Bez obzira \u0161to sam ekonomski laik, kada je po\u010delo sve ovo sa virusom prognozirao sam da \u0107e ekonomske posljedice po nas biti fatalne. Logika prije svega, a ne ekonomsko znanje, su mi bila dovoljan osnov za takvu prognozu, koja \u0107e se, na \u017ealost obistiniti, sva je prilika.<\/p>\n
Dr\u017eava kojoj je turizam glavna privredna grana, u kojoj on \u010dini 25% BDP-a, sve da je ostala privreda zdrava i kako treba – a svi znamo da nije, je dr\u017eava pod velikim ekonomskim rizikom. Jo\u0161 sa spoljnim dugom od blizu 80% BDP-a, koji \u0107e do kraja godine pre\u0107i cifru od 90%!<\/p>\n
Davno, jo\u0161 prije dvadesetak godina, kao osniva\u010da jedinog crnogorskog windsurf kluba bio sam pozvan na nekoliko predavanja austrijskog GTZ-a na temu razvoja turizma. Predavanja su bila zanimljjva, te\u010dna, logi\u010dna, stru\u010dna, sa navo\u0111enjem uporednih primjera. Tada je pored ostalog re\u010deno da je turizam grana privrede sa najbr\u017eim rastom, ali najrizi\u010dnija, te svaka ozbiljna dr\u017eava ne smije svoj privredni rast bazirati isklju\u010divo na turizmu. Rat u okru\u017eenju, vremenska nepogoda, virus ili zaraza, terorizam ili politi\u010dka nestabilnost, mogu zemlju preko no\u0107i zbrisati sa turisti\u010dke mape. Odr\u017eivi turisti\u010dki razvoj, mir, zelenilo, aktivan odmor… su ono \u0161to savremeni turista tra\u017ei. Velelepne hotele sa SPA centrima i gu\u017evom, plate\u017eni gosti imaju na svakom koraku, u svom mjestu ili ku\u0107i. Treba im ono \u0161to nemaju.<\/p>\n
Na predavanjima je jo\u0161 tada diskretno upozoreno od strane GTZ-a, da misle kako je Crna Gora krenula krivim putem u turizmu. Dobro se sje\u010dam da je u tom kontekstu naveden primjer Palme de Majorke, nekad jednog od najeskluzivnijih ljetovali\u0161ta na svijetu, koje je zbog pretjerane gradnje izgubilo primat, tako da je dr\u017eava po\u010dela ru\u0161iti dio novoizgra\u0111enih hotela ne bi li vratila svoj nekada\u0161nji presti\u017e. Budva\u00a0 i Petrovac su na\u0161e Palme de Majorke.<\/p>\n
No, na\u0161i turisti\u010dki poslenici, naj\u010de\u0161\u0107e priu\u010deni, sumnjivog morala ili intelekta, kojima je politi\u010dka podobnost glavna stru\u010dna preporuka, tipa Svetozara Marovi\u0107a, \u017darka Radulovi\u0107a i sli\u010dnih, postali su alfa i omega u turizmu, a dr\u017eavi je turizam bez strategije i plana postao glavni privredni oslonac. Da apsurd bude ve\u0107i i premijer Markovi\u0107 je preko no\u0107i postao turisti\u010dki ekspert, a Vlada na \u010dijem je \u010delu ulo\u017eila je preko sto miliona eura u skijali\u0161ta \u010dija nadmorska visina ne prelazi 1700 – 1800 metara, iako svjetski eksperti godinama upozoravaju da su zbog globalnog otopljavanja skijali\u0161ta sa nadmorskom visinom ispod 2000 metara neisplativa i krajnje rizi\u010dna. Tako je novo Markovi\u0107evo skijali\u0161te “Kola\u0161in 1650”, zvrjalo prazno cijele prethodne zime jer nije bilo snijega.<\/p>\n
Da se vratim glavnoj, ljetnjoj turisti\u010dkoj sezoni. Zbog virusa, nje prakti\u010dno ne\u0107e biti. Hoteli \u0107e biti poluprazni, privatni smje\u0161taj jo\u0161 vi\u0161e; pla\u017ee, restorani, barovi – tako\u0111e. Poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di ne\u0107e imati kome da prodaju svoje sezonske proizvode, za studente i ostale sezonce bi\u0107e mnogo manje posla, stoga i prihoda. Taj krug ljudi koji zavise od turisti\u010dke sezone je ogroman. Kako \u0107e cijeli taj lanac biti bez prihoda, mnogi u njemu i u debelom minusu, smanji\u0107e se potro\u0161nja, \u0161to \u0107e uticati na druge privredne grane. Taj lan\u010dani virus se bolje prenosi i bi\u0107e fatalniji od Covida – 19.<\/p>\n
Crna Gora \u0107e na jesen biti gladna. Gladna u bukvalnom smislu te rije\u010di.<\/p>\n
Sve polako dolazi na naplatu, kao \u0161to \u0107e do\u0107i i neotvoreni auto-put iz nikud u nig\u0111e, sa zaboravljenim petljama i rasvjetom, “zaboravnim” Ivanom Brajovi\u0107em na \u010delu tzv. Skup\u0161tine kao nagradom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pi\u0161e: Omer \u0160ARKI\u0106<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":286086,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-289701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289701"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289704,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289701\/revisions\/289704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286086"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}