ka\u017ee Begi\u0107 za BBC na srpskom.<\/a><\/p>\nOn je rekao da su stru\u010dnjaci zadovoljni rezultatima koje posti\u017eu \u010dija je tajna u \u010dinjenici da su vlasti slu\u0161ale struku, kao i da su rigorozne mjere uvedene i prije nego \u0161to se prvi slu\u010daj pojavio.<\/p>\n
\u201eNa po\u010detku je nama bio cilj da u potpunosti suzbijemo epidemiju, ali pitanje je koliko je to utopisti\u010dki cilj – treba biti realan i voditi ra\u010duna o ljudskim i svim drugim resursima.<\/p>\n
Ne treba te\u017eiti ne\u010demu \u0161to nije odr\u017eivo – Crna Gora ima priliku da epidemiju suzbije, da virus ne stigne do osjetljivih, ali mi te\u017eimo da epidemijsku krizu razvu\u010demo i da rasteretimo zdravstveni sistem.”<\/p>\n
Epidemiolog Begi\u0107 ka\u017ee da je jasno da je crnogorski na\u010din borbe sa virusom specifi\u010dan.<\/p>\n
\u201eKod pandemija se ne mo\u017ee primijeniti pravilo – ko je vidio jednu pandemiju – vidio je sve, ne postoji jedan model koji se primjenjuje svuda.”<\/p>\n
Osim broja stanovnika, on izdvaja i kulturolo\u0161ke i obi\u010dajne razlike.<\/p>\n
\u201eCrnogorci vole da puno slave i puno tuguju – mi smo identifikovali najmanje tri ili \u010detiri sahrane koje su epidemiolo\u0161ki bili klju\u010dni doga\u0111aji za \u0161irenje zaraze kada mjere jo\u0161 nisu bile progla\u0161ene.<\/p>\n
Tu je i ogroman stepen jedinstva, na svakom koraku – od odnosa i pridr\u017eavanja donijetih mjera, do \u010dinjenice da u terenskim istra\u017eivanjima imamo veliku podr\u0161ku i oboljelih i njihovih kontakata.”<\/p>\n
Upravo su sahrane i porodi\u010dna okupljanja glavni na\u010dini \u0161irenja zaraze u Crnoj Gori, a Begi\u0107 napominje da je u dva velika klastera, kako se jo\u0161 nazivaju \u017eari\u0161ta povezanih zara\u017eenih, okupljeno oko 40 odsto oboljelih u Crnoj Gori.<\/p>\n
\u201eMi i dalje uspijevamo da identifikujemo sve kontakte. Dodu\u0161e, imamo i nekoliko slu\u010dajeva za koje nemamo podatke o izvoru infekcije, ali to je razumljivo na ovom nivou zara\u017eavanja.”<\/p>\n
Begi\u0107 ka\u017ee da je problem sa kojim su se crnogorski epidemiolozi susreli na po\u010detku epidemije bila dru\u0161tvena osuda zara\u017eenih.<\/p>\n
\u201eSvako svakog zna jer dru\u0161tvo nije veliko, ali smo se izborili i sa problemom stigmatizacije nekolicine prvih slu\u010dajeva.”<\/p>\n
Pandemija, smatra on, nije vi\u0161e stvar samo ljekara.<\/p>\n
\u201eOdavno ovo nije problem zdravstvenog sistema nego kompletnog dru\u0161tva. U njegovom rje\u0161avanju uspje\u0107e samo ona koja se striktno budu pridr\u017eavala mjera koje su manje-vi\u0161e svuda iste”, zaklju\u010duje Begi\u0107.<\/p>\n
Senad Begi\u0107 jedan je od najmla\u0111ih stru\u010dnjaka koji se na najvi\u0161em nivou u regionu bori sa virusom korona.<\/p>\n
To ga nije sprije\u010dilo da se u istra\u017eivanju agencije Ipsos na\u0111e me\u0111u tri li\u010dnosti koje u\u017eivaju najve\u0107e povjerenje gra\u0111ana Crne Gore u aktuelnim doga\u0111ajima.<\/p>\n
\u201eMi se \u0161kolujemo za ovakve stvari, kao \u0161to je Tito govorio – spremamo se kao da \u0107e sjutra po\u010deti rat, a \u017eivimo kao da \u0107emo 100 godina biti u miru.<\/p>\n
Mi se pripremamo i edukujemo za pandemije, ali se nadamo da nikada ne\u0107emo iskusiti njihovu razaraju\u0107u mo\u0107.”<\/p>\n
\u201eU poslednjih par godina, epidemiologija je postala sve interesantnija grana medicine – \u010dak i Svjetska zdravstvena organizacija nalazi da je najmanje \u0161est od deset zdravstvenih opasnosti u godinama pred nama iz domena epideomiologije.<\/p>\n
Mi samo radimo svoj posao, pravdamo povjerenje gra\u0111ana, ali i sredstva koja su ulo\u017eena u nas od bud\u017eetskih para – struka dobija na zna\u010daju i ja se nadam da \u0107e se i posle ove pandemije taj trend nastaviti u ostalim oblastima zdravstva”, zaklju\u010duje Begi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Senad Begi\u0107 govori za BBC na srpskom o specifi\u010dnostima crnogorske borbe sa korona virusom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287111,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-289000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289000","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=289000"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289000\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":289003,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/289000\/revisions\/289003"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=289000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=289000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=289000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}