{"id":289354,"date":"2020-04-23T07:01:02","date_gmt":"2020-04-23T05:01:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=289354"},"modified":"2020-04-23T07:01:02","modified_gmt":"2020-04-23T05:01:02","slug":"ka-novom-svjetskom-poretku-globalna-duznicka-kriza-i-privatizacija-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/23\/ka-novom-svjetskom-poretku-globalna-duznicka-kriza-i-privatizacija-drzave\/","title":{"rendered":"Ka novom svjetskom poretku \u2013 Globalna du\u017eni\u010dka kriza i privatizacija dr\u017eave"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Michel Chossudovsky<\/strong><\/p>\n<p>Postoji ozbiljna zdravstvena kriza koja se mora propisno rije\u0161iti. A ovo je prioritet broj jedan.<\/p>\n<p>Ali postoji jo\u0161 jedan va\u017ean aspekt problema koji treba rije\u0161iti.<\/p>\n<p>Milioni ljudi izgubili su posao, i \u017eivotnu u\u0161te\u0111evinu. U zemljama u razvoju prevladavaju siroma\u0161tvo i o\u010daj.<\/p>\n<p>Iako je izolacija javnosti predstavljena kao jedini na\u010din za rje\u0161avanje globalne krize u javnom zdravstvu, njeni razorni ekonomski i socijalni u\u010dinci se slu\u010dajno zanemaruju.<\/p>\n<p>Neizgovorena istina je da novi koronavirus slu\u017ei kao izgovor sna\u017enim financijskim interesima i korumpiranim politi\u010darima da cijeli svijet uvuku u vrtlog masovne nezaposlenosti, bankrota i ekstremnog siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Ovo je prava slika onoga \u0161to se de\u0161ava. Siroma\u0161tvo je \u0161irom svijeta. Dok izbija glad u zemljama Tre\u0107eg svijeta, u najbogatijoj zemlji svijeta,<\/p>\n<p>\u201cMilioni o\u010dajnih Amerikanaca u duga\u010dkim redovima \u010dekaju na milostinju\u201d<\/p>\n<p>\u201eTokom protekle nedjelje \u0161irom SAD-a formirani su kilometri dugih redova za hranu i ispred kancelarija za nezaposlene\u201c<\/p>\n<p>U Indiji:<\/p>\n<p>\u201eHrane nestaje,\u2026. u barakama, previ\u0161e upla\u0161eni da izlaze napolje, pje\u0161a\u010de ku\u0107i ili bivaju zate\u010deni zabranom kretanja,<\/p>\n<p>U Indiji je do danas bilo 106 smrtnih slu\u010dajeva od koronavirusa, kako bi stvari bile jasnije, 3000 indijske dece umire od gladi svaki dan.\u201d<\/p>\n<p>Od Mumbaija do New Yorka. To je \u201eGlobalizacija siroma\u0161tva\u201c.<\/p>\n<p>Proizvodnja je u zastoju.<\/p>\n<p>Gladovanje u Aziji i Africi. Nesta\u0161ica u SAD-u<\/p>\n<p>Sve su zemlje sada zemlje Tre\u0107eg svijeta. To je \u201eThirdworldisation \u201c takozvanih \u201erazvijenih zemalja sa visokim dohotkom\u201c.<\/p>\n<p>A \u0161ta se doga\u0111a u Italiji?<\/p>\n<p>Ljudima ponestaje hrane. Izvje\u0161taji potvr\u0111uju da mafija, umjesto vlade \u201edistribucijom besplatne hrane siroma\u0161nim porodicama u karanteni (kojima je ponestalo gotovine) zadobiva lokalnu podr\u0161ku\u201c. (The Guardian)<\/p>\n<p>Ova kriza kombinira strah i paniku vezanu za COVID 19 zajedno sa sofisticiranim procesom ekonomske manipulacije.<\/p>\n<p>Razmotrimo prvo utjecaje koji se ti\u010du zemalja u razvoju.<\/p>\n<h2><strong>Zemlje u razvoju. MMF-ova \u201eEkonomska medicina\u201c i globalizacija siroma\u0161tva<\/strong><\/h2>\n<p>Da li je koronavirusna kriza dio \u0161ireg makroekonomskog plana?<\/p>\n<p>Prvo neka historijska pozadina.<\/p>\n<p>Proveo sam vi\u0161e od deset godina bave\u0107i se terenskim istra\u017eivanjem uticaja ekonomskih reformi MMF-a i Svjetske banke u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, Isto\u010dnoj Evropi i na Balkanu.<\/p>\n<p>Od ranih osamdesetih godina, sna\u017ena ekonomska medicina nametnuta je du\u017eni\u010dkim zemljama u razvoju u skladu sa \u201cprogramom strukturnog prilago\u0111avanja\u201d (SAP).<\/p>\n<p>Od 1992. do 1995. obavio sam terenska istra\u017eivanja u Indiji, Banglade\u0161u i Vijetnamu i vratio se u Latinsku Ameriku kako bih zavr\u0161io studiju o Brazilu. U svim zemljama koje sam posjetio, uklju\u010duju\u0107i Keniju, Nigeriju, Egipat, Maroko i Filipine, primijetio sam isti obrazac ekonomskih manipulacija i politi\u010dkog uplitanja institucija sa sjedi\u0161tem u Washingtonu. U Indiji, direktnom posljedicom reformi MMF-a, milioni ljudi bili su uvu\u010deni u glad. U Vijetnamu \u2013 koji predstavlja jednu od najprosperitetnijih svjetskih ekonomija koje proizvode ri\u017eu \u2013 glad na lokalnom nivou izbila je direktno uslijed ukidanja kontrola cijena i deregulacije tr\u017ei\u0161ta \u017eita. (Predgovor drugom izdanju Globalizacije siroma\u0161tva, 2003.)<\/p>\n<p>Nametnuta je hegemonija dolara. S pove\u0107anjem duga denominiranog u dolarima, na kraju je u ve\u0107ini zemalja u razvoju cijeli nacionalni monetarni sistem bio \u201edolariziran\u201c.<\/p>\n<p>Masovne mjere \u0161tednje pogodovale su propadanju stvarnih plata. Nametnuti su pro\u010di\u0161\u0107eni programi privatizacije. Ove smrtonosne ekonomske reforme \u2013 koje se primjenjuju u ime povjerilaca \u2013 neizbje\u017eno su pokrenule ekonomski kolaps, siroma\u0161tvo i masovnu nezaposlenost.<\/p>\n<p>U Nigeriji s po\u010detkom 1980-ih je \u010ditav javni zdravstveni sistem uni\u0161ten. Javne bolnice su dovedene u ste\u010daj. Doktori medicine s kojima sam razgovarao opisali su sramotni program strukturnog prilago\u0111avanja (SAP) s dozom humora:<\/p>\n<p>\u201eSappirani smo SAP-om \u201c, rekli su, na\u0161e bolnice su bukvalno uni\u0161tene ljubazno\u0161\u0107u MMF-a i Svjetske banke.<\/p>\n<h2><strong>Od strukturne do globalne prilagodbe<\/strong><\/h2>\n<p>Danas je mehanizam za izazivanje siroma\u0161tva i ekonomskog kolapsa fundamentalno druga\u010diji i sofisticiraniji.<\/p>\n<p>Teku\u0107a ekonomska kriza 2020. godine povezana je s logikom pandemije COVID-19: Nema potrebe da MMF-Svjetska banka pregovara o zajmu za strukturno prilago\u0111avanje s nacionalnim vladama.<\/p>\n<p>Ono \u0161to se dogodilo za vrijeme krize COVID-19 je \u201eGlobalno prilago\u0111avanje\u201c u strukturi svjetske ekonomije. Jednim potezom ovo Globalno prilago\u0111avanje (GA) pokre\u0107e svjetski proces bankrota, nezaposlenosti, siroma\u0161tva i potpunog o\u010daja.<\/p>\n<p>Kako se implementira? Izolacija (lockdown) je predstavljena nacionalnim vladama kao jedino rje\u0161enje za rje\u0161avanje pandemije COVID-19. Ona postaje politi\u010dki konsenzus, bez obzira na pogubne ekonomske i socijalne posljedice.<\/p>\n<p>Nema potrebe za razmatranjem ili analizom mogu\u0107ih utjecaja. Korumpirane nacionalne vlade se pod pritiskom moraju povinovati.<\/p>\n<p>Djelomi\u010dno ili potpuno zatvaranje nacionalne ekonomije pokre\u0107e se primjenom takozvanih \u201esmjernica WHO\u201c koje se odnose na lockdown, kao i na trgovinska, imigracijska i transportna ograni\u010denja, itd.<\/p>\n<p>Mo\u0107ne financijske institucije i lobi grupe, uklju\u010duju\u0107i Wall Street, Big Pharma, Svjetski ekonomski forum (WEF) i Fondaciju Bill and Melinda Gates, bile su uklju\u010dene u oblikovanje akcija WHO-a koje se odnose na pandemiju COVID-19.<\/p>\n<p>Lockdown zajedno s ograni\u010denjem trgovine i zra\u010dnih putovanja su pripremili teren. Ovo zatvaranje nacionalnih ekonomija izvr\u0161eno je \u0161irom svijeta po\u010dev\u0161i u mjesecu o\u017eujku, a zahva\u0107alo je istovremeno veliki broj dr\u017eava u svim ve\u0107im regijama svijeta. Bez presedana je u svetskoj istoriji.<\/p>\n<p>Za\u0161to su zvani\u010dnici na visokim funkcijama to dozvolili? Posljedice su bile o\u010digledne.<\/p>\n<p>Ovo ima utjecaja na proizvodne i opskrbne linije roba i usluga, investicijske aktivnosti, izvoz i uvoz, trgovinu na veliko i malo, potro\u0161nju gra\u0111ana, zatvaranje \u0161kola, visokih \u0161kola, univerziteta, istra\u017eiva\u010dkih institucija itd.<\/p>\n<p>Zauzvrat, gotovo odmah dovodi do masovne nezaposlenosti, bankrota malih i srednjih preduze\u0107a, kolapsa kupovne mo\u0107i, \u0161irokog siroma\u0161tva i gladi.<\/p>\n<p>Koji je osnovni cilj ovog restrukturiranja globalne ekonomije? Koje su posljedice? U \u010diju korist?<\/p>\n<p>\u2013 Ogromna koncentracija bogatstva i korporativnog kapitala,<\/p>\n<p>destabilizacija malih i srednjih preduze\u0107a u svim glavnim oblastima ekonomske aktivnosti uklju\u010duju\u0107i uslu\u017enu ekonomiju, poljoprivredu i proizvodnju.<\/p>\n<p>\u2013 olak\u0161ava naknadnu korporativnu kupovinu preduze\u0107a u ste\u010daju<\/p>\n<p>\u2013 Derogira prava radnika, \u0161to destabilizira tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n<p>\u2013 To stvara masovnu nezaposlenost<\/p>\n<p>\u2013 Smanjuje pla\u0107e (i tro\u0161kove radne snage) u takozvanim \u201erazvijenim zemljama\u201c sa visokim dohotkom kao i u siroma\u0161nim zemljama u razvoju.<\/p>\n<p>\u2013 Dovodi do eskalacije vanjskog duga<\/p>\n<p>\u2013 Omogu\u0107uje naknadnu privatizaciju<\/p>\n<p>Nepotrebno je re\u0107i da je ova operacija Globalnog prilago\u0111avanja (GA) daleko \u0161tetnija od programa strukturnog prilago\u0111avanja MMF-WB na razini dr\u017eave.<\/p>\n<p>To je neoliberalizam n-tog stepena.<\/p>\n<p>Jednim potezom (tokom posljednjih mjeseci) kriza COVID-19 doprinijela je osiroma\u0161enju velikog sektora svjetske populacije.<\/p>\n<p>I pogodite ko vam poma\u017ee? MMF i Svjetska banka:<\/p>\n<p>Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva priznala je uzgred da se svjetska ekonomija zaustavila, bez da se pozabavila uzrocima ekonomskog kolapsa.<\/p>\n<p>\u201eWHO je tu da za\u0161titi zdravlje ljudi, MMF je tu da za\u0161titi zdravlje svjetske ekonomije\u201c, ka\u017ee Georgieva.<\/p>\n<p>Kako ona namjerava da \u201cza\u0161titi svetsku ekonomiju\u201d?<\/p>\n<p>Na teret nacionalne ekonomije?<\/p>\n<p>Koje je njeno \u201cmagi\u010dno rje\u0161enje\u201d?<\/p>\n<p>\u201cMi se oslanjamo na 1 bilion USD u ukupnoj kreditnoj sposobnosti.\u201d (MMF M-D Georgieva, konferencija za \u0161tampu po\u010detkom marta)<\/p>\n<p>Na prvi pogled ovo se \u010dini \u201evelikodu\u0161no\u201c, puno novca. Ali naposljetku, to je ono \u0161to mo\u017eemo nazvati \u201cfiktivnim novcem\u201d, \u0161to zna\u010di:<\/p>\n<p>\u201cMi \u0107emo vam pozajmiti novac, a novcem koji vam pozajmljujemo, vi \u0107ete nama vratiti dug.\u201d (Parafraza).<\/p>\n<p>Krajnji je cilj da se vanjski dug (u dolarima) pove\u0107a.<\/p>\n<p>MMF je izri\u010dit. U jednom od svojih vidova kreditiranja, Zaklada za zaustavljanje i osloba\u0111anje od katastrofe koja se velikodu\u0161no primjenjuje u toku pandemije,<\/p>\n<p>\u201cPru\u017ea bespovratna sredstva za otplatu duga za na\u0161e najsiroma\u0161nije i najugro\u017eenije \u010dlanice.\u201d<\/p>\n<p>Besmislena izjava: tamo se pune blagajne povjerilaca, a novac se raspore\u0111uje na servisiranje duga.<\/p>\n<p>\u201cZa zemlje sa niskim prihodima i za zemlje u nastajanju sa srednjim dohotkom imamo \u2026 do 50 milijardi dolara za koje nije potreban punopravan program MMF-a.\u201d<\/p>\n<p>Nema uslova kako tro\u0161iti novac. Ali ovaj novac pove\u0107ava zalihe duga i zahtijeva povrat.<\/p>\n<p>Zemlje su ve\u0107 u lu\u0111a\u010dkoj ko\u0161ulji. I cilj je da se povinuju zahtjevima povjerilaca.<\/p>\n<p>To je neoliberalno rje\u0161enje primijenjeno na globalnom nivou: Nema stvarnog ekonomskog oporavka, vi\u0161e siroma\u0161tva i nezaposlenosti \u0161irom svijeta. \u201eRje\u0161enje\u201c postaje \u201euzrok\u201c. Pokre\u0107e novi proces zadu\u017eivanja. Doprinosi eskalaciji duga.<\/p>\n<p>\u0160to vi\u0161e pozajmljujete, sve vi\u0161e gurate zemlje u razvoju u politi\u010dko pokoravanje. I naposljetku, to je cilj propalog ameri\u010dkog carstva.<\/p>\n<p>Neizre\u010dena istina je da je ovaj jedan bilion dolara ++ Bretton Woods institucija namijenjen poticanju vanjskog duga.<\/p>\n<p>U nedavnim doga\u0111ajima, ministri finansija G20 odlu\u010dili su da \u201cstave na \u010dekanje\u201d otplatu obaveza servisiranja duga najsiroma\u0161nijih zemalja svijeta.<\/p>\n<p>Poni\u0161tenje duga nije predvi\u0111eno. Sasvim suprotno. Strategija se sastoji u izgradnji duga.<\/p>\n<p>Va\u017eno je da vlade zemalja u razvoju zauzmu \u010dvrsto stajali\u0161te u vezi \u201espasila\u010dke operacije\u201c MMF-a.<\/p>\n<h2><strong>Kriza globalnog duga u razvijenim zemljama<\/strong><\/h2>\n<p>Nevi\u0111ena fiskalna kriza se doga\u0111a na svim nivoima vlasti. S visokim nivoima nezaposlenosti, ulazni porezni prihodi u razvijenim zemljama gotovo su u zastoju. U posljednja 2 mjeseca, nacionalne vlade postaju sve zadu\u017eenije.<\/p>\n<p>Zauzvrat, zapadne vlade kao i politi\u010dke stranke sve su vi\u0161e pod kontrolom povjerilaca, koji na kraju donose odluke.<\/p>\n<p>Svi nivoi vlada dave se u dugovima. Dug se ne mo\u017ee vratiti. U SAD-u je federalni deficit \u201cporastao 26% na 984 milijardi USD za fiskalnu 2019. godinu, \u0161to je najve\u0107i nivo u 7 godina\u201d. I to je tek po\u010detak.<\/p>\n<p>U zapadnim zemljama do\u0161lo je do kolosalnog \u0161irenja javnog duga. Koristi se za finansiranje \u201esubvencija\u201c, \u201edonacija\u201c korporacijama, kao i \u201emre\u017ea socijalne sigurnosti\u201c za nezaposlene.<\/p>\n<p>Logika spa\u0161avanja donekle je sli\u010dna onoj iz ekonomske krize 2008. godine, ali u mnogo ve\u0107em obimu. Ironi\u010dno je da su ameri\u010dke banke 2008. godine bile i vjerovnici savezne vlade SAD-a, kao i sretni primatelji: spasila\u010dku akciju financirale su banke s ciljem da se \u201eisplate banke\u201c. Zvu\u010di kontradiktorno?<\/p>\n<h2><strong>Privatizacija dr\u017eave<\/strong><\/h2>\n<p>Ova kriza \u0107e na kraju ubrzati privatizaciju dr\u017eave. Nacionalne vlade \u0107e sve vi\u0161e \u0107e biti pod om\u010dom Velikog novca.<\/p>\n<p>Paralizovani montiranim dugovima \u2013 u pitanju je eventualna de facto privatizacija cjelokupne dr\u017eavne strukture \u2013 u razli\u010ditim zemljama, na svim nivoima vlasti, pod prismotrom mo\u0107nih finansijskih interesa. Fikcija \u201csuverenih vlada\u201d koja slu\u017ei interesima bira\u010da ipak \u0107e se zadr\u017eati.<\/p>\n<p>Prva razina privatizacije vlasti bit \u0107e op\u0107ine (od kojih su mnoge ve\u0107 djelomi\u010dno ili u potpunosti privatizirane, npr. Detroit u 2013.). Bi\u0107e to mamac ameri\u010dkim milijarderima za otkup \u010ditavog grada.<\/p>\n<p>Nekoliko velikih gradova ve\u0107 je na rubu bankrota. (Ovo nije ni\u0161ta novo).<\/p>\n<p>Da li je grad Vancouver spreman za privatizaciju ?: \u201egradona\u010delnik Vancouvera ve\u0107 je nagovijestio da se pla\u0161i bankrota svog grada.\u201c (Le Devoir, 15. aprila 2020. godine)<\/p>\n<p>U najve\u0107im ameri\u010dkim gradovima ljudi jednostavno nisu u mogu\u0107nosti platiti porez: Dug New Yorka za fiskalnu 2019. godinu je nevjerojatnih 91,56 milijardi USD (FY 2019) \u0161to je pove\u0107anje za 132% u odnosu na FY 2000.god. Zauzvrat, li\u010dni dugovi \u0161irom Amerike su vrtoglavo sko\u010dili.<\/p>\n<p>\u201eU.S. doma\u0107insta kolektivno snose oko 1 biliona dolara duga na kreditnim karticama \u201d. U SAD se ne preduzimaju nikakve mjere za smanjenje kamata na dug na kreditnim karticama.<\/p>\n<h2><strong>Novi svjetski poredak?<\/strong><\/h2>\n<p>Lockdown jednako osiroma\u0161uje i razvijene i zemlje u razvoju i doslovno uni\u0161tava nacionalne ekonomije.<\/p>\n<p>To destabilizira cjelokupno ekonomsko okru\u017eenje. Potkopava socijalne institucije uklju\u010duju\u0107i \u0161kole i univerzitete. Vodi u bankrot mala i srednja preduze\u0107a.<\/p>\n<p>Kakav nas svijet o\u010dekuje?<\/p>\n<p>\u0110avolji \u201eNovi svjetski poredak\u201c u izradi kako je predlo\u017eio Henry Kissinger? (Mi\u0161ljenje WSJ, 3. travnja 2020.):<\/p>\n<p>\u201ePandemija koronavirusa zauvijek \u0107e promijeniti svjetski poredak\u201c<\/p>\n<p>Podsjetimo se na Kissingerovu historijsku izjavu iz 1974. godine: \u201eDepopulacija bi trebala biti najve\u0107i prioritet ameri\u010dke vanjske politike prema tre\u0107em svijetu.\u201c (Memorandum Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost 1974)<\/p>\n<p>Politi\u010dke implikacije su dalekose\u017enije.<\/p>\n<p>Kakvu \u0107emo vladu imati nakon krize?<\/p>\n<h2><strong>Zaklju\u010dne napomene<\/strong><\/h2>\n<p>Postoji puno nesporazuma u vezi s prirodom ove krize.<\/p>\n<p>Nekolicina naprednih intelektualaca sada govori da ova kriza predstavlja poraz neoliberalizma. \u201eTo otvara novi po\u010detak\u201c.<\/p>\n<p>Neki to vide kao \u201cpotencijalnu prekretnicu\u201d, \u0161to otvara priliku za \u201cizgradnju socijalizma\u201d ili \u201cobnavljanje socijaldemokratije\u201d nakon lockdown-a.<\/p>\n<p>Dokazi potvr\u0111uju da neoliberalizam nije pora\u017een. Sasvim suprotno.<\/p>\n<p>Globalni kapitalizam je u\u010dvrstio svoj stisak. Strah i panika preovladavaju. Dr\u017eava se privatizuje. Tendencija je prema autoritarnim oblicima vlasti.<\/p>\n<p>Ovo su pitanja koja moramo rije\u0161iti.<\/p>\n<p>Ta historijska prilika da se suo\u010dimo sa mo\u0107nim strukturama globalnog kapitalizma \u2013 uklju\u010duju\u0107i vojni aparat SAD-NATO \u2013 i dalje ostaje \u010dvrsto utemeljena i nakon lockdown-a.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pisjournal.net\/2020\/04\/22\/ka-novom-svjetskom-poretku-globalna-duznicka-kriza-i-privatizacija-drzave\/\">pisjournal.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li je pandemija poslu\u017eila za uvla\u010denje svijeta u vrtlog masovne nezaposlenosti, bankrota i o\u010daja?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-289354","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289354"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289356,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289354\/revisions\/289356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}