{"id":287788,"date":"2020-04-01T12:29:24","date_gmt":"2020-04-01T10:29:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=287788"},"modified":"2020-04-01T12:29:24","modified_gmt":"2020-04-01T10:29:24","slug":"meteoriti-otkrivaju-izvor-vode-na-marsu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/01\/meteoriti-otkrivaju-izvor-vode-na-marsu\/","title":{"rendered":"Meteoriti otkrivaju izvor vode na Marsu"},"content":{"rendered":"<p>Jedna od najve\u0107ih misterija u nauci jeste: odakle voda na Marsu? Novo istra\u017eivanje govori da se odgovor krije u meteoritima sa Marsa koji su pali na Zemlju.<\/p>\n<p>Prema navodima, Mars je vjerovatno bio topla i vla\u017ena planeta milijardama godina prije nego \u0161to je njegova atmosfera postala zamrznuta kakvu je znamo danas.<\/p>\n<p>Kako bi do\u0161li do odgovora na ovo pitanje, nau\u010dnici su istra\u017eivali slojeve na Marsu. Meteoriti u centru ovog istra\u017eivanja bili su uzorci kore planete, a u kori se pretpostavlja da postoji najvi\u0161e vode na Marsu, \u010dak 35 odsto.<\/p>\n<p>Meteoriti koji su nazvani &#8220;Black beauty&#8221; i &#8220;Allan Hills&#8221; otkrili su pro\u0161lost Marsa, uklju\u010duju\u0107i informacije poput kako se planeta formirala ali i kada se voda pojavila.<\/p>\n<p>Prema navodima &#8220;Nature Geoscience&#8221;, kada su pogledali dva meteorita, istra\u017eiva\u010di su obavili hemijsku analizu tra\u017eec\u0301i dvije vrste izotopa vodonika. Izotopi su atomi koji \u010dine hemijske elemente.<\/p>\n<p>Oni su posebno tra\u017eili &#8220;laki vodonik&#8221; i &#8220;te\u0161ki vodonik&#8221;, jer se odnos ova dva izotopa mo\u017ee koristiti za razumijevanje porijekla vodenih tragova koji se nalaze u stijenama.<\/p>\n<p>Meteoriti &#8220;Black beauty&#8221; i &#8220;Allan Hills&#8221; sugerisali su dva razli\u010dita izvora vode na Marsu, na osnovu njihovih izotopa, prenose nezavisne.com.<\/p>\n<p>&#8220;Ova dva razli\u010dita izvora vode u unutra\u0161njosti Marsa mo\u017eda nam govore ne\u0161to o vrstama objekata koji su bili na raspolaganju da se spoje u unutra\u0161nje, kamenite planete&#8221;, rekao je istra\u017eiva\u010d Barns. Koji je dodao da je ovaj kontekst tako\u0111e va\u017ean za razumijevanje starosti i astrobiologije Marsa.&#8221;<\/p>\n<p>Planetezimali su bili gra\u0111evni blokovi planeta koji danas \u010dine na\u0161 solarni sistem. Sa\u010dinjeni su od dijelova gasa i pra\u0161ine koji nastaju od formiranja na\u0161eg sunca. Vremenom su poprimali veli\u010dinu i sudarali se jedan sa drugim, formirajuc\u0301i planete.<\/p>\n<p>U slu\u010daju Marsa, dvije razli\u010dite planetezimale sa vrlo razli\u010ditim sadr\u017eajem vode mogle su se sudariti i nikada se potpuno ne mje\u0161ati, izjavili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo je vrlo razli\u010dito od prethodne teorije o formiranju Marsa, koja je sugerisala da je njen nastanak sli\u010dan planeti Zemlje. Ta teorija proizi\u0161la je iz drugog marsovskog meteorita, ali ovaj je do\u0161ao iz ogrta\u010da planete, stjenovitog podzemnog sloja izme\u0111u jezgra i kore.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mars je vjerovatno bio topla i vla\u017ena planeta milijardama godina prije nego \u0161to je njegova atmosfera postala zamrznuta kakvu je znamo danas<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-287788","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287788","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287788"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287788\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287789,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287788\/revisions\/287789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}