O.: \u201eMu\u010denici, sveci, djevice, an\u0111eli i heruvimi jesu isti kao Bogovi, Polubogovi, Titani, Silfide, Kiklopi i vjesnici paganske mitologije\u201d.<\/p>\n
\u201eHri\u0161\u0107anska Sveta Trojica: Otac, Sin i Sveti Duh, imaju svoje eksponente u svim religijskim Trijadama prastarih religija: Osiris, Isis i Horus (Aurus) u anti\u010dkom Egiptu; Brahma, Vishn\u00fa i Shiva u Indiji; Kether, Hokmah i Binah u hebrejskoj religiji itd.\u201d. Osiris, Isis i Horus<\/p>\n
\u201eSvi kultovi imaju svoja Nebesa (vi\u0161e dimenzije prostora ili Aeone hebrejske Kabale) i njihove suprotnosti: Paklove, poznati kao Avernus (kod starih Rimljana), Tartar (kod starih Grka), Patala (kod hinduskih naroda), Mixtl\u00e1n (kod starih Asteka), Xibalb\u00e1 (kod starih Maja) itd.\u201d.<\/p>\n
\u201eIsus Hristos je predstavljen u prastaroj persijskoj religiji kao Ormuzd, Ahura-Mazda, strahovit neprijatelj Ahrimana (Satan), kojeg sva ljudska bi\u0107a imamo u sebi. Kod Hindusa Hristos je ekvivalentan sa Kri\u0161na (Krishna) i Kri\u0161nino jevan\u0111elje vrlo je sli\u010dno Isusovom iz Nazareta. Kod starih Egip\u0107ana, Hristos je bio Osiris i svaki ko bi ga inkarnirao bio bi u stvari Osirifikovan. Kod Kineza je Fu-Ji, Kosmo\u010dki Hristos koji je komponovao I-King, zakonik i postavio je ministre koje je nazvao dragonima. Kod Grka bio je nazvan Zevs (isti kao i rimski Jupiter), Otac svih Bogova. Kod Asteka je Quetzalcoatl, hristi\u010dki je princip kod starih Meksikanaca. Kod starih Njemaca, Hristos je Balder, Hristos usmr\u0107en od strane Holdera, Boga ratova, sa strijelom od imele itd. Na ovaj na\u010din bi mogli citirati Kosmi\u010dkog Hristosa u hiljadama arhaji\u010dkih knjiga i starih tradicija koje datiraju od prije miliona godina od Isusa iz Nazareta\u201d.<\/p>\n
\u201eMarija, Isusova majka, ista je egipatska Isis, gr\u010dka Junona, Demetra, Ceres, Maia ili Marah hebrejska, ista je sa aste\u0161kom Tonantzin itd., koja dobija sina iz \u201econcepcio imaculata\u201d (neporo\u010dno za\u010de\u0107e). Fu-Ji, Quetzalcoatl i Buddha i mnogi drugi su rezultat nekog neporo\u010dnog za\u010de\u0107a. Ovoga je puno u starim kultovima\u201d.<\/p>\n
\u201eMarija Magdalena jeste, bez ikakve sumnje, ista kao i Salambo, Matra, Ishtar, Astarte, Afrodita i Venera svih prastarih religija. Marija Magdalena, pokajana gre\u0161nica, ista je Gundrigia ili Kundri iz Vagnerove drame. Svi stari kultovi su poku\u0161avali da rukovode \u010dovjeka ka jedinoj pravoj istini i odavde proizilazi, za\u010du\u0111uju\u0107e, velika sli\u010dnost svih religijoznih oblika, ponavljanje simbola, ideja, itd.\u201d.<\/p>\n
O.: Hristos je impersonalan kosmi\u010dki princip. Ali taj princip mo\u017ee da bude asimiliran od strane dobro pripremljenog \u010dovjeka, kako to i dolikuje radi ovoga. Zato je, ovaj Krestos princip bio obo\u017eavan u misterijama Mitre, Apoloa, Afrodite, Jupitera, Ianusa, Veste, Bakusa, Astratea, Demetre, itd. Hijeroglif, koji simboli\u0161e proizvodnju Sakralne Vatre<\/p>\n
\u201eNazare\u0107anin Isus-Iesus-Zeus, bio je \u010dovek koji je totalno inkarnirao univerzalni Hristi\u010dki princip. Prije njega, mnogi su majstori inkarnirali Hristi\u010dki princip Vatre. Obo\u017eavani Khristus proizilazi iz arhai\u010dkih kultova namenjenih vatri. Slova P (simbol za Piros, na gr\u010dkom: vatra) i X (simbol krsta) stvaraju Hijeroglif koji simboli\u0161e proizvodnju Sakralne Vatre.<\/p>\n
Rabin iz Galileje je Bog, zato \u0161to je totalno inkarnirao Kosmi\u010dkog Hristosa.<\/p>\n
Princip Hristos je uvijek isti. Majstori koji su ga inkarnirali jesu \u017eive Bude. Me\u0111u ovima uvijek postoje jerarhije. Buddha Isus je najuzvi\u0161eniji Inicijat Velikog univerzalnog bijelog bratstva\u201d. (Izvor: .vopus.org)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hristos je impersonalan kosmi\u010dki princip. Ali taj princip mo\u017ee da bude asimiliran od strane dobro pripremljenog \u010dovjeka, kako to i dolikuje radi ovoga.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":219171,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-289106","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289106"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289108,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289106\/revisions\/289108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}