Foreign Policy je ekonomistima i ekspertima u pitanjima ekonomije postavio pitanje kakva \u0107e biti budu\u0107nost svijeta nakon virusa korona? Da li \u0107e nakon \u0161irenja korone i globalnih zdravstvenih tro\u0161kova veliki tro\u0161kovi pogoditi i ekonomiju, i da li \u0107emo svjedo\u010diti druga\u010dijem ekonomskom svijetu?<\/p>\n
Potrebna nam je bolja ravnote\u017ea izme\u0111u globalizacije i nacionalnog samopouzdanja. U globalnome svijetu granice nemaju nikakav zna\u010daj i zemlje koje se suo\u010de sa unutra\u0161njom krizom mogu se obratiti drugim zemljama za obezbje\u0111ivanje svojih potreba. Ali sada dok su zemlje nastojale pribaviti medicinsku opremu granice su odjednom postale va\u017ene. Kriza izazvana koronavirusom je pokazala da su jo\u0161 uvijek nacionalne dr\u017eave najautenti\u010dnija politi\u010dko-ekonomska jedinica. Postkoronarni sistem treba s manje povr\u0161nosti se fokusirati na \u010dinjenicu da ekonomska globalizacija prednja\u010di u odnosu na politi\u010dku. Dakle, zemlje trebaju ulagati napore u uspostavi bolje ravnote\u017ee izme\u0111u polu\u010divanja koristi iz globalizacije i nu\u017enog stupnja samopouzdanja.<\/p>\n
Ozra\u010dje sli\u010dno vremenu rata otvorilo je opciju za druga\u010dije. Premda je ovdje neprijatelj virus, a nikakva vanjska sila,\u00a0 ali je pandemija prouzro\u010dila ozra\u010dje sli\u010dno ratnome u kojem su prihvatljive nenadane promjene.\u00a0 U ratu se okupljaju ne narodi jedne zemlje, ve\u0107 narodi vi\u0161e razli\u010ditih zemalja, jer su suo\u010deni sa zajedni\u010dkim neprijateljem, kakav je virus. Stanovni\u0161tvo naprednih zemalja \u0107e izra\u017eavati vi\u0161e saosje\u0107anja sa siroma\u0161nim zemljama jer svi sudjeluju u jednom zajedni\u010dkom iskustvu. Svijet je iznenada postao manji i prepla\u0161eniji. Stoga postoji nada da \u0107e se oformiti nove institucije s ciljem su\u010deljavanja s ovom bole\u0161\u0107u, te poduzeti efikasne mjere s ciljem odstranjivanja nejednakosti. Stoga \u0161to se svi nalazimo na jednome frontu imamo stimulans za formiranjem novih me\u0111unarodnih institucija, institucija koje \u0107e osigurati bolje mogu\u0107nosti zajedni\u010dkog preuzimanja rizika me\u0111u zemljama.<\/p>\n
Najve\u0107i rizik je zloupotreba na\u0161ega straha od strane politi\u010dara. \u0160irenje korone je pokazalo propusnost otvorenih granica. Kompanije koje pripadaju lancu globalnog osiguranja su pretrpjele rizik uzajamne povezanosti i velike gubitke usljed toga. Ove kompanije \u0107e u budu\u0107nosti pridavati ve\u0107i zna\u010daj ovakvoj vrsti rizika, \u0161to \u0107e rezultirati lokalnim divovskim lancima, manje globalnim. Novonastala tr\u017ei\u0161ta koja su usljed globalizacije uvijek bila pripravna za cirkulaciju kapitala \u0107e svjedo\u010diti kontroli kapitala jer \u0107e te zemlje nastojati sa\u010duvati sebe od destabiliziraju\u0107ih snaga iznenadnog zaustavljanja ekonomskih tokova.<\/p>\n
Ali stvarni rizik je taj da \u0107e okrenutost sebi ljudi i kompanija postati zamr\u0161enija od same globalizacije, kada pojedini politi\u010dari zloupotrebljavaju strah od otvorenih granica. Oni mogu uvesti za\u0161titna ograni\u010denja u transakcijama te pod izlikom brige za javno zdravlje ograni\u010diti kretanja ljudi.<\/p>\n
Koronavirus je novi \u010davao zabijen u kov\u010deg globalizacije. Recesija prouzro\u010dena koronavirusom \u0107e biti duboka i duga. U lo\u0161im vremenima javljaju se zahtjevi za ograni\u010davanjem transakcija i kapitala. Sumnje koje su postojale prije koronavirusa u pogledu sigurnosti me\u0111unarodnih putovanja i na nacionalnoj ravni, zabrinutost o samoodr\u017eivosti osnovnih roba ostat \u0107e i dalje, \u0161tavi\u0161e i nakon \u0161to se virus stavi pod kontrolu. Finansijska struktura \u0107e nas nakon korone mo\u017eda vratiti u period prije globalizacije, ali \u0107e gubitci me\u0111unarodnog kapitala vrlo vjerovatno se uve\u0107ati jo\u0161 vi\u0161e.<\/p>\n
Pandemija \u0107e u\u010diniti lo\u0161ijim \u010detiri ekonomske pozicije : stagnacija sekularizma; mali porast profita; odsustvo povrata kapitala privatnim ulaga\u010dima i smanjenje povrata novca. Ovaj \u0107e se problem uslo\u017eniti jer \u0107e ljudi zbog \u0161irenja pandemije izbjegavati rizik. Tako\u0111er \u0107e se pove\u0107ati procjep izme\u0111u bogatih zemalja ostatka svijeta.<\/p>\n
A kao rezultat napora s ciljem sigurnosti i uve\u0107anog rizika zemalja u razvoju nastavit \u0107e se prekomjerna potreba svijeta za ameri\u010dkim dolarima s ciljem finansijske sigurnosti. Premda \u0107e Ameriku manje privla\u010diti ulaganje kapitala, ali \u0107e se relativno poja\u010dati zainteresiranost ostali zemalja svijeta prema ovoj zemlji.<\/p>\n
Na koncu, ekonomski nacionalizam \u0107e svakodnevno primoravati zemlje da svoju ekonomiju vezuju za ostale zemlje svijeta.<\/p>\n
Svijet je vi\u0161e nego ikada uperio pogled u Centralne banke s ciljem izbavljenja. Du\u017enosnici Centralnih banaka koji su prepoznati kao suzdr\u017eljivi i konzervativni, pokazali su da u kriznim vremenima mogu djelovati dovitljivo, hrabro i kreativno. \u010cak i kada politi\u010dki lideri nemju \u017eelje ni sklonosti da koordiniraju transgrani\u010dne politike, ali centralne banke mogu djelovati koordinirano. Sada su Centralne banke za jedan dugoro\u010dniji period zauzele vode\u0107u poziciju na prvoj liniji borbe sa ekonomskim i finansijskim krizama. Koliko njih \u0107e se nakon izbijanja koronavirusa pokajati zbog zbog ove nove odgovornosti i nesprovodivih o\u010dekivanja proisteklih iz ovoga.<\/p>\n
Normalna ekonomija se nikada ne\u0107e povratiti. Ekonomske sku\u010denosti su poremetile procjene. Mnoge zemlje pro\u017eivljavaju najdublji i najrazorniji ekonomski \u0161ok. U nekim segmentima maloprodaje gdje trenutno vlada pritisakonline konkurencije privremeni prestanci rada \u0107e za mnoge zna\u010diti kona\u010dni prestanak. Mnoge prodavnice se ne\u0107e ponovo otvoriti i zauvijek \u0107e prestati sa radom. Milioni radnika, sitnih djelatnika i njihove porodice suo\u010davaju se s velikom tragedijom. Sve \u0161to prekid rada bude du\u017ei i ekonomski gubici \u0107e biti dublji, a oporavak \u0107e i\u0107i usporenim tokom.<\/p>\n
Mjere bez presedana Centralnih banaka se ne mogu zanemariti. S ciljem su\u010deljavanja neki predla\u017eu ekstremne opcije kao \u0161to je institucionalizirano nepla\u0107anje mjenica. Ukoliko reakcije biznisa budu izbjegavanje rizika i borba za sigurnost, sve \u0107e to dodatno komplicirati snage stagnacije. Ukoliko generalni odgovor na prenatrpana dugovanja izazvana krizom bude njihovv otpisivanje problem \u0107e postati jo\u0161 gori.<\/p>\n
Prema tome, logi\u010dnije je da efikasnije zemlje preuzmu liderstvo izlaska iz krize. Ali pitanje koje se postavlja jeste kakve konfiguracije treba biti taj lider i koje politi\u010dke snage ga trebaju kontrolirati.<\/p>\n
Pandemija i oporavak od nje \u0107e pove\u0107ati digitalizaciju i automatizaciju poslovanja.<\/p>\n
Promjene u potra\u017enji od kojih su mnoge pove\u0107ane zbog ekonomskih turbulencija izazvanih pandemijom \u0107e u budu\u0107nosti izazvati promjene structure unutra\u0161nje bruto proizvodnje. Nastavit \u0107e se rast usluga u ekonomiji. Ali \u0107e opasti udio\u00a0 usluga povezanih s fizi\u010dkim prisustvom osoba, u malim trgovinama, keterinzima, putovanjima, obrazovanju, zdravstvenim nadzorima, jer digitalizacija je ta koja proizvodi promjene i koja \u0107e usluge promjeniti u organizirane i prenosne usluge.<\/p>\n
Nakon okon\u010danja pandemije ne\u0107e se obnoviti biznisi sa malim prihodima ili oni koji iziskuju usluge personala, napose kada se radi o malim poduze\u0107ima. Ali \u0107e se pove\u0107ati potra\u017enja za slu\u017ebenicima koji obavljaju usluge, kao \u0161to su policijske i vatrogasne snage, zdravstveno nadziranje, logistika, javni transport. To \u0107e zna\u010diti prilliku za neke nove poslove a na tragu toga \u0107e se poja\u010dati pritisak na pove\u0107anje pla\u0107a i povlastica u ovim malopla\u0107enim segmentima.<\/p>\n
Ekonomska recesija \u0107e dovesti do porasta zapo\u0161ljavanja po ugovoru \u2013 na pola radnog vremena i do toga da \u0107e uposlenici imati po nekoliko \u0161efova. Tako\u0111er \u0107e porasti potra\u017enja za niskobud\u017eetnim obrazovnim programima s ciljem sticanja obrazovnih vje\u0161tina u novim poslovima. Tako\u0111er \u0107e porasti potreba za Wi fi-om i ostalim stukturama zbog iznenadne potrebe osoba da obavljaju posao s udaljenosti.<\/p>\n
Amerika \u0107e sredi\u0161nje mjesto u procesu globalizacije ustupiti Kini jer je ameri\u010dki narod prestao vjerovati u globalizaciju i me\u0111unarodnu trgovinu. Trgovinski sporazumi sa ili bez Donalda Trumpa su \u2018zatrovani\u2019. Ali Kina nije izgubila vjeru u globalizaciju. Lideri ove zemlje veoma dobro znaju da je period uni\u017eenosti njihove zemlje od 1842 do 1949 bio plod kineskog zadovoljstva samom sobom i njenog uzaludnog poku\u0161aja da se distancira od svijeta i obratno, da je kineski procvat u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a rezultat njenog globalnog sudioni\u0161tva.<\/p>\n