prenosi RTS pisanje El Mundo.<\/a><\/p>\nIstra\u017eivanje, koje su zajedno razvili Dr\u017eavna meteorolo\u0161ka agencija (AEMET) i Zdravstveni institut Karlosa III (ISCIII), zasniva se na analizi u periodu od 26. marta do 5. aprila.<\/p>\n
Nau\u010dnici su primijetili da \u0161to je ni\u017ea temperatura, ve\u0107a je u\u010destalost i ve\u0107e je \u0161irenje koronavirusa. Tako\u0111e i vla\u017enost vazduha uti\u010de na krivu zara\u017eavanja.<\/p>\n
Visoke temperature i visoka vla\u017enost vazduha smanjuju prenos i \u0161irenje virusa, pa bi prolje\u0107no vrijeme na sjevernoj hemisferi moglo da pomogne u borbi protiv Kovida-19, prema ovoj studiji.<\/p>\n
“Na\u0161i rezultati su u skladu sa onim \u0161to smo vidjeli u bibliografiji i to je da se nagomilana obolijevanja, pove\u0107avaju kada su temperature ni\u017ee”, objasnio je Fernando Belda, meteorolog iz AEMET-a u telefonskom razgovoru za El Mundo.<\/p>\n
On nagla\u0161ava da se zaklju\u010dak zasniva na meteorolo\u0161kim podacima kao i da “prirodno postoje druge komponente, socijalne i ekonomske, u svakoj autonomnoj zajednici, koje su presudne u evoluciji pandemije”.<\/p>\n
Kako Belda obja\u0161njava, da bi obavio ovaj posao, indeks akumulirane u\u010destalosti infekcije u toku 14 dana (odnosno, broj novih dnevnih infekcija na 100.000 stanovnika) upore\u0111ivan je sa prosje\u010dnom dnevnom temperaturom u svakoj autonomnoj zajednici \u0160panije. Njihova analiza otkrila je da, \u0161to je ni\u017ea prosje\u010dna dnevna temperatura, to je ve\u0107a u\u010destalost virusa.<\/p>\n
“Ako idemo u zajednicu po zajednicu, pona\u0161anje je ne\u0161to druga\u010dije, mada i dalje ostaje na ni\u017eim temperaturama, ve\u0107i je uticaj”, isti\u010de Belda.<\/p>\n
Iako uzeti sa oprezom, ovi preliminarni podaci su ohrabruju\u0107i za \u0160paniju koja je, tako\u0111e prema podacima AEMET-a, imala najtopliju zimu od po\u010detka ovog vijeka. U kvartalu od decembra 2019. do februara 2020., zabilje\u017eena je druga po visini prosje\u010dna temperatura od kada se prikupljaju ti podaci a prevazi\u0161la je zima 1989-90.<\/p>\n
Maksimalne temperature zabilje\u017eene pro\u0161le zime su tako\u0111e bile najvi\u0161e od 1965. godine. S druge strane, dok je februar bio izuzetno suv, mart je bio veoma ki\u0161ovit, udvostru\u010duju\u0107i vrijednosti normalnih padavina za ovaj mjesec.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja mogu navesti na pomisao da \u0107e se infekcija koronavirusom u \u0160paniji smanjivati jer se temperatura tokom ljeta pove\u0107ava.<\/p>\n
Me\u0111utim, Belda poja\u0161njava, da\u00a0 “iako su visoke temperature povoljna komponenta za smanjenje \u0161irenja, ljeti ima situacija kada dugotrajne visoke temperature prouzrokuju i vi\u0161e zaga\u0111enja vazduha recimo u Madridu. Ukratko: sa jedne strane toplota mo\u017ee da pomogne da se virus \u0161iri manje, ali tako\u0111e mo\u017ee da izazove situacije sklonije \u0161irenju virusa “.<\/p>\n
Pored prou\u010davanja veze meteorologije i \u0161irenja koronavirusa istra\u017eiva\u010di iz AEMET-a i ISCIII analiziraju i uticaj drugih faktori \u017eivotne sredine, poput zaga\u0111enja vazduha, u razvoju pandemije.<\/p>\n
Upore\u0111uju nivo zaga\u0111enja vazduha sa podacima o prijemu u bolnicu, kao i na odjeljenje intenzivne njege kao i stopi smrtnosti \u0161to mo\u017ee da pobolj\u0161ai identifikaciju rizi\u010dnih podru\u010dja i uspostavii dijagnosti\u010dke i preventivne strategije.<\/p>\n
Prema meteologu Beldi u timu su po\u010deli da prikupljaju podatke za ovu studiju 12. marta, a potom su u studiju ugradili vi\u0161e promjenljivih, kao \u0161to su apsolutna vlaga (koja govori o preciznoj koli\u010dini vodene pare u atmosferi), ultraljubi\u010dasto zra\u010denje, zaga\u0111enje gradova i upad saharske pra\u0161ine da bi se shvatile kakve uticaje imaju na \u0161irenje koronavirusa.<\/p>\n
“Znamo, na primjer, da saharska pra\u0161ina uti\u010de na druga respiratorna oboljenja”, isti\u010de Belda.<\/p>\n
“Na\u0161 krajnji cilj je da u realnom vremenu identifikujemo podru\u010dja rizika i da budemo u mogu\u0107nosti da razvijemo sistem ranog upozoravanja”, ka\u017ee nau\u010dnik iz Dr\u017eavne meterolo\u0161ke agencije, centra koji godinama sara\u0111uje sa Zdravstvenim institutom Karlos tre\u0107i iz Madrida.<\/p>\n
U poslednje vrijeme nekoliko me\u0111unarodnih studija pokazalo je vezu izme\u0111u zaga\u0111enja vazduha i ve\u0107e stope smrtnosti od koronavirusa. Studija koju su u SAD sproveli nau\u010dnici sa Univerziteta Harvard zaklju\u010duje da \u0107e stanovnici najzaga\u0111enijih oblasti vjerovatnije umrijeti od koronavirusa.<\/p>\n
Podru\u010dja Sjedinjenih Dr\u017eava koja se nalaze izme\u0111u Njujorka i Bostona, imaju vi\u0161e slu\u010dajeva i ve\u0107u smrtnost. Ostali gradovi poput \u010cikaga, Detroita, Hjustona, Majamija, Atlante ili Los An\u0111elesa bilje\u017ee ve\u0107u u\u010destalost obolijevanja<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de Italije, istra\u017eivanje sa Univerziteta u Sijeni sugeri\u0161u da bi visoko zaga\u0111enje vazduha moglo da stoji iza visoke smrtnosti u industrijski najrazvijenijim djelovima zemlje (12 odsto u Lombardiji i Emiliji Romanji ) u pore\u0111enju sa drugim oblastima u Italiji, u kojima je stopa moratliteta od koronavirusa oko 5 odsto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Istra\u017eivanje, koje su zajedno razvili Dr\u017eavna meteorolo\u0161ka agencija (AEMET) i Zdravstveni institut Karlosa III (ISCIII), zasniva se na analizi u periodu od 26. marta do 5. aprila<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289152,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-289151","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289153,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289151\/revisions\/289153"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289152"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}