{"id":290050,"date":"2020-05-03T06:55:38","date_gmt":"2020-05-03T04:55:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=290050"},"modified":"2020-05-03T00:03:43","modified_gmt":"2020-05-02T22:03:43","slug":"sedam-teza-o-socijalnoj-reprodukciji-i-pandemiji-covida-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/05\/03\/sedam-teza-o-socijalnoj-reprodukciji-i-pandemiji-covida-19\/","title":{"rendered":"Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19"},"content":{"rendered":"

Teza 1<\/strong><\/h2>\n

\u00a0<\/strong>Kapitalizam prioritizira stvaranje profita nad proizvodnjom \u017eivota: Mi to \u017eelimo preokrenuti<\/strong><\/h2>\n

Ova pandemija, kao i odgovor vladaju\u0107e klase, nudi jasnu, tragi\u010dnu ilustraciju ideje koja se nalazi u srcu teorije socijalne reprodukcije: proizvodnja \u017eivota podre\u0111ena je zahtjevima stvaranja profita.<\/p>\n

Sposobnost kapitalizma da proizvodi vlastitu pokreta\u010dku snagu \u2013 profit \u2013 potpuno je ovisna o svakodnevnoj \u201eproizvodnji\u201c radnika i radnica. To zna\u010di da ovisi o procesima proizvodnje \u017eivota koje ne kontrolira ili kojima ne dominira u potpunosti i neposredno. Istovremeno, logika akumulacije iziskuje da zadr\u017ei nadnice i poreze koji podr\u017eavaju proizvodnju i odr\u017eavanje \u017eivota na \u0161to ni\u017eoj mogu\u0107oj razini. Ovo je glavna kontradikcija koja le\u017ei u srcu kapitalizma. Potonji degradira i podcjenjuje upravo one koji stvaraju pravo dru\u0161tveno bogatstvo: medicinske sestre i druge radnice i radnike u bolnicama i zdravstvu, poljoprivredne radnice i radnike, radnice i radnike u tvornicama hrane, zaposlenice i zaposlenike u supermarketima, kao i dostavlja\u010dice i dostavlja\u010de, \u010dista\u010dice i \u010dista\u010de, u\u010diteljice i u\u010ditelje, te skrbnice i skrbnike o djeci i starijima. Ovo su rasizirani, feminizirani radnici i radnice koje kapitalizam poni\u017eava i stigmatizira niskim nadnicama i nerijetko opasnim radnim uvjetima. Me\u0111utim, trenutna pandemija jasno pokazuje da opstanak dru\u0161tva bez njih naprosto nije mogu\u0107. Tako\u0111er, dru\u0161tvo ne mo\u017ee opstati ako se farmaceutske kompanije natje\u010du za profit i eksploatiraju na\u0161e pravo na \u017eivot. Razvidno je i da \u201enevidljiva ruka tr\u017ei\u0161ta\u201c ne\u0107e proizvesti te administrirati zdravstvenu infrastrukturu na planetarnoj razini koja je, kao \u0161to aktualna pandemija pokazuje, potrebna \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n

Dakle, zdravstvena kriza primorava kapitalizam da se fokusira na \u017eivot i rad koji proizvodi \u017eivot, kao \u0161to su zdravstvena i socijalna skrb, te proizvodnja i distribucija hrane. Zahtijevamo da se fokus zadr\u017ei na tome \u010dak i kada pandemija pro\u0111e, tako da se zdravstvo, obrazovanje i druge aktivnosti koje proizvode \u017eivot dekomodificiraju i u\u010dine dostupne svima.<\/p>\n

Teza 2<\/strong><\/h2>\n

Radnice i radnici koji obavljaju socijalnu reprodukciju su neophodni: Zahtijevamo da ih se odsad nadalje uva\u017eava kao takve<\/strong><\/h2>\n

Budu\u0107i da su profiti i vrijednosti dionica ve\u0107ine robno-proizvodnih kompanija koje nemaju pristup radnicama i radnicima u naglom padu, one uvi\u0111aju da ovise o organizacijama, zajednicama, ku\u0107anstvima te pojedinkama i pojedincima koji proizvode ljude. Me\u0111utim, uzimaju\u0107i u obzir potrebu kapitalizma da prioritizira stvaranje profita nad proizvodnjom \u017eivota, takve organizacije, zajednice, ku\u0107anstva te pojedinke i pojedinci jedva su opremljeni da odgovore na taj izazov. Ne radi se samo o negativnom utjecaju Covida-19 na radnice i radnike u zdravstvenoj skrbi, javnom prijevozu i prehrambenim trgovinama, razli\u010dite volonterke i volontere koji djeluju u zajednici i druge. Vi\u0161egodi\u0161nje demontiranje esencijalnih socijalnih usluga u ime mjera \u0161tednje zna\u010di da je radna snaga u polju socijalne reprodukcije malobrojnija nego \u0161to je bila, da broj organizacija u zajednici opada, i da one raspola\u017eu sve oskudnijim resursima.<\/p>\n

Ne bi li u krizi kompenzirale desetlje\u0107a zanemarivanja, mnoge kapitalisti\u010dke dr\u017eave i korporacije premje\u0161taju fokus svojih prioriteta, no \u010dine to samo djelomi\u010dno i privremeno. \u0160alju ku\u0107anstvima \u010dekove, pro\u0161iruju naknadu za nezaposlenost na prekarne radnice i radnike, nala\u017eu proizvo\u0111a\u010dima automobila da se prebace na izradu maski i ventilatora. U \u0160panjolskoj je dr\u017eava privremeno preuzela kontrolu nad profitnim bolnicama; u SAD-u se osiguravateljske ku\u0107e odri\u010du participacija za testiranje Covida-19. Izme\u0111u ostalog, to pokazuje koliko su resursi za istinsko zadovoljenje ljudskih potreba lako dostupni i izda\u0161ni kada za to postoji politi\u010dka volja.<\/p>\n

Zahtijevamo da se radnice i radnike u sektorima socijalne reprodukcije \u2013 medicinske sestre i tehni\u010dare, bolni\u010dke \u010dista\u010dice i \u010dista\u010de, u\u010diteljice i u\u010ditelje, radnice i radnike zadu\u017eene za uklanjanje otpada, proizvo\u0111a\u010de i proizvo\u0111a\u010dice hrane te zaposlenice i zaposlenike u supermarketima \u2013 trajno prepozna kao obna\u0161atelje esencijalne usluge, a njihove nadnice, beneficije i dru\u0161tveni renome unaprijedi kako bi odra\u017eavao njihovu va\u017enost za odr\u017eavanje dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n

Teza 3<\/strong><\/h2>\n

Spa\u0161avajte ljude, a ne banke<\/strong><\/h2>\n

Vladaju\u0107i alociraju daleko vi\u0161e resursa u spa\u0161avanje poduze\u0107a, u nadi da \u0107e izbje\u0107i potpuni kolaps kapitalisti\u010dke vrijednosti. Podsje\u0107amo da se radi upravo o onim profitima koje stvara radna snaga \u2013 ista radna snaga kojom socijalno reproduktivni rad snabdijeva poduze\u0107a. Glavni direktori hotela i restoranskih lanaca, tehnolo\u0161kih i zrakoplovnih kompanija, i drugi, skidaju milijune radnica i radnika sa svojih platnih lista, istovremeno u velikoj mjeri \u0161tite\u0107i vlastite hipernapuhane pla\u0107e i povlastice. Do toga dolazi zato \u0161to kapitalisti\u010dki sistem tra\u017ei da se kontradikcija izme\u0111u \u017eivota i najamnog rada uvijek razrije\u0161i u korist kapitala, a ne ljudskih \u017eivota.<\/p>\n

Zahtijevamo da se svi financijski resursi i paketi poticaja ulo\u017ee u rad na proizvodnji \u017eivota, a ne u nesmetano operiranje kapitalisti\u010dkih kompanija<\/p>\n

Teza 4<\/strong><\/h2>\n

Otvorite granice, zatvorite zatvore<\/strong><\/h2>\n

Ova pandemija iznimno te\u0161ko poga\u0111a imigrante i zatvorenike: one koji su zaglavili u zatvorima ili prihvatnim centrima u neprihvatljivim higijenskim uvjetima i bez medicinskih resursa, one bez dokumenata, koji pate u ti\u0161ini iz straha da \u0107e ih deportirati potra\u017ee li pomo\u0107, one \u010diji je rad usmjeren na proizvodnju \u017eivota (zdravstvena i socijalna skrb, agrikultura, itd.) i pod ve\u0107im su rizikom od zaraze jer nemaju drugog izbora nego oti\u0107i na posao (bez adekvatne ili ikakve za\u0161titne opreme), one koji su u tranzitu izme\u0111u zemalja i poku\u0161avaju do\u0107i do svojih obitelji, i one koji ne mogu napustiti svoje zemlje zbog zabrana putovanja i sankcija.<\/p>\n

Neovisno o pandemiji, Trump \u0107e zadr\u017eati sankcije protiv Irana (gdje stope zaraze i smrtnosti vrtoglavo rastu). Usto, ni Trump niti Europska unija ne\u0107e primorati Izrael na ukidanje sankcija koje dva milijuna ljudi zarobljenih u Gazi li\u0161avaju prijeko potrebnih medicinskih potrep\u0161tina. Ovaj diferencirani odgovor na pandemiju u temelju ima i poja\u010dava rasisti\u010dku i kolonijalnu opresiju koje tvore mra\u010dnu pozadinu kapitalizma.<\/p>\n

Zahtijevamo da zdravstvene potrebe dobiju prednost nad svim imigracijskim regulacijama, da se ljude koji su zatvoreni za ve\u0107inu zlo\u010dina smjesta pusti na slobodu, a alternativne, milosrdne sankcije osmisle za one koji su bolesni, te da se zatvore prihvatni centri i druge zatvorske institucije usmjerene na discipliniranje umjesto na odr\u017eavanje \u017eivota.<\/p>\n

Teza 5<\/strong><\/h2>\n

Solidarnost je na\u0161e oru\u017eje: upotrijebimo ga protiv kapitala<\/strong><\/h2>\n

Pandemija je pokazala svijetu da \u0107e se radni ljudi u krizi uvijek sna\u0107i, kori\u0161tenjem podu\u017eeg niza kreativnih strategija pre\u017eivljavanja. Za ve\u0107inu ljudi, to podrazumijeva oslanjanje na najbli\u017ee prijatelje i obitelj. Me\u0111utim, neki se snalaze kroz inicijative uzajamne pomo\u0107i. Za besku\u0107nike i one koje je kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo odbacilo kao teret, podr\u0161ka se pojavila u obliku herojskih inicijativa dobrovoljnih vr\u0161itelja i vr\u0161iteljica socijalne reprodukcije koje drugima nude ni manje ni vi\u0161e nego pravo na \u017eivot. U kvartovima \u0161irom Ujedinjenog Kraljevstva stvaraju se Whatsapp grupe ne bi li se odr\u017eao kontakt s najranjivijima te im se pomoglo nabaviti hranu i lijekove. \u0160kole \u0161alju vau\u010dere za hranu siroma\u0161nim obiteljima s djecom koja imaju pravo na besplatni obrok[*]. Raste broj volontera u pu\u010dkim kuhinjama i dobrotvornim organizacijama. Zajedni\u010dka dobra za socijalnu reprodukciju pojavljuju se kao hitna potreba. Me\u0111utim, tako\u0111er smo nau\u010dili lekciju iz povijesti: ne\u0107emo dopustiti kapitalisti\u010dkim vladama da upotrijebe zajedni\u010dka dobra za socijalnu reprodukciju kao izliku za povla\u010denje dr\u017eave od njezine odgovornosti.<\/p>\n

Kao socijalisti\u010dke feministkinje, moramo dodatno raditi na tom tragu, kako bismo zajedno pozvale na javnu opskrbu svime \u0161to je potrebno za prosperitet ljudskog \u017eivota. To podrazumijeva izgradnju solidarnosti \u0161irom razli\u010ditih zajednica koje su nejednako pogo\u0111ene i opremljene resursima. To zna\u010di podr\u017eavati najmarginaliziranije i zagovarati da sindikati, organizacije civilnog dru\u0161tva i lokalne organizacije, kao organizacije koje raspola\u017eu s bilo kakvim socijalnim resursima, podijele iste i podr\u017ee one koji ih nemaju. To zna\u010di zahtijevati da dr\u017eava prepozna rad socijalne reprodukcije kao temelj dru\u0161tvenog postojanja.<\/p>\n

Zahtijevamo da vlade u\u010de od ljudi i politikama kopiraju ono \u0161to obi\u010dni ljudi \u010dine kako bi pomogli i podr\u017eali jedni druge.<\/p>\n

Teza 6<\/strong><\/h2>\n

Feministi\u010dka solidarnost protiv obiteljskog nasilja<\/strong><\/h2>\n

Mjere karantene koje su usvojene u ve\u0107ini zemalja kako bi se obuzdalo \u0161irenje Covida-19, iako apsolutno neophodne, ostavljaju te\u0161ke posljedice na milijune ljudi koji \u017eive u zlostavlja\u010dkim vezama. Izvje\u0161\u0107a o ku\u0107anskom nasilju nad \u017eenama i LGBTQ osobama umno\u017eila su se jer su \u017ertve prisiljene ostati doma s nasilnim partnerima ili \u010dlanovima obitelji. Kampanje koje zagovaraju ostanak kod ku\u0107e, ne uzimaju\u0107i pritom u obzir specifi\u010dni problem zlostavljanja u obitelji, naro\u010dito su zabrinjavaju\u0107e u kontekstu u kojem su godine neobuzdanog neoliberalizma dovele do povla\u010denja sredstava iz skloni\u0161ta i usluga koje se bore protiv nasilja.<\/p>\n

Zahtijevamo da vlade smjesta preokrenu vi\u0161egodi\u0161nje smanjivanje financiranja za usluge koje se bore protiv nasilja, i osiguraju resurse koji su agencijama potrebni za funkcioniranje i na\u0161iroko ogla\u0161avanje svojih telefona za pomo\u0107.<\/p>\n

Teza 7<\/strong><\/h2>\n

Radnice i radnici koji obavljaju socijalnu reprodukciju imaju dru\u0161tvenu mo\u0107: mo\u017eemo je iskoristiti kako bismo reorganizirali dru\u0161tvo<\/strong><\/h2>\n

Ova pandemija mo\u017ee biti, i trebala bi biti trenutak kada \u0107e ljevica predstaviti konkretnu agendu kojom \u0107e se podr\u017eati \u017eivot naspram profita na na\u010din koji \u0107e nam pomo\u0107i da nadi\u0111emo kapitalizam. Ova nam je pandemija ve\u0107 pokazala koliko kapitalizam treba radnike i radnice koje obavljaju socijalnu reprodukciju \u2013 one koje rade za nadnicu, kao i one koje nisu pla\u0107ene, u bolnicama i infrastrukturi, u ku\u0107anstvima, u zajednicama. Nu\u017eno je nastaviti se na to podsje\u0107ati, kao i na dru\u0161tvenu mo\u0107 koju takve radnice i radnici imaju. Ovo je trenutak kada kao radnice i radnici koji obavljaju socijalnu reprodukciju moramo razvijati svijest o dru\u0161tvenoj mo\u0107i koju imamo u kontekstima na\u0161ih pojedina\u010dnih dr\u017eava, na granicama koje nas razdvajaju, i \u0161irom planete.<\/p>\n

Ako mi stanemo, svijet staje. Taj uvid mo\u017ee biti osnova za politike koje respektiraju na\u0161 rad, kao i za politi\u010dko djelovanje koje gradi infrastrukturu obnovljene antikapitalisti\u010dke agende u sklopu koje na\u0161a dru\u0161tva ne pokre\u0107e stvaranje profita ve\u0107 proizvodnja \u017eivota.<\/p>\n

Marksisti\u010dko-feministi\u010dki kolektiv<\/strong><\/p>\n

\u010clanice marksisti\u010dko-feministi\u010dkog kolektiva su Tithi Bhattacharya, Svenja Bromberg, Angela Dimitrakaki, Sara Farris, i Susan Ferguson. Organizatorice smo marksisti\u010dko-feministi\u010dkog streama konferencije Historical Materialism.<\/p>\n

Bilje\u0161ke:<\/p>\n

[*] Ipak, treba napomenuti da je ova dr\u017eavna mjera, organizirana u Ujedinjenom Kraljevstvu u javno-privatnom partnerstvu s kompanijom Edenred, optere\u0107ena ozbiljnim problemima pri implementaciji, op. prev.<\/p><\/blockquote>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clanice Marksisti\u010dko-feministi\u010dkog kolektiva iz antikapitalisti\u010dke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalisti\u010dki odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimaju\u0107i za polazi\u0161nu to\u010dku klju\u010dni element kapitalisti\u010dkog sistema proizvodnje \u2013 rad koji proizvodi i odr\u017eava \u017eivot, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271212,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-290050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=290050"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":290051,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290050\/revisions\/290051"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=290050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=290050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=290050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}