\u010cetrnaestog jula 1930. godine, Albert Ajn\u0161tajn je u svom domu na periferiji Berlina ugostio indijskog filozofa, muzi\u010dara i dobitnika Nobelove nagrade, Rabindranata Tagoru. Njih dvojica su tom prilikom imali jedan od najpodsticajnijih, intelektualno najinspirativnijih razgovora u istoriji, koji se ticao prastarih sukoba izme\u0111u nauke i religije.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Vjerujete li u bo\u017eanstvo koje je izdvojeno iz svijeta?<\/p>\n
TAGORE: Ne u izdvojeno. Beskona\u010dna li\u010dnost \u010dovjeka razumije univerzum. Ne mo\u017ee postojati ni\u0161ta \u0161to se ne bi moglo podvesti pod ljudsku li\u010dnost, \u0161to dokazuje da je Istina univerzuma ljudska Istina.<\/p>\n
Objasni\u0107u ovo pomo\u0107u jedne nau\u010dne \u010dinjenice \u2014 materija se sastoji iz protona i elektrona sa prazninama izme\u0111u njih; ipak, materija se mo\u017ee \u010diniti \u010dvrstom. Sli\u010dno tome, \u010dovje\u010danstvo \u010dine pojedinci, ali su oni me\u0111usobno povezani ljudskim vezama, \u0161to ljudskom svijetu daje \u017eivo jedinstvo. \u010citav univerzum povezan je sa nama na sli\u010dan na\u010din, to je ljudski univerzum. Ja sam za ovu ideju istra\u017eivao u umjetnosti, knji\u017eevnosti i religioznoj svijesti \u010dovjeka.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Postoje dva razli\u010dita shvatanja prirode i univerzuma: (1) Svijet kao jedinstvo zavisno od \u010dovje\u010danstva. (2) Svijet kao stvarnost nezavisna od ljudskog \u010dinioca.<\/p>\n
TAGORE: Kada je na\u0161 univerzum u harmoniji sa \u010covjekom, sa vje\u010dnim, mi to prepoznajemo kao Istinu, osje\u0107amo kao ljepotu.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: To je \u010disto ljudsko shvatanje univerzuma.<\/p>\n
TAGORE: Druga\u010dije ne mo\u017ee postojati. Ovaj svijet je ljudski svijet \u2013 nau\u010dni pogled na njega je tako\u0111e pogled \u010dovjeka nau\u010dnika. Postoji odre\u0111eni standard razuma i u\u017eivanja koje mu daje Istinitost, standard Vje\u010dnog \u010covjeka \u010dija iskustva poti\u010du od na\u0161ih iskustava.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: To je shvatanje ljudskog subjekta.<\/p>\n
TAGORE: Da, jednog vje\u010dnog subjekta. Moramo ga shvatiti kroz na\u0161e emocije i aktivnosti. Shvatili smo Uzvi\u0161enog \u010covjeka koji nema li\u010dna ograni\u010denja kroz sopstvena ograni\u010denja. Nauka se bavi onim \u0161to nije isklju\u010divo povezano sa pojedincima; to je neli\u010dni ljudski svijet Istina. Religija ostvaruje ove Istine i povezuje ih sa na\u0161im dubljim potrebama; na\u0161a individualna svijest o Istini dobija univerzalno zna\u010denje. Religija daje vrijednosti Istini i mi tu Istinu prepoznajemo kao dobru kroz na\u0161 sklad sa njom.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Dakle, Istina ili Ljepota ne postoje nezavisno od \u010covjeka?<\/p>\n
TAGORE: Ne.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Kada vi\u0161e ne bi bilo ljudskih bi\u0107a, Apolon Belvederski ne bi vi\u0161e bio lijep.<\/p>\n
TAGORE: Ne.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Sla\u017eem se sa ovim shvatanjem Ljepote, ali ne i Istine.<\/p>\n
TAGORE: Za\u0161to ne? Istina se ostvaruje kroz \u010dovjeka.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Ne mogu da doka\u017eem da je moje stanovi\u0161te ispravno, ali to je moja religija.<\/p>\n
TAGORE: Ljepota je u idealu savr\u0161enog sklada Univerzalnog Bi\u0107a; Istina je savr\u0161eno razumijevanje Univerzalnog Uma. Mi kao pojedinci joj pristupamo kroz svoje sopstvene gre\u0161ke i zablude, kroz svoja ste\u010dena iskustva, kroz svoju prosvijetljenu svijest \u2013 kako bismo ina\u010de mogli da znamo Istinu?<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Ne mogu nau\u010dno da doka\u017eem da se Istina mora shvatiti kao Istina koja va\u017ei nezavisno od ljudskog roda; ali ja u to \u010dvrsto vjerujem. Vjerujem, na primjer, da Pitagorina teorema u geometriji izra\u017eava ne\u0161to \u0161to je pribli\u017eno istinito, nezavisno od postojanja \u010dovjeka. U svakom slu\u010daju, ukoliko postoji stvarnost nezavisna od \u010dovjeka, postoji i Istina koja se odnosi na tu stvarnost; I na isti na\u010din, negacija prve mogu\u0107nosti proizvodi negaciju postojanja ove druge.<\/p>\n
TAGORE: Istina, koja je jedno sa Univerzalnim Bi\u0107em, mora su\u0161tinski biti ljudska, ina\u010de se sve ono \u0161to mi kao pojedinci shvatamo kao istinito nikada ne mo\u017ee nazvati istinom \u2013 barem ne Istina koja se opisuje kao nau\u010dna i do koje se mo\u017ee do\u0107i jedino kroz proces logike, ili, drugim rije\u010dima, putem misli koje su ljudske. Prema indijskoj filozofiji, postoji Braman, apsolutna Istina, koji se ne mo\u017ee zamisliti izdvajanjem pojedina\u010dnog uma ili opisati rije\u010dima, ve\u0107 se jedino mo\u017ee shvatiti potpunim utapanjem individualnog u njegovu beskona\u010dnost. Ali takva Istina ne mo\u017ee pripadati Nauci. Priroda Istine o kojoj raspravljamo je prikaz \u2013 to jest, ono \u0161to se prikazuje kao istinito ljudskom umu i zbog toga i jeste ljudsko, a mo\u017ee se nazvati maya ili iluzija.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Dakle, prema Va\u0161em shvatanju, koje bi moglo biti indijsko shvatanje, nije u pitanju iluzija pojedinca, ve\u0107 \u010ditavog \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n
TAGORE: I vrsta pripada jedinstvu, \u010dovje\u010danstvu. Stoga \u010ditav ljudski um shvata Istinu; indijski i evropski um imaju jednako shvatanje.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Rije\u010d vrsta se u njema\u010dkom koristi da ozna\u010di sva ljudska bi\u0107a, zapravo bi se \u010dak i majmuni i \u017eabe mogli njome obuhvatiti.<\/p>\n
TAGORE: U nauci prolazimo kroz proces odbacivanja li\u010dnih ograni\u010denja na\u0161ih individualnih umova i na taj na\u010din posti\u017eemo saznanje Istine koja se nalazi u umu Univerzalnog \u010covjeka.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Problem poti\u010de od pitanja da li je Istina nezavisna od na\u0161e svijesti.<\/p>\n
TAGORE: Ono \u0161to mi nazivamo istinom je u racionalnom skladu izme\u0111u subjektivnog i objektivnog aspekta stvarnosti, pri \u010demu oba ova aspekta pripadaju nadli\u010dnom \u010dovjeku.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: \u010cak i u svakodnevnom \u017eivotu osje\u0107amo jaku potrebu da stvarima koje upotrebljavamo pripi\u0161emo stvarnost nezavisnu od \u010dovjeka. To \u010dinimo kako bismo na racionalan na\u010din povezali iskustva na\u0161ih \u010dula. Na primjer, iako nikoga nema u ku\u0107i, sto ostaje tamo gdje jeste.<\/p>\n
TAGORE: Da, on ostaje izvan individualnog uma, ali ne i onog univerzalnog. Sto koji opa\u017eam mo\u017ee se opaziti istom vrstom svijesti koju ja posjedujem.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Ako nikoga ne bi bilo u ku\u0107i, sto bi ipak postojao \u2013 ali je to ve\u0107 neprihvatljivo s Va\u0161e ta\u010dke gledi\u0161ta \u2013 jer mi ne mo\u017eemo da objasnimo \u0161ta zna\u010di to \u0161to sto postoji, nezavisno od nas.<\/p>\n
Na\u0161a prirodna ta\u010dka gledi\u0161ta koja se odnosi na postojanje istine van ljudskog roda ne mo\u017ee se objasniti ili dokazati, ali ona je vjerovanje koje svi imaju \u2013 \u010dak i primitivni ljudi. Mi pripisujemo Istini nadljudsku objektivnost; neophodna nam je ta stvarnost koja ne zavisi od na\u0161eg postojanja i na\u0161eg iskustva i uma \u2013 iako ne umijemo da objasnimo \u0161ta ona zna\u010di.<\/p>\n
TAGORE: Nauka je dokazala da sto kao \u010dvrst predmet jeste privid i da stoga ono \u0161to ljudski um opa\u017ea kao sto ne bi postojalo ako tog uma ne bi bilo. Istovremeno, mora se priznati da ta \u010dinjenica, da krajnja fizi\u010dka stvarnost nije ni\u0161ta do mno\u0161tvo posebnih obrtnih centara elektri\u010dne sile, tako\u0111e pripada ljudskom umu.<\/p>\n
U shvatanju Istine postoji vje\u010dni konflikt izme\u0111u univerzalnog ljudskog uma i istog tog uma zarobljenog u pojedincu. Stalni proces pomirenja odigrava se u na\u0161oj nauci, filozofiji, u na\u0161oj etici. U svakom slu\u010daju, ukoliko postoji ikakva Istina koja nema nikakve veze sa ljudima, onda ona za nas apsolutno i ne postoji.<\/p>\n
Nije te\u0161ko zamisliti um kome se slijed doga\u0111aja prikazuje ne u prostoru ve\u0107 samo u vremenu, kao niz nota u muzici. Takvom umu ovakvo shvatanje stvarnosti je sli\u010dno muzi\u010dkoj stvarnosti u kojoj pitagorejska geometrija ne mo\u017ee imati nikakvog smisla. Postoji stvarnost papira, beskrajno druga\u010dija od stvarnosti knji\u017eevnosti. Za um moljca koji jede papir knji\u017eevnost je apsolutno nepostoje\u0107a, ali za um \u010covjeka ona ima ve\u0107u vrijednost Istine od samog papira. Na sli\u010dan na\u010din, ako postoji neka Istina koja nema \u010dulne ili racionalne veze sa ljudskim umom, ona \u0107e zauvijek ostati nepostoje\u0107a dok god budemo bili ljudska bi\u0107a.<\/p>\n
AJN\u0160TAJN: Onda sam ja religiozniji od Vas!<\/p>\n
TAGORE: Moja religija je pomirenje Nadli\u010dnog \u010covjeka, univerzalnog ljudskog duha, u mom vlastitom individualnom bi\u0107u. (Preuzeto sa lifecoaching.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
TAGORE: Moja religija je pomirenje Nadli\u010dnog \u010covjeka, univerzalnog ljudskog duha, u mom vlastitom individualnom bi\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289576,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-289574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289574"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289574\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289577,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289574\/revisions\/289577"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}