{"id":288155,"date":"2020-04-06T10:44:05","date_gmt":"2020-04-06T08:44:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=288155"},"modified":"2020-04-06T10:51:18","modified_gmt":"2020-04-06T08:51:18","slug":"da-li-cete-i-kad-vratiti-ukradene-stecke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/06\/da-li-cete-i-kad-vratiti-ukradene-stecke\/","title":{"rendered":"Da li \u0107ete i kad vratiti ukradene ste\u0107ke?\u00a0"},"content":{"rendered":"<p>Da li je ovaj primjer pokazatelj \u010duvenog crnogorskog \u010dojstva, juna\u0161tva i po\u0161tenja kojim se stalno kitimo i koje stalno isti\u010demo. Koje smo u epskim pjesmama opjevali, ali i u \u010ditavoj jednoj strofi ne\u0161e himne? Postavlja se pitanje ko stoji iza ovoga i ko \u017eeli da uni\u0161ti i utre znamenite tragove istorije sa ovih prostora, ili ko stvara novu &#8211; la\u017enu istoriju Crne Gore?<\/p>\n<p>Narodni muzej Crne Gore je 25. septembra\u00a0 2012. godine iz sela u okolini Pljevalja, nakon upada sa dizalicom i kamionom, i sa seoskog groblja odnio ste\u0107ke, koji su odne\u0161eni na Cetinje i izlo\u017eeni u dvori\u0161tu Biljarde. Ukradeno je ukupno pet ste\u0107aka starih nekoliko vjekova, od \u010dega po dva iz sela Mataruga i Marine \u0161ume, a jedan iz Potkrajaca. O ovom doga\u0111aju mediji su bili jednom aktivni i to samo par dana nakon kra\u0111e ste\u0107aka, od tada cijela pri\u010da ide u zaborav i niko vi\u0161e ne pominje ovaj po svim oblicima i odlikama, kriminalni \u010din.<\/p>\n<p>Nadle\u017eni koji su se oglasili oko ovog doga\u0111aja izjavili su da je sve sprovedeno u skladu sa va\u017ee\u0107im Zakonom?!<\/p>\n<p>A da li bi ti isti nadle\u017eni reagovali da mi, na primjer, do\u0111emo i odnesemo neki eksponat sa lokaliteta Duklje ili neki nadgrobni kamen, recimo sa Lov\u0107ena, i no\u0107u to ponesemo za Pljevlja, kao \u0161to je to uradio Narodni muzej Crne Gore?<\/p>\n<p>Sigurni smo da bi bili okarakterisani kao lopovi i varvari, izbila bi revolucija zbog na\u0161eg vandalizma. Bili bi konstantno pominjani i prozivani po medijima, sa ko zna kakvim sve naslovima, dok ne dobiju svoje nazad, a ne bi nas ni zaobi\u0161le krivi\u010dne prijave. A ovako, sve je po njihovom zakonu. Do kad?\u00a0 Sve ovo je krajnje neprimjerno i samo je oli\u010denje bezobrazluka i samovolje kulturnih institucija na djelu, ali ovo nije prvi put.<\/p>\n<p>Tada\u0161nji direktor narodnog muzeja Pavle Pejovi\u0107 je u to vrijeme izjavio, da nije bilo potrebe da kontaktiraju lokalnu upravu prilikom odno\u0161enja spomenika, jer je to nadle\u017enost dr\u017eave. Za\u0161to onda postoji lokalna uprava, koja se ni\u0161ta i ni za\u0161ta ne pita, pa \u010dak ni o veoma zna\u010dajnim i veoma starim, kulturno istorijskim spomenicima koji se nalaze na njenoj teritoriji?<\/p>\n<p>Zar ne bi najbolje bilo da je sve ovo ostalo na svom mjestu, da na pravom lokalitetu do\u010dekuje posjetioce i podsje\u0107a nas i da ozna\u010dava jedno vremensko razdoblje, koje je vezano za civilizaciju koja je pro\u0161la kroz ove na\u0161e prostore i ostavila ovakve kulturne vrijednosti iza sebe. I za jednog turistu kojeg interesuju ovakvi spomenici vi\u0161e \u0107e privu\u0107i da to vidi na originalnom lokalitetu na kojem su nastali i sa\u010duvani do danas, nego na nekom vje\u0161ta\u010dkom lokalitetu, koji je u interesu pojedinaca.<\/p>\n<p>Za\u0161to se nose ste\u0107ci na Cetinje gdje ih kroz istoriju, nikada nije ni bilo? Treba li sve po Crnoj Gori \u0161to vrijedi, da se pokupi i donese u \u201cdolinu bogova\u201d, pa onda da se svi preselimo u Podgoricu?<\/p>\n<p>Ali ni seobe na\u0161e im ne valjaju, samo bogatstvo koje \u0107e iskoristi za li\u010dnu korist.<\/p>\n<p>Da \u010dovjek prosto ne povjeruje da je ne\u0161to ovako nekome moglo pasti na pamet, ili da ovako ne\u0161to uop\u0161te\u00a0 mo\u017ee da se desi. Ako se mijenja lokacija vrijednih kulturnih spomenika pod izgovorom za\u0161tite ili restauracije kulturno-istorijskih spomenika, \u0161to je u obavezi dr\u017eave, to se mo\u017ee uraditi i na prvobitnom lokalitetu. Ovo je jo\u0161 jedan u nizu poteza vlasti koja preko uglja, struje, \u0161ume na tapet stavlja i istorijske spomenike. I nama to jednako treba koliko i njima. I mi umijemo i mo\u017eemo napraviti turisti\u010dki lokalitet na stvarnoj i prirodnoj lokaciji tih istih ste\u0107aka, ali pojedinci ne daju ni da sjever po\u010dne da \u017eivi i sa tim malim stvarima.<\/p>\n<p>I ovo nije prvi put da se na ovakav na\u010din plja\u010dkaju grobovi i prisvajaju nadgrobni spomenici ranijih civilizacija sa ovih prostora.<\/p>\n<div id=\"attachment_288157\" style=\"width: 590px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-288157\" class=\"size-large wp-image-288157\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Stecci-Zemaljski-muzej-BiH-Sarajevu-580x418.jpg\" alt=\"\" width=\"580\" height=\"418\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Stecci-Zemaljski-muzej-BiH-Sarajevu-580x418.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Stecci-Zemaljski-muzej-BiH-Sarajevu-300x216.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Stecci-Zemaljski-muzej-BiH-Sarajevu.jpg 640w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><p id=\"caption-attachment-288157\" class=\"wp-caption-text\">Ste\u0107ci, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo<\/p><\/div>\n<p>Naime, jo\u0161 daleke 1878.godine, nakon Berlinskog kongresa, pa sve do 1908.godine, kada se Austrougarska povukla sa prostora Pljevaljskog sand\u017eaka, dakle u periodu od 30 godina, sa prostora Pljevaljskog kraja, tako\u0111e su odne\u0161eni brojni i izuzetno vrijedni ste\u0107ci, koji se i danas nalaze pred zemaljeskim muzejem u Sarajevu. Danas se oni tamo predstavljaju kao kulturno-istorijski spomenici Bosne i Hercegovine, odnosno grada Sarajeva. Nikada niko nije ni tra\u017eio da se oni vrate zajednici kojoj to i pripada i zajednici od koje su oni poharani i odne\u0161eni.<\/p>\n<p>Postavlja se pitanje ko stoji iza ovoga i ko \u017eeli da uni\u0161ti i utre znamenite tragove istorije sa ovih prostora, ili ko stvara novu &#8211; la\u017enu istoriju Crne Gore?<\/p>\n<p>Za divno \u010dudo dr\u017eava se ne javlja. \u0106ute i mnogi istori\u010dari.<\/p>\n<p>Da li se \u0107utanjem nad ovakvim, do sada nezabilje\u017eenim \u010dinom\u00a0 daje pre\u0107utna i o\u010digledna podr\u0161ka vandalskom i varvarskom pona\u0161anju samovoljnih donosiocima ovakvih kriminalnih odluka?<\/p>\n<p>Ne mo\u017eemo da se ne zapitamo: Da li je ovaj primjer pokazatelj \u010duvenog crnogorskog \u010dojstva, juna\u0161tva i po\u0161tenja kojim se stalno kitimo i koje stalno isti\u010demo. Koje smo u epskim pjesmama opjevali, ali i u \u010ditavoj jednoj strofi na\u0161e himne ?\u00a0\u00a0 (\u201c\u2026Sinovi smo tvog stijenja, i \u010duvari tvog po\u0161tenja\u201d\u2026)<\/p>\n<p>Posmatrano iz ugla neutralnog posmatra\u010da kao i nas samih, lako je zaklju\u010diti \u0161ta je ispravno i je li opravdano ovakvo pona\u0161anje ljudi na vlasti, i onih koji su samo nijemi posmatra\u010di ovakvih nerazumnih poteza.<\/p>\n<p>U Pljevljima, dana, 05. 04. 2020. godine,<\/p>\n<p>Milorad Mitrovi\u0107,<br \/>\nIzvr\u0161ni koordinator<\/p>\n<p>NVO Mre\u017ea NVO\u00a0 Sjevera<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/01\/kultura-varvarstva-drzavnih-institucija\/\">\u201cKultura\u201c varvarstva dr\u017eavnih institucija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li je ovaj primjer pokazatelj \u010duvenog crnogorskog \u010dojstva, juna\u0161tva i po\u0161tenja kojim se stalno kitimo i koje stalno isti\u010demo?  (Foto: Ste\u0107ci kod Biljarde na Cetinju)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288156,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-288155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=288155"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":288162,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/288155\/revisions\/288162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=288155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=288155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=288155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}