{"id":289757,"date":"2020-04-29T06:56:54","date_gmt":"2020-04-29T04:56:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=289757"},"modified":"2020-04-29T06:56:54","modified_gmt":"2020-04-29T04:56:54","slug":"kako-je-i-zasto-znanstvenik-markus-buehler-pretvorio-bodlje-koronavirusa-u-glazbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/29\/kako-je-i-zasto-znanstvenik-markus-buehler-pretvorio-bodlje-koronavirusa-u-glazbu\/","title":{"rendered":"Kako je i za\u0161to znanstvenik Markus Buehler pretvorio bodlje koronavirusa u glazbu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Branimir Pofuk<\/strong><\/p>\n<p>Niti bih ja znao to\u010dno objasniti \u010dime se sve to\u010dno bavi ameri\u010dki znanstvenik Markus Buehler, niti bi, kad bih i poku\u0161ao, ve\u0107ina vas to razumjela. A i znanstvenici bi me s pravom ismijali. No, imena ustanova uz koje je vezano njegovo ime stvar su op\u0107e kulture i izazivaju strahopo\u0161tovanje: Institut Maxa Plancka, zatim slavni Caltech (da, ona kalifornijska ustanova kojoj s ponosom pripada Sheldon i ostali zabavni genijalci u \u201cTeoriji velikog praska\u201d) i naposljetku legendarni MIT \u2013 Massachusetts Institute of Technology. Na ovom posljednjem Buehler je profesor i voditelj nekoliko laboratorija i istra\u017eiva\u010dkih projekata.<\/p>\n<p>Podru\u010dje koje njega najvi\u0161e zanima i kojim se bavi su materijali od kojih je najve\u0107im dijelom izgra\u0111en sav \u017eivi svijet, pa i na\u0161a tako \u010dudesna, sna\u017ena i krhka tijela: proteini, bjelan\u010devine. Profesor Buehler slu\u017ei se najnaprednijim ma\u0161inama, ra\u010dunarima koji slo\u017eenim algoritmima obra\u0111uju toliko silne koli\u010dine podataka da ih nazivamo umjetnom inteligencijom. Uz pomo\u0107 tehnologije profesor Buehler radi \u010dudesno lijepe slike, rasko\u0161ne vizualizacije si\u0107u\u0161nih struktura i tvari kakve su molekule aminokiselina od kojih su sastavljeni proteini i \u010diji razli\u010diti sastav i raspored odre\u0111uje njihova svojstva. U praksi, da navedem samo jedan banalni i svakome razumljiv primjer, profesora Buehlera zanima kako umjetno proizvesti protein otporan na raspadanje i aplicirati ga na pokvarljivu hranu poput jagoda kako bi ona dulje trajala.<\/p>\n<p>Za profesora Buehlera saznao sam ovih dana tako \u0161to me je prijatelj upozorio na \u010dlanak koji govori o tome kako je taj znanstvenik strukturu aminokiselina od kojih su sastavljene one ru\u017ei\u010daste bodlje ili \u0161iljci kojima je na\u010di\u010dkano okruglo tjela\u0161ce koronavirusa pretvorio u \u2013 glazbu. On sam to je nazvao virusnim kontrapunktom. Svoju je ideju sproveo uz pomo\u0107 tih pametnih ma\u0161ina. Svaku pojedinu razli\u010ditu molekulu pretvorio je u jedan ton. A po\u0161to u prirodi vlada sklad, vidljiv i u geometrijskim strukturama tih tvari koje nalikuju slikama zvjezdanih sustava i galaksija u svemiru, tako je i glazba koju su ma\u0161ine \u201ckomponirale\u201d od tako zadanih vrijednosti tako\u0111er skladna. \u0160tovi\u0161e, vrlo ugodna, opu\u0161taju\u0107a, gotovo hipnoti\u010dka. Mo\u017eete je \u010duti i sami tako da u tra\u017eilicu Youtubea upi\u0161ete klju\u010dne rije\u010di: buehler, coronavirus, music.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Concerto of a De Novo Protein Designed using Artificial Intelligence\" width=\"1080\" height=\"810\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/JZbpLiX2qtc?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Prema rje\u010dima profesora Buehlera, tako rekonstruirana glazba se savr\u0161eno podudara s naravi konkretnog koronavirusa koji je dobio ime SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest Covid-19. On glazbom svoje strukture, koja ima sva svojstva jedne vrlo slo\u017eene kompozicije kao \u0161to je veliki simfonijski stavak ili kao \u0161to je neka tema s nizom ritmi\u010dkih i harmonijskih varijacija, zavodi, umiljava se i \u010dini se dopadljivim organizmu kojem pristupa zato da bi se tim svojim kukicama, zbog kojih nalikuje kruni, za njega prika\u010dio i na njemu parazitirao. Posljedica po nas ljude je bolest koja se pandemijski ra\u0161irila i svijet okrenula naglava\u010dke. Sasvim je razumljivo i prirodno da je znanstvenik poput profesora Buehlera o\u010daran tim glazbenim strukturama.<\/p>\n<p>O vlastitim umjetni\u010dkim sklonostima i glazbenom obrazovanju profesor Buehler svjedo\u010di kada tako nastali virusni kontrapunkt uspore\u0111uje s Bachovim Goldberg-varijacijama, jednim od vrhunaca ljudskom imaginacijom i umjetni\u010dkom genijalno\u0161\u0107u stvorenog glazbenog kontrapunkta. Me\u0111utim, nije sve to samo Buehlerov hir i jako skupa igra smi\u0161ljena da nas zabavi. Profesor Buehler, naime, ka\u017ee: \u201cMi vjerujemo da nam analiza zvukova i glazbe mo\u017ee pomo\u0107i da bolje razumijemo materijal od kojeg je sa\u010dinjen svijet, a umjetni\u010dki izraz je, naposljetku, samo model svijeta u nama i oko nas\u201d. Po njemu nam glazba mo\u017ee dati uvid u te nevidljive strukture bolje i to\u010dnije nego i najsna\u017eniji mikroskopi. Zahvaljuju\u0107i naprednim neurolo\u0161kim istra\u017eivanjima opremljenim kompjutorskim alatima ve\u0107 je dugo poznato da nijedna druga aktivnost tako ne pobu\u0111uje mo\u017edane stanice svih predjela i centara u na\u0161em mozgu kao slu\u0161anje, reproduciranje ili stvaranje glazbe. Odnosno, rje\u010dima profesora Buehlera, na\u0161 mozak ima fantasti\u010dnu sposobnost procesuiranja zvuka. Na\u0161e u\u0161i istodobno opa\u017eaju, a mozak percipira i obra\u0111uje sva svojstva glazbe, odnosno tonova: njihovu visinu, boju, ja\u010dinu, melodiju, ritam i harmonije koje tvore suzvu\u010dja i njihova preklapanja i nizanja. \u201cZvuk je tako elegantan na\u010din da odjednom pristupimo svim informacijama pohranjenima u jednoj bjelan\u010devini\u201d, ka\u017ee profesor Buehler.<\/p>\n<p>On se glazbenim usporedbama zato koristi i kada govori o tra\u017eenju lijeka, protutijela, odnosno cjepiva i protiv ove konkretne bolesti. Meni osobno je ova znanstveni\u010dka pri\u010da zadivljuju\u0107a jer mi pru\u017ea dokaz onoga \u0161to sam ve\u0107 kao dijete intuitivno naslutio odu\u0161evljavaju\u0107i se velikim, uzbudljivim, savr\u0161enim strukturama predivnih glazbenih djela: glazba nam otvara pogled u vi\u0161e dimenzije, smisao i svrhu svega postoje\u0107eg i na\u0161ih kratkih \u017eivota usred tog vrtloga \u010desto bolje nego najsna\u017eniji teleskopi i mikroskopi. Umjetnost \u010desto vidi dalje i dublje nego bilo koja znanost. Ono \u0161to zovemo umjetnom inteligencijom su ma\u0161ine koje tek u\u010de kako da \u0161to bolje opona\u0161aju tu \u010dudesnu sposobnost \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje uha i duha na poljima glazbenog kontrapunkta \u010dini nas sposobnijima opa\u017eati i shva\u0107ati veliku simfoniju \u017eivota i svijeta koji nam sve vi\u0161e nalikuje besmislenoj buci. Pandemija Covida-19 donijela nam je istodobno razdoblja velikih ti\u0161ina kakve odavno nismo mogli \u010duti u urbanom modernom svijetu. No, istodobno su pandemijom zagu\u0161eni svi komunikacijski kanali i dru\u0161tvene mre\u017ee. Glazbom izvje\u017eban, njegovan, treniran i oplemenjen um i duh lak\u0161e \u0107e istodobno sagledati i procesuirati svu tu galamu i odvajati \u017eito od kukolja, smislene ideje od panike i histerije, stvarne opasnosti od suludih teorija zavjera, brigu za zdravlje i \u017eivot od gu\u0161enja slobode i zaustavljanja svih kulturnih, umjetni\u010dkih i duhovnih zajedni\u010dkih aktivnosti. I zato je vrlo pou\u010dan i ovaj Buehlerov virusni kontrapunkt, glazba koronavirusa.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/kako-je-i-zasto-znanstvenik-markus-buehler-pretvorio-bodlje-koronavirusa-u-glazbu-1397470\">Ve\u010dernji list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vje\u017ebanje uha i duha na poljima glazbenog kontrapunkta \u010dini nas sposobnijima opa\u017eati i shva\u0107ati veliku simfoniju \u017eivota i svijeta koji nam sve vi\u0161e nalikuje besmislenoj buci<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288777,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-289757","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289757"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289757\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289758,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289757\/revisions\/289758"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}