Crnogorska ekonomija najvjerovatnije \u0107e biti sna\u017eno pogo\u0111ena usljed izbijanja epidemije koronavirusa, zbog velike zavisnosti od turizma, saop\u0161tio je \u0161ef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori, Jap Sprej i dodao da se naredne godine o\u010dekuje oporavak.<\/p>\n
Sprej je kazao da \u0107e se prihodi od turizma u ovoj godini zna\u010dajno smanjiti, jer turisti sa glavnih tr\u017ei\u0161ta mo\u017eda ne\u0107e mo\u0107i putovati zbog mjera zadr\u017eavanja ili pada njihovih prihoda.<\/p>\n
\u201cPod pretpostavkom da u ovoj godini polovina turisti\u010dke sezone bude pogo\u0111ena, o\u010dekujemo da \u0107e bruto doma\u0107i proizvod (BDP) pasti, ali da \u0107e se sna\u017eno oporaviti u narednoj godini\u201d, rekao je Sprej u intervjuu agenciji Mina business.<\/p>\n
On je naveo da je pandemija Covid-19 pogodila kontinuirano usporavanje globalnog rasta kao i globalnog trgovinskog rasta i da se o\u010dekuje da \u0107e rezultirati zna\u010dajnim smanjenjem proizvodnje, barem u kratkom roku.<\/p>\n
\u201cSveukupni efekat zavisi\u0107e od du\u017eine mjera blokade kao i od strukture samih ekonomija. Du\u017ee trajanje izolacije moglo bi rezultirati produ\u017eenom recesijom, dok zemlje s velikim udjelom turizma i drugih, uglavnom li\u010dnih usluga u BDP-u, mogu biti ja\u010de pogo\u0111ene\u201d, smatra Sprej.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, mikro, mala i srednja preduze\u0107a posebno su ranjiva zbog njihovog u\u010de\u0161\u0107a u uslu\u017enim sektorima, nedostatka finansijskih rezervi i \u010desto velikog pada prihoda.<\/p>\n
\u201cPoreme\u0107eni su i globalni lanci snabdijevanja, ali oni su postepeno ponovno pokrenuli aktivnosti\u201d, rekao je Sprej.<\/p>\n
U Crnoj Gori se, kako je saop\u0161tio Sprej, po\u010delo sa opreznim ubla\u017eavanjem mjera, a brz oporavak je mogu\u0107 pod uslovom da se izbjegne masovno otpu\u0161tanje dok traje faza blokade.<\/p>\n
\u201cMe\u0111utim, ove procjene su uslovljene do sada nevi\u0111enom neizvjesno\u0161\u0107u, a mogu postojati i zna\u010dajni dugoro\u010dni ekonomski, politi\u010dki i socijalni uticaji\u201c, poru\u010dio je Sprej.<\/p>\n
Na pitanje koliko bi novca EBRD mogla odobriti Crnoj Gori kako bi se pomoglo zemlji da lak\u0161e prebrodi posljedice epidemije koronavirusa, Sprej je odgovorio da je ta institucija u pro\u0161loj godini potpisala deset projekata i ulo\u017eila skoro 40 miliona eura.<\/p>\n
\u201cPrije pandemije Kovid-19 planirali smo da skoro udvostru\u010dimo obim poslovanja dovode\u0107i ga na nivo od 75 miliona eura. Sada smo na putu da to bude vi\u0161e od trostrukog pro\u0161logodi\u0161njeg iznosa, ulaganjem preko 120 miliona eura u postoje\u0107e i nove klijente\u201d, precizirao je Sprej.<\/p>\n
On je kazao da je banka imala dobar po\u010detak godine, jer je omogu\u0107ila kreditne linije za \u017eene u biznisu lokalnim partnerskim finansijskim institucijama, kao i da su potpisali regionalne programe koje \u0107e biti korisni za Crnu Goru.<\/p>\n
\u201cDolaskom Kovida-19 na\u0161im klijentima je bila potrebna kratkoro\u010dna likvidnost i po\u010deli smo da pripremamo programe za obezbje\u0111ivanje obrtnog kapitala za na\u0161e klijente u privatnom i javnom sektoru s kojima direktno sara\u0111ujemo\u201d, objasnio je Sprej.<\/p>\n
Pored toga, kako je dodao, postoji veliki broj klijenata s kojima EBRD indirektno sara\u0111uje, putem kreditnih linija preko lokalnih partnerskih finansijskih institucija.<\/p>\n
\u201cZa njih pripremamo nove kreditne linije. U finansijskom sektoru tako\u0111e se pripremamo za obnovu na\u0161eg stand by aran\u017emana kod Fonda za za\u0161titu depozita\u201d, dodao je Sprej.<\/p>\n
EBRD, osim finansija, pru\u017ea savjete malim i srednjim preduze\u0107ima kako bi ih oporavili od ekonomskog pada usljed pandemije, uklju\u010duju\u0107i preusmjeravanje teku\u0107ih projekata na kriti\u010dna pitanja finansijskog upravljanja i kontinuiteta poslovanja.<\/p>\n
\u201cImamo nekoliko zna\u010dajnih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, turizma i nekretnina, za koje se nadamo da \u0107e biti uspje\u0161no realizovani u narednoj godini. Nastavi\u0107emo da ja\u010damo poljoprivredne lance i povezanost poljoprivrede sa sektorom turizma\u201d, kazao je Sprej.<\/p>\n
Na pitanje u kojoj \u0107e se mjeri, zbog pandemije, realizovati projekti EBRD-a u Crnoj Gori, Sprej je kazao da je ta institucija u\u010dinila sve da ostane u poslu i osigura nesmetano sprovo\u0111enje postoje\u0107ih projekata.<\/p>\n
\u201cU odre\u0111enim slu\u010dajevima prilagodili smo procedure zbog \u010dinjenice da ljudi vi\u0161e ne mogu da putuju u zemlju i obilaze projekte\u201d, rekao je Sprej.<\/p>\n
EBRD je nedavno odobrila pove\u0107anje sredstava za podr\u0161ku ekonomijama u razvoju u kojima banka djeluje, na 21 milijardu eura u ovoj i narednoj godini.<\/p>\n
\u201cO\u010dekujemo da \u0107e na\u0161e poslovanje tokom ovog vremena doprinijeti EBRD-ovom odgovoru na krizu\u201c, poru\u010dio je Sprej.<\/p>\n
EBRD, prema rije\u010dima Spreja, prilago\u0111ava i pove\u0107ava postoje\u0107e instrumente i razvija nove inicijative za pru\u017eanje finansijske i podr\u0161ke politikama, kako bi prevenirali neposrednu prijetnju koronavirusa po ekonomije.<\/p>\n
Klju\u010dni stub ovih mjera je Okvir za ja\u010danje otpornosti, koji predvi\u0111a trenutno finansiranje od \u010detiri milijarde eura kako bi se kod postoje\u0107ih klijenata zadovoljile kratkoro\u010dne potrebe za likvidno\u0161\u0107u i obrtnim kapitalom.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cPod odre\u0111enim uslovima sada mo\u017eemo omogu\u0107iti i likvidnost op\u0161tinama da bismo pomogli odr\u017eavanje osnovnih javnih usluga. Nudimo pomo\u0107 svim sektorima privrede, a posebno onim koji su te\u0161ko pogo\u0111eni krizom s fokusom na mala i srednja preduze\u0107a. Sektori uklju\u010duju finansijske institucije, turizam i ugostiteljstvo, proizvodnju i agrobiznis\u201d, zaklju\u010dio je Sprej.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Procjene su uslovljene do sada nevi\u0111enom neizvjesno\u0161\u0107u, a mogu postojati i zna\u010dajni dugoro\u010dni ekonomski, politi\u010dki i socijalni uticaji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-290006","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=290006"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":290007,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/290006\/revisions\/290007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=290006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=290006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=290006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}