Trajna partnerstva me\u0111u flamingosima uklju\u010duju parove koji svake godine prave gnijezda i mlade, kao i istopolne prijatelje i grupe od tri do \u0161est bliskih prijatelja.<\/p>\n
\u0160est vrsta ovih ptica nastanjuje velika slana jezera, blatnjave ili plitke lagune \u0161irom svijeta, uklju\u010duju\u0107i Ameriku, Afriku, Evropu i Aziju. Jata ptica obi\u010dno se broje u hiljadama.<\/p>\n
Poput ljudi, ove ptice izbjegavaju odre\u0111ene jedinke kako ne bi do\u0161lo do sukoba. Jedan od na\u010dina za smanjenje stresa za flamingose je izbjegavanje ptica s kojima ne \u017eive. Ako se jedna ptica previ\u0161e pribli\u017ei drugoj, koristi\u0107e se svojim dugim vratom i kljunom za napad s vremena na vrijeme kako bi utvrdila da ima du\u017ei vrat od druge. Du\u017eina vrata za flamingose je kao mjerilo prijateljstva.<\/p>\n
Tako\u0111er, flamingosi biraju za prijatelje nekoga sli\u010dnog, nekoga s kim se ne sukobljavaju. Njihovo ru\u017ei\u010dasto perje tako\u0111e igra va\u017enu ulogu u sklapanju prijateljstava. Jedno je istra\u017eivanje pokazalo da \u0161to je sjajnije perje to ih potencijalno \u010dini po\u017eeljnijima za prijatelje.<\/p>\n
S obzirom na \u010dinjenicu da im je prijateljstvo veoma va\u017eno, stru\u010dnjaci preporu\u010duju da flamingose u zoolo\u0161kim vrtovima ne treba razdvajati. Njihova jata bi trebala da imaju \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e ptica. \u0160to je grupa ve\u0107a, to je vjerovatnije da \u0107e ptice mo\u0107i prona\u0107i kompatibilnog prijatelja s kojim \u0107e se dru\u017eiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Flamingosi tra\u017ee prijatelje s kojima \u0107e se dru\u017eiti i izbjegavaju \u017eivotinje koje to ne vole, pokazala su nova istra\u017eivanja o ovim pticama. Nau\u010dnici smatraju da bi ova strategija mogla produ\u017eiti njihov opstanak, pi\u0161e Nationalgeographic.com.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289836,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-289835","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289835","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289835"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289835\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289837,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289835\/revisions\/289837"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}