=290519"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":290520,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290519\/revisions\/290520"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/152202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=290519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=290519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=290519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}