{"id":288560,"date":"2020-04-11T16:32:36","date_gmt":"2020-04-11T14:32:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=288560"},"modified":"2020-04-11T16:37:37","modified_gmt":"2020-04-11T14:37:37","slug":"vlada-kaze-da-imamo-dovoljno-suma-sinjajevina-mora-ostati-pasnjak-bez-bombi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/11\/vlada-kaze-da-imamo-dovoljno-suma-sinjajevina-mora-ostati-pasnjak-bez-bombi\/","title":{"rendered":"Vlada ka\u017ee da imamo dovoljno \u0161uma, Sinjajevina mora ostati pa\u0161njak bez bombi"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Gra\u0111anska inicijativa Sa\u010duvajmo Sinjajevinu<\/strong><\/p>\n

Crna Gora ima jedan od najve\u0107ih udjela povr\u0161ina \u0161umskih zemlji\u0161ta u Evropi, njihov opseg na prostorima gdje se mo\u017ee organizovati poljoprivredna djelatnost ili koja imaju visoki stepen biodiverziteta ne bi trebalo vi\u0161e da se pove\u0107ava, poruka je iz Nacionalne \u0161umarske politike koju je uradilo Ministarstvo poljoprivrede, a koju o\u010digledno u Ministarstvu odbrane nijesu pro\u010ditali.<\/p>\n

Ministarstvo odr\u017eivog razvoja i turizma je u dopisu Centru za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica, jasno navelo da podru\u010dje Sinjajevine sa aspekta biodiverziteta zaslu\u017euje dodatnu pa\u017enju, i iskazalo uvjerenje da je taj resor \u201eu okviru svojih nadle\u017enosti i mogu\u0107nosti, preduzelo korake kako bi se zaustavilo dalje po\u0161umljavanje ovog podru\u010dja, a \u0161to je i potvr\u0111eno od Ministarstva odbrane\u201c. Dopis Ministarstva odr\u017eivog razvoja i turizma potpisali su dr\u017eavna sekretarka Dragana \u010ceni\u0107, a odobrila generalna direktorica Direktorata za \u017eivotnu sredinu Ivana Vojinovi\u0107.<\/p>\n

Stoga jutro\u0161nje saop\u0161tenje Ministarstva odbrane je za\u010du\u0111uju\u0107e i zabrinjavaju\u0107e<\/a>, jer se opet pokazuje ignorantski odnos prema za\u0161titi prirode, a demonstrira inat sa narodom. Sinjajevini ne treba ni po\u0161umljavanje, ni poligon i na to nikada pristati ne\u0107emo. Stoga jo\u0161 jednom pozivamo Ministarstvo odbrane da \u010duje glas naroda i odustane od poligona, a ne da se vodi samovoljom i inatom.<\/p>\n

Strategija sa planom razvoja \u0161uma i \u0161umarstva 2014. \u2013 2023. godine, koju je Usvojila Vlada, poziva na za\u0161titu ne\u0161umskih stani\u0161ta i u tom dokumentu se jasno navodi: \u201cZbog ruralnog razvoja i potrebe za za\u0161titom ne\u0161umskih stani\u0161ta, dalje finansiranje po\u0161umljavanja i pro\u0161irivanje \u0161uma vi\u0161e nije svrsishodno, osim na onim planski odre\u0111enim lokalitetima gdje je \u0161uma neophodna zbog neke od njenih op\u0161tekorisnih funkcija.\u201d Ono \u0161to mi znamo Sinjajevina, a posebno njeni pa\u0161njaci nikad nijesu bili \u0161uma, niti je to iko zapamtio, \u010dak ni legende nemamo o \u0161umama na Sinjajevini, ve\u0107 je po narodnom predanju Sinjajevina i ime dobila po travi, \u201etrava kao sinje more\u201c, izraz je koji se i danas mo\u017ee \u010duti kod lokalnog stanovni\u0161tva. Nijesmo ni mi, kao ni na\u0161e kolege, prona\u0161li dokument iz ranijeg perioda Vlade kojim se planira po\u0161umljavanje Sinjajevine.<\/p>\n

Tako\u0111e, Strategija sa planom razvoja \u0161uma i \u0161umarstva 2014. \u2013 2023. godine nagla\u0161ava da \u201eCrna Gora ima udio \u0161uma koji je na samom vrhu u Evropi. Stoga dalje po\u0161umljavanje poljoprivrednih povr\u0161ina nije po\u017eeljno iz vi\u0161e razloga: zbog o\u010duvanja poljoprivredne proizvodnje, zbog o\u010duvanja pejza\u017ea i ruralnih podru\u010dja, zbog o\u010duvanja biodiverziteta koji je vezan na ne\u0161umske ekosisteme i zbog za\u0161tite od po\u017eara. Ove povr\u0161ine treba o\u010duvati i podsticati njihovo kori\u0161\u0107enje\u201c.\u00a0 na ovo su ukazele i kolege iz Centra za za\u0161titu i prou\u010davanje prica, a ovo je dokument Vlade, ne NVO aktivista.<\/p>\n

Ideja po\u0161umljavanja pa\u0161njaka osporena je i Studijom za\u0161tite i uspostavljanja za\u0161ti\u0107enog prirodnog dobra na podru\u010dju Sinjajevine gdje se navodi da: \u201ePoljoprivredna proizvodnja predstavlja jednu od glavnih privrednih djelatnosti podru\u010dja Sinjajevine, a za mnoga doma\u0107instva je i jedini izvor prihoda. Va\u017ean faktor individualne osobenosti Sinjajevine jeste njen biljni pokriva\u010d, prije svega travni. S povr\u0161inom pa\u0161njaka od 120.000 ha, na kojem se mo\u017ee napasati 200.000 ovaca, Sinjajevina spada me\u0111u prave pa\u0161nja\u010dko-stao\u010darske planine\u201d.<\/p>\n

Zbog stagnacija ili napu\u0161tanja sto\u010darstva na ve\u0107em dijelu teritorije Crne Gore, ali i u mnogim zemljama Evrope, postoji problem gubljenja travnatih povr\u0161ina (pa\u0161njaka i pa\u0161nja\u010dkih kamenjara) zbog njihovog\u00a0 zarastanja- sukcesiju, prvo u grmoliki tip vegetacije, a zatim u \u0161umski tip vegetacije. Tako\u0111e, \u0161umski i grmoliki tip vegetacije ima znatno druga\u010diju i manju biolo\u0161ku raznovrsnosti i bogatstvo vrsta u odnosu na kamenjarske i pa\u0161nja\u010dke tipove vegetacije.<\/p>\n

Upravo zbog navedenog u EU o\u010duvanje travnatih povr\u0161ina je prioritet i podsti\u010de se kroz brojne grantove koji podr\u017eavaju razvoj poljoprivrede uz o\u010duvanje biolo\u0161ke raznovrsnosti na ovim povr\u0161inama. Tako\u0111e, jedan od 20 indikatora stanja biodiverziteta u EU se odnosi na vrednovanje i pra\u0107enje stanja pa\u0161njaka u svim zemljama \u010dlanicama EU.<\/p>\n

Proces stagnacije ili napu\u0161tanje sto\u010darstva kao djelatnosti predstavlja opasnost za o\u010duvanje biolo\u0161ke i predione raznovrsnosti i na podru\u010dju Sinjajevine. Naime, tradicionalni na\u010din upravljanja pa\u0161njacima (tradicionalan uzgoj stoke kroz pa\u0161arenje, ko\u0161enje livada i sl.) jedni su od osnovnih razloga velike biolo\u0161ke raznovrsnosti travnatih povr\u0161ina (pa\u0161njaka i pa\u0161nja\u010dkih kamenjara) na Sinjajevini, ali i razlog predione raznovrsnosti planine kroz prisustvo tip predjela – predio povr\u0161i. Stoka uzgajana na tradicionalan na\u010din odr\u017eava travnja\u010dku vegetaciju na pa\u0161njacima i pa\u0161nja\u010dkim kamenjarima i spre\u010dava njihovo zarastanje u \u0161ikaru odnosno \u0161umu.<\/p>\n

Tako\u0111e, travnja\u010dke povr\u0161ine lokalno stanovni\u0161tvo odr\u017eava i ko\u0161enjem za potrebe ishrane stoke. Na ovaj na\u010din odr\u017eava se travnja\u010dki tip vegetacije koji predstavlja stani\u0161ta strogo za\u0161ti\u0107enih i ugro\u017eenih vrsta biljaka, \u017eivotinja i gljiva, ali se kroz njegovo o\u010duvanje obezbje\u0111uje i odre\u017eavanje predione raznovrsnosti. Zbog navedenog na Sinjajevine je neophodno preduzeti odgovaraju\u0107e mjere u cilju odr\u017eavanja travnatih povr\u0161ina- pa\u0161njaka i pa\u0161nja\u010dkih kamenjara putem podsticaja razvoja tradicionalnog sto\u010darenja kroz odgovaraju\u0107u podr\u0161ku i aktivnu politiku ulaganja u poljorivredu- sto\u010darstvo, posebno kroz kori\u0161\u0107enje raspolo\u017eivih grantova EU koji podr\u017eavaju razvoj poljoprivrede uz o\u010duvanje biodiverziteta, a ne vr\u0161iti po\u0161umljavanje pa\u0161nja\u010dkih povr\u0161ina.<\/p>\n

Tako\u0111e, Sinjajevina predstavlja najve\u0107i pa\u0161njak na Mediteranu i drugi po veli\u010dini pa\u0161njaka u Evropi zato je potpuno neshvatljiva i nerazumna odluka i namjera Ministarstva odbrane da na pa\u0161njacima ove planine zasadi 100.000 sadnica, i pretvori ih u \u0161umske povr\u0161ine \u0161to bi uticalo negativno (pogubno) na biodiverzitet ovog podru\u010dja i predione vrijednosti planine te uticalo na gubitak travlja\u010dkih povr\u0161ina kod nas. Tako\u0111e, ovo bi uticalo negativno na sto\u010dare i sto\u010darstvo koje predstavlja va\u017enu poljoprivrednu djelatnosti na ovoj planini, i od koje zavisi egzistencija velikog broja doma\u0107instava koja koriste Sinjajevinu za ispa\u0161u svojih stada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jutro\u0161nje saop\u0161tenje Ministarstva odbrane je za\u010du\u0111uju\u0107e i zabrinjavaju\u0107e, jer se opet pokazuje ignorantski odnos prema za\u0161titi prirode, a demonstrira inat sa narodom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":267142,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-288560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=288560"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":288563,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288560\/revisions\/288563"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/267142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=288560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=288560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=288560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}