{"id":288399,"date":"2020-04-09T17:16:39","date_gmt":"2020-04-09T15:16:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=288399"},"modified":"2020-04-10T09:42:22","modified_gmt":"2020-04-10T07:42:22","slug":"srcem-i-posteno-u-odrzivi-razvoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/09\/srcem-i-posteno-u-odrzivi-razvoj\/","title":{"rendered":"Srcem i po\u0161teno u odr\u017eivi razvoj"},"content":{"rendered":"

Razgovor sa Radicom Majom Beri\u0161om (Maya Berisha)<\/strong> po\u010deo je kao \u0107askanje dvoje FB prijatelja, a onda je, uz obostranu saglasnost, dobio formu e-intervjua, \u0161to je u skladu sa preventivnim mjerama socijalnog distanciranja kao efikasne odbrane od napasti zvane COVID 19.<\/p>\n

Za one koji o Maji ne znaju ni\u0161ta ili znaju malo, otkri\u0107u da je ro\u0111ena Nik\u0161i\u0107anka, koju je \u017eivot odveo na studije u Beograd, a odatle u Veliku Britaniju, gdje se po\u010dela baviti privatnim biznisom. Maja je prije tri godine uspje\u0161no zavr\u0161ila online program Univerziteta na Kembrid\u017eu za upravljanje odr\u017eivim razvojnim poslovima i dobila sertifikate tamo\u0161njeg Instituta: jedan za liderstvo u odr\u017eivom razvoju (CISL) i drugi za kontinuirani profesionalni razvoj (CPD). U aprilu 2017. je po\u010dela da ula\u017ee u Crnu Goru u partnerstvu s lokalnim proizvo\u0111a\u010dem organskog vo\u0107a. Rije\u010d je o fabrici za preradu organskog vo\u0107a i povr\u0107a u Kli\u010devu kod Nik\u0161i\u0107a.<\/p>\n

Majo, da li ova pandemija navr\u0107e vodu na vodenicu odr\u017eivog razvoja i koliko je to va\u017eno za pri\u010du koju i ti zagovara\u0161 – odr\u017eiva poljoprivreda?<\/strong><\/p>\n

Naravno da DA. To\u00a0 svijet i o\u010dekuje. Sada \u0107e mnoge stvari u dru\u0161tvu da se mijenjaju. Kao i raspodjela kapitala. Ve\u0107 izvjesno vrijeme\u00a0 preko obrazovnih institucija u Evropi odr\u017eivost se izu\u010dava i implementira kroz razne forme i strategije, a sve u interesu zajednice i o\u010duvanja prirode, jer jedno bez drugog ne ide. Zdravo dru\u0161tvo, prije svega, gradi bogatstvo.<\/p>\n

Ima jedna fraza koja se sada naj\u010de\u0161\u0107e koristi na Institutu za odr\u017eivi razvoj Univerziteta u Kembrid\u017eu, a ona glasi – nema vi\u0161e biznisa as usual (kao i obi\u010dno); sada biznisi moraju da odigraju ulogu pokreta\u010da promjena. S obzirom na to da su preduzetnici najhrabriji da pokrenu ne\u0161to novo, od njih se najvi\u0161e o\u010dekuje da promijene sada\u0161nje stanje odnosa.<\/p>\n

Razvijene evropske zemlje i dalje ula\u017eu u svoje preduzetnike tako \u0161to mlade podsti\u010du programima inovativnih ideja i pristupa, gdje se vodi ra\u010dina o \u017eivotnoj sredini, prirodnim resursima i socijalnim problemima. Cilj je mitigacija ili umanjenje razlika izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih<\/p>\n

Potencijala imamo kao niko. Ako se budemo vodili evropskom politikom, uskladi\u0107eme se, ali sami, te\u0161ko. Niti znaju kako, niti \u0107e raditi tako. To je \u017ealosno<\/h2>\n

Afrika ve\u0107 uveliko radi na tom polju i do sada pokazuje izuzetan napredak. I, ina\u010de, od kada rade po ovom programu, ekonomije zemalja BRIKSA (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Ju\u017enoafri\u010dka republika) su u usponu.<\/p>\n

Pitanje: A mi, gdje smo tu mi? Crna Gora se samoproglasila prvom ekolo\u0161kom dr\u017eavi u svijetu, na rije\u010dima je za odr\u017eivi razvoj\u2026 Vidi\u0161 li ti neke promjene u ovda\u0161njoj razvojnoj filozofiji?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Kao \u0161to i sam zna\u0161, u ve\u0107ini ovih zemalja je korupcija glavni problem. Mi smo imali najve\u0107i potencijal za odr\u017eivi razvoj. U stvari, mislim da su ga od nas Britanci i preuzeli. Princ \u010carls je pokrovitelj ovog programa sa Kembrid\u017ea koji sam zavr\u0161ila, a on je prvi razvio organski uzgoj u komercijalne svrhe u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sje\u0107a\u0161 se da nam je dolazio u posjetu \u00a0i obilazio najbolje proizvodja\u010de organskih proizvoda i probao najkvalitetnije.<\/p>\n

Ali, na \u017ealost, mi smo preokupirani politikom, nacionalnom mr\u017enjom i vjerskim razlikama. Kada to iskorijenimo, mo\u017eda i krenemo naprijed. A potencijala imamo kao niko. Ako se budemo vodili evropskom politikom, uskladi\u0107eme se, ali sami, te\u0161ko. Niti znaju kako, niti \u0107e raditi tako. To je \u017ealosno.<\/p>\n

Pitanje: Dok smo neobavezno \u0107askali o ovome, skicirala si mi osnovnu \u0161emu organske proizvodnje hrane u Crnoj Gori. Molim te da to ponovi\u0161 na na\u010din da bude jasno i inspirativno.<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Kao \u0161to vidimo iz reljefne mape Crne Gore, osim \u0106emovskog i Gornjeg nik\u0161i\u0107kog polja, te ulcinjskog \u0160toja, mi i nemamo nekih ravnica za uzgoj klasi\u010dnih komercijalnih kultura. Na\u0161 teren je idealan za mala gazdinstva koja bi proizvodila razli\u010dite vrste organske zdrave hrane. Da bi izbjegli nesigurnost koju stvara otkup, kao i variraranje cijena iz godine u godinu, tako\u0111e i propadanje neiskori\u0107enih agroproizvoda, a istovremeno osigurali plasman, kako na na\u0161em tako i na inostranom tr\u017ei\u0161tu, potrebna nam je fabrika ve\u0107eg prera\u0111iva\u010dkog kapaciteta.<\/p>\n

Vlada mora da ima u\u0161i za ovaj program. Jednostavno mora, ako misli da izvede zemlju iz krize u tom ekonomskom pravcu<\/h2>\n

Proizvo\u0111a\u010di se udru\u017euju u mre\u017eu (stakeholders ), oni su glavni nosioci proizvodnog procesa, pitaju se i odlu\u010duju o daljem poslovnom procesu. Bitno je da odre\u0111ena podru\u010dja proizvode ono \u0161to je tipi\u010dno za to podru\u010dje da bi se izbjegla konkurencija. Svi moraju da se pridr\u017eavaju pravila organskog uzgoja, \u0161to bi se obezbijedilo preko medija ili nekim drugim vidom edukacije dostupne poljoprivrednicima koja ne bi remetila njihov radni dan.<\/p>\n

Vrlo je bitno da im se pru\u017ei svaka vrsta podr\u0161ke!<\/p>\n

Finansijska sredstva koja su namijenjena poljoprivredi za razvoj treba da budu dostupna svima, a ne samo pojedincima. Treba da bude jasno da za korupciju ovdje nema mjesta.<\/p>\n

Pitanje: Mo\u017ee li se na\u0107i ozbiljan sagovornik u crnogorskim institucijama na ovu temu?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Mislim da mo\u017ee. U ovom procesu se mora sara\u0111ivati sa vladom, ma ko to bio, i njihovim ministarstvima, ali da sada ne \u0161irimo\u00a0 temu. Vlada mora da ima u\u0161i za ovaj program. Jednostavno mora, ako misli da izvede zemlju iz krize u tom ekonomskom pravcu.<\/p>\n

Pitanje: Je li koncept jednako primjenljiv i u sto\u010darstvu?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> U principu, Zeleni se zala\u017eu za smanjenje emisije gasova staklene ba\u0161te, naro\u010dito metana proizvedenog od pre\u017eivara, smanjenje konzumacije mesa i mesnih prera\u0111evina, naro\u010dito komercijalnih farmi, tako da se ostavlja prostor za organsku proizvodnju mesa\u00a0 i mlije\u010dnih proizvoda malih kapaciteta, \u0161to Crnoj Gori apsolutno i odgovara.<\/p>\n

Uzgoj ovaca je za na\u0161 teren najprikladniji i do sada je bio najrasprostranjeniji. To bi trebalo tako i da ostane.<\/p>\n

Ostale \u017eivotinje bi trebalo gajiti samo za potrebe na\u0161eg, doma\u0107eg tr\u017eista i ni\u0161ta dalje, osim naravno za proizvodnju nekih specijaliteta kao \u0161to je Njegu\u0161ki pr\u0161ut.<\/p>\n

Ov\u010darstvo na sjeveru bi moglo da postane trademark (robna marka) <\/strong>za Crnu Goru.<\/p>\n

\"\"

Sinjajevina, Savina voda<\/p><\/div>\n

Mislim da u \u0160avniku postoje ostaci biv\u0161e fabrike TITEX-a. Tu bi mogao da se otvori jedan pogon za preradu sirove vune, jedan za izradu vunenih \u0161tofova\u00a0 i jedan za preradu vune u proizvode za higijenu, koji se koriste u hotelima. Na\u0161i hoteli na sjeveru bi mogli da koriste ove doma\u0107e proizvode, kao i namje\u0161taj (garniture za sjedjenje, naslone za glave, jastuke, prekriva\u010de, \u0107ebad). Zapazila sam da su u Velikoj Britaniji\u00a0 jako popularni skupi jastuci, jorgani i podjorgani\u00a0 punjeni vunom, pa bi se taj material mogao izra\u0111ivati u toj fabrici.<\/p>\n

Otvaranje ovih fabrika bilo bi na sjeveru\u00a0 od velikog zna\u010daja za na\u0161u industriju i ekonomiju. To bi uvezivalo nekoliko grana i zapo\u0161ljavalo veliki broj radnika, a tako\u0111e bi odr\u017eavalo i podsticalo dalje razvijanje tih oblasti. Da ne pri\u010dam o turistima koji sve vi\u0161e vole da u\u017eivaju u originalnosti turisti\u010dkih ponuda. Mi smo mala zemlja, ali sa tako bogatim resursima, pa \u00a0samo treba da nau\u010dimo pravilno da ih prezentujemo. I, najbitnije, za\u0161titimo ih, jer je to uslov za plasman!<\/p>\n

I drvna industrija malog kapaciteta bi na\u0161la mjesto, tako\u0111e. Mislim da bi ove tri industrije bile najva\u017enije za dalji rast i ekonomsko ja\u010danje Crne Gore.<\/p>\n

Pitanje: Je li ovaj koncept uspje\u0161na formula za sve?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Nema univerzalne formule za sve. Jednostavno, svakoj grani se prilazi na poseban na\u010din i tra\u017ee rje\u0161enja. Na primjer, neke gigantske firme kao Planta\u017ee – one ne moraju ovako. Svakako da i za njih postoje rje\u0161enja ako ho\u0107e da posluju u skladu sa ovim mjerilima. Uostalom, kada uredimo ekolo\u0161ka pitanja i usaglasimo proizvodnju zdrave ekolo\u0161ke hrane i ekolo\u0161kog turizma, mi smo ve\u0107 sebe plasirali na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Vi\u0161e pogled na more, rijeku i planinu ne zna\u010de ni\u0161ta ako je sme\u0107e svuda oko nas, ako uvozimo GMO hranu, ako su nam rijeke zaga\u0111ene, \u0161ume posje\u010dene i sl.<\/p>\n

Sve je vi\u0161e eko – turista koji biraju zemlje koje vode ra\u010duna o ekologiji. I to su upravo\u00a0 visokoplate\u017ene familije.<\/p>\n

Pitanje: Kakvo je tvoje iskustvo sa tim?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Sa tim ve\u0107 odavno imam iskustva. Dr\u017eala sam hotel u Velikoj Britaniji 20 godina. Poslednjih sedam sam u prirodi van grada otvorila jo\u0161 jedan. Gosti su mi bili ljudi visokog obrazovanja i pozicija u dru\u0161tvu. Gost mi je bio i generalni direktor Micubisi banke iz Tokija sa familijom. Moj mali hotel je na farmi. Otvorila sam ga 2012. Imali smo koko\u0161ke, patke, ze\u010deve, dva psa i macu. Jedna sam od prvih u Kentu razvila ruralni turizam. To sam krenula da radim i na \u017dabljaku. Ta\u010dnije, u jednom selu kod \u017dabljaka, u \u00a0Ninkovi\u0107ima. Tu sam sagradila brvnaru i dala kom\u0161ijama da vode posao. Imala sam goste samo iz inostranstva.<\/p>\n

Dok su drugi gradili objekte za turizam\u00a0 da se obogate, ja sam to radila da razvijam selo. Moj interes je bogata i sre\u0107na zajednica. Samo tako mo\u017eemo da funkcioni\u0161emo. Ja sam uvijek sre\u0107na da nekome ne\u0161to predlo\u017eim ili pomognem idejom.<\/p>\n

Pitanje: Evo je i konzervativac Boris D\u017eonson priznao da je va\u017eno dru\u0161tvo, repliciraju\u0107i svojoj ideolo\u0161koj drugarici Margaret Ta\u010der, koja je to osporavala.<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> \u010cula sam. To nije ecotopija<\/a>. Skandinavske zemlje ve\u0107 ure\u0111uju svoja dru\u0161tva tako.<\/p>\n

Pitanje: Rekao sam u uvodu, predstavljaju\u0107i te, da si ulo\u017eila u fabriku za preradu organskog vo\u0107a. Reci ne\u0161to vi\u0161e o tome<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Fabrika je gra\u0111ena u skladu sa konceptom odr\u017eivog razvoja. Malog je kapaciteta i za sada \u0107e zapo\u0161ljavati lokalno stanovni\u0161tvo i pomaga\u0107e\u00a0 lokalnu zajednicu i lokalne institucije od zna\u010daja za razvoj, kao \u0161to su \u0161kole, obdani\u0161ta, bolnice i nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima, a \u010diji je zadatak da organizuju razne skupove, va\u0161are, sajmove, prezentacije i promicije poljoprivrednih proizvoda na lokalnom nivou.<\/p>\n

Lokalno stanovni\u0161tvo treba da gaji pozitivno razmi\u0161ljanje i odnos prema biznisima koje doprinose njihovoj zajednici.<\/p>\n

To je u stvari najbitnije!!!<\/p>\n

Dalje, na\u0161a fabrika je gra\u0111ena tako da kada jednog dana osjetimo potrebu za pro\u0161irenjem i premje\u0161tanjem proizvodnje, objekat mo\u017ee da promijeni namjenu i postane stambeni!<\/p>\n

Osim prirodnih proizvoda, koristimo prirodne resurse \u00a0– vodu i sun\u010devu energiju. Da bi ograni\u010dili potro\u0161nju vode u ljetnjem\u00a0 periodima, kada mo\u017ee da bude deficitarna, ugradili smo filtere i preto\u010dnu jamu za filtriranje vode koja \u0107e se vra\u0107ati u sistem. Preko solarnih panela proizvodi\u0107emo sopstvenu energiju jednim dijelom, a ostalu potrebnu za proizvodnju koristi\u0107emo isklju\u010divo iz obnovljivih izvora, konkretno krnovskih vjetrenja\u010da. Tako zadovoljavamo i taj uslov energetske efikasnosti.<\/p>\n

EU streme tome da sa tr\u017ei\u0161ta izbace sve lo\u0161e konkurente i neodgovorne biznise kojima je jedini cilj boga\u0107enje pojedinaca. Mislim da \u0107e ovo biti najbolnije nekima koji u ovome vide samo profit<\/h2>\n

Da pomenem i to da se proizvodnju u fabrici bazira na kru\u017enom a ne na linearnom principu kao ve\u0107ina fabrika danas. To zna\u010di da \u0107e se ambala\u017ea reciklirati, a sirovina \u0107e se maksimalno iskori\u0161\u0107avati u preradi i praviti vi\u0161e gotovih proizvoda. Neprera\u0111eni\u00a0 otpad, kao peteljke ili, u nekim slu\u010dajevima, nejestive kore i korijenje, odlaga\u0107e se u posebne kontejnere i \u00a0to \u0107e biti sirovina za proizvodnju organskog \u0111ubriva, koje \u0107e na\u0161oj\u00a0 poljoprivredi biti itekako potrebno. Time mi ispunjavamo kompletno sve uslove ODR\u017dIVOG razvoja.<\/p>\n

Za ovakve biznise Evropska unija (EU) \u0107e uvoditi sertifikate i njihovi proizvodi \u0107e imati prednost na tr\u017ei\u0161tu. Oni streme ka tome da sa tr\u017ei\u0161ta izbace sve lo\u0161e konkurente i neodgovorne biznise kojima je jedini cilj boga\u0107enje pojedinaca. Mislim da \u0107e ovo biti najbolnije nekima koji u ovome vide samo profit.<\/p>\n

Ovi na\u0161i novope\u010deni kapitalisti nemaju taj osje\u0107aj za dijeljenje (shering). Ne \u017eele da vide da je radnik koji im ostvaruje profit karika u lancu vrijednosti, a jedino \u0161to mo\u017ee da stimuli\u0161e dobar rad je u\u010de\u0161\u0107e u samom procesu<\/h2>\n

EU se osigurala i u slu\u010daju prevara. Takvi biznisi i takva politika \u0107e se ozna\u010diti kao ‘greenwash’ i ne\u0107e imati pristupa na njihivo tr\u017ei\u0161te. Kada jednom dobije\u0161 tu oznaku, sav dalji trud ti je uzaludan. Najbitnije je da se u ovo\u00a0 krene srcem i po\u0161teno. Svaki iskren trud se prepozna. Nama se, trenutno, koje\u0161ta opra\u0161ta jer smo tek u pripremama za ove njihove standard, ali kada im se jednom pridru\u017eimo bi\u0107e i\u00a0 ka\u017enjavanja. Prema tome, va\u017eno je da znamo ovo od po\u010detka.<\/p>\n

Pitanje: Ovaj koncept me podsje\u0107a na sistem udru\u017eenog rada u samoupravnom socijalizmu?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Ba\u0161 tako i jeste. Zeleni i jesu centrist, oni balansiraju kapitaliste i komuniste, oni su tu da na\u0111u zajedni\u010dko rje\u0161enje za oba sistema i\u00a0 najfer uslove za \u017eivot nas i svega ostalog na planeti, \u0161to mi kao vrsta uni\u0161tavamo. Zato sam prije i rekla \u00a0da smo mi imali idealne uslove, jer smo ve\u0107 poznavali taj sistem.<\/p>\n

Me\u0111itim, ovi na\u0161i novope\u010deni kapitalisti nemaju taj osje\u0107aj za dijeljenje (shering). Ne \u017eele da vide da je radnik koji im ostvaruje profit karika u lancu vrijednosti, a jedino \u0161to mo\u017ee da stimuli\u0161e dobar rad je u\u010de\u0161\u0107e u samom procesu, i adekvatni uslovi kao \u0161to su bezbjednost, na prvom mjestu zdravstveno i penziono osiguranje, radni\u010dka prava. Ovo znam kao poslodavac. Radni\u010dka prava su mi dobro poznata materija. Imala sam priliku sebe da zastupam kao poslodavca na sudu u Engleskoj u nekoliko slu\u010dajeva, i tu sam dobro upoznala ovu materiju. Dobar poslodavac nema \u010dega da se boji, pa ni sudova. Tamo je praksa – ako te neko tu\u017ei kao poslodavca, odmah prihvata\u0161 neku nagodbu jer su tro\u0161kovi su\u0111enja i advokata veliki, pa se mnogi ne usu\u0111uju ulaziti u te rasprave, a i zakon je takav bio u vrijeme laburista da je radnik imao ve\u0107a prava od poslodavca i mogao je iza\u0107i iz sudnice sa dobijenom parnicom, \u010dak i sa mogu\u0107no\u0161\u0107u da se tra\u017eeni iznos udvostru\u010di.<\/p>\n

Pitanje: \u0160ta bi bilo umjesno re\u0107i za kraj ovog intrvjua?<\/strong><\/p>\n

Odgovor:<\/strong> Treba raditi na kvalitetu. Svi na\u0161i proizvodi, ako budu uskla\u0111eni sa modelom odr\u017eivosti, ima\u0107e plasman na evropskom tr\u017ei\u0161tu. To je zagarantovano!<\/p>\n

Voljela bih da mi to sami prepoznamo umjesto da nam eu to name\u0107u.<\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Maja Beri\u0161a: Crna Gora je idealan teren \u00a0za mala gazdinstva koja bi proizvodila razli\u010dite vrste organske zdrave hrane; Ov\u010darstvo na sjeveru bi moglo da postane trademark za Crnu Goru; Moj interes je bogata i sre\u0107na zajednica. Samo tako mo\u017eemo da funkcioni\u0161emo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288402,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-288399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=288399"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":288454,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288399\/revisions\/288454"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=288399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=288399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=288399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}