{"id":287748,"date":"2020-04-01T07:12:28","date_gmt":"2020-04-01T05:12:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=287748"},"modified":"2020-03-31T21:27:47","modified_gmt":"2020-03-31T19:27:47","slug":"virusom-zarazena-politika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/04\/01\/virusom-zarazena-politika\/","title":{"rendered":"Virusom zara\u017eena politika"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Da politika nije pokazala svoje ru\u017eno lice, cijela pri\u010da o pandemiji koronavirusa bila bi i ostala pri\u010da o po\u0161asti \u0161to je zahvatila prakti\u010dki cijeli svijet i s kojom su se pojedine zemlje nosile na razli\u010dite na\u010dine, posti\u017eu\u0107i pritom i razli\u010dite rezultate, odnosno trpe\u0107i razli\u010dite, nerijetko i tragi\u010dno visoke gubitke u ljudskim \u017eivotima. No u dana\u0161njim prilikama, kada jedva da ima jo\u0161 onih koji pamte iznimno popularan film iz 1950-ih \u2018Kad bi svi momci svijeta\u2019, dirljivu apoteozu ljudskoj solidarnosti \u0161to u slu\u010daju nevolje ne poznaje nikakve ni zemljopisne, ni politi\u010dke, ni ljudske granice, u tome svijetu dana\u0161njice ni nevolja biblijskih razmjera \u0161to je buknula u Kini i najprije zahvatila tu zemlju nije mogla ostati po\u0161te\u0111ena od politi\u010dkih konotacija.<\/p>\n<p>Mnogima na Zapadu ne odgovara ako ih se danas podsjeti na prve komentare, ali i analize posljedica epidemije za koju se gotovo zlurado pretpostavljalo (\u017eeljelo?) da \u0107e baciti na koljena kinesko gospodarstvo, uz napomenu kako \u0107e to, naravno, pogodovati gospodarstvima razvijenih zemalja Zapada. Rekosmo, mnogima ne odgovara da ih se na to podsjeti danas, kada je Zapad ekonomski na koljenima, dok se Kina oporavlja, ali to je \u010dinjenica. Lako dokaziva izvodima iz vode\u0107ih ne samo bulevarskih nego i stru\u010dnih novina i \u010dasopisa, odnosno javnih televizija. Jednako kao \u0161to im ne odgovara ako ih se podsjeti na isto tako lako dokazive tekstove i priloge u kojima se izra\u017eavalo gnu\u0161anje nad kineskim metodama, kako se s indignacijom konstatiralo, gu\u0161enja ljudskih prava u borbi protiv epidemije ubojitog virusa. Naravno, jer za takvim metodama ograni\u010davanja i ukidanja slobode kretanja i policijskog, pa i vojnog nadzora nad provo\u0111enjem progla\u0161enih mjera pose\u017eu sada, u pravilu s kobnim zaka\u0161njenjem, zemlje poput Italije, \u0160panjolske ili Francuske. Dok \u0107e Britanija platiti visoku cijenu razbaru\u0161enosti, ne samo doslovne, svojeg novog premijera koji u mjerama suzbijanja epidemije, \u0161to je u me\u0111uvremenu progla\u0161ena pandemijom, kaska i za sporom i nejedinstvenom Evropskom unijom.<\/p>\n<p>EU je pak posebna pri\u010da. Ne samo \u0161to nije u stanju proglasiti i provoditi jedinstvene mjere borbe protiv pandemije koja je nesporna prijetnja svima, pa tako svaka zemlja prakticira svoj model pona\u0161anja, nego je \u010dak u jednoj od vode\u0107ih zemalja Unije, Njema\u010dkoj, nemogu\u0107e proglasiti mjere \u0161to bi vrijedile za cijelu dr\u017eavu, tako da svaka pokrajina radi ono i onako kako njezino vodstvo smatra najboljim, jer savezni ustav takve mjere stavlja u nadle\u017enost pokrajina. Gra\u0111ani koji u\u017eivaju u demokraciji o\u010dito su osu\u0111eni na to da plate i cijenu tvrdoglavog inzistiranja na demokratskim metodama u uvjetima koji o\u010dito tra\u017ee privremeno suspendiranje nekih demokraciji imanentnih prava, a u interesu kako cijele zajednice, to je ono \u0161to se zove op\u0107i interes, tako i u interesu o\u010duvanja zdravlja, pa i \u017eivota svakog pojedinog gra\u0111anina, odnosno gra\u0111anke. Povrh svega, EU je pokazala zaprepa\u0161\u0107uju\u0107u be\u0161\u0107utnost, odnosno egoizam, kada je odbila molbu Srbije da kupi odre\u0111eni broj respiratora uz lakonsko obja\u0161njenje: nemamo dovoljno ni za sebe. Uniji kao da je primarno stalo do toga da spa\u0161ava samu sebe, prije svega \u010dvrsto zatvaraju\u0107i svoje vanjske granice. Koliko time Unija postaje atraktivna za one zemlje koje jo\u0161 nisu njezine \u010dlanice, ali aspiriraju to postati, suvi\u0161no je i pretpostavljati \u2013 to je, na\u017ealost, savr\u0161eno jasno. Pogotovo kada nakon toga tra\u017eena pomo\u0107 po\u010dne stizati iz Kine, pa i Rusije. A Kina, osim u Srbiju, \u0161alje zna\u010dajnu pomo\u0107, kako materijalnu tako i ljudsku, i Italiji i Iranu. Pomo\u0107 \u0161alje i Kuba. \u0160to otvara novo pitanje koje tek dolazi na dnevni red. Naime, pitanje o tome kako se u suo\u010davanju s izazovom pandemije pokazao model neoliberalnog kapitalizma, svojstven razvijenim zemljama Zapada, pa i Sjedinjenim Dr\u017eavama, gdje virus tek po\u010dinje harati, a kako se pokazao model zemalja \u010diji re\u017eimi ili jo\u0161 uvijek imaju natruhe onoga \u0161to se nazivalo komunizmom ili u kojima vladaju\u0107e partije nose komunisti\u010dko ime, no i zemlje poput Hrvatske koja se sve do prihva\u0107anja pogubnog povijesnog revizionizma odri\u010de svoje komunisti\u010dke pro\u0161losti, ali u kojoj novovjekim demokratima i antikomunistima ipak nije uspjelo do kraja uni\u0161titi model javnoga zdravstva naslije\u0111en iz vremena tzv. socijalizma, mada je taj model osmislio \u2013 i prenio u Kinu \u2013 prof. Andrija \u0160tampar jo\u0161 prije Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>To pitanje odr\u017eivosti i \u017eilavosti, nazovimo to tako, ovoga ili onoga modela dru\u0161tveno-ekonomskih odnosa ne\u0107e naprosto biti mogu\u0107e zaobi\u0107i, pogotovo pitanje je li rje\u0161enje svega tr\u017ei\u0161te i bespo\u0161tedna, a \u010desto i bezglava privatizacija usluga i servisa \u017eivotno va\u017enih za funkcioniranje jedne dr\u017eave. Kada to tek nazna\u010dujemo, a bez ikakvih ambicija davanja odgovora, imamo u vidu \u010dinjenicu da je Italija najavila namjeru da renacionalizira nekada dr\u017eavnu, a sada privatnu zrakoplovnu kompaniju Alitalia, dok je Francuska dala do znanja kako ozbiljno razmatra mogu\u0107nost nacionaliziranja nekih velikih tvrtki \u2013 da bi ih spasila od propasti u uvjetima obustave proizvodnje i doslovnog zaustavljanja \u017eivota u zemlji. Pritom je Francuska i do sada, suprotno politici EU-a koja ultimativno tra\u017ei privatizaciju svega i sva\u010dega, zakonom zabranjivala, odnosno onemogu\u0107avala privatiziranje nekih gospodarskih grana, odnosno industrija smatranih vitalnima za dr\u017eavu.<\/p>\n<p>Danas je Zapad zbog pandemije koronavirusa, a sa svojim idolopoklonstvom bogu Tr\u017ei\u0161tu i Privatnom vlasni\u0161tvu, gospodarski na koljenima i nitko, ama ba\u0161 nitko ne zna kako \u0107e se, kada i uz koju cijenu pridi\u0107i. U isto vrijeme Kina je, ne mole\u0107i, ne apeliraju\u0107i, ne pozivaju\u0107i, nego nare\u0111uju\u0107i i sankcioniraju\u0107i nepo\u0161tivanje naredbi, ali i s impresivnom sposobno\u0161\u0107u izgradnje velikih dobro opremljenih bolnica u roku desetak dana i s iznimno sposobnim medicinskim osobljem, stavila epidemiju u roku sedam tjedana pod kontrolu, svela broj novih bolesnika u centru epidemije na ni\u0161ticu i \u2013 ponovno pokrenula proizvodnju. To su \u010dinjenice. Ba\u0161 kao \u0161to je \u010dinjenica i to da se komunisti\u010dka Kuba, za sada barem, dobro nosi s pandemijom, \u0161alju\u0107i pomo\u0107 i pogo\u0111enoj Evropi. Mada ponovno stenje pod ameri\u010dkim pritiskom \u0161to ga je Trump obnovio nakon Obaminog poku\u0161aja normalizacije bilateralnih odnosa. Da, to jesu \u010dinjenice i nad tim se \u010dinjenicama valja zamisliti, bez predrasuda i bez uhodanih stereotipa. Kao \u0161to se treba zamisliti i nad \u010dinjenicom da je bez odgovora ostao ruski prijedlog Evropskoj uniji da, barem dok traje epidemija koja svakih deset minuta odnosi po jedan \u017eivot u Iranu, toj zemlji budu suspendirane sankcije uvedene pod ameri\u010dkim pritiskom.<\/p>\n<p>Hrvatska se u cijeloj ovoj situaciji iznena\u0111uju\u0107e dobro snalazi, prije svega zato \u0161to je politika bila prisiljena ustupiti mjesto struci. Rad Sto\u017eera civilne za\u0161tite to najbolje ilustrira. Naravno, politika se nije mogla suzdr\u017eati od poku\u0161aja da svoje prljave ruke gurne u posao borbe s pandemijom, pa smo \u010duli i obra\u0107anja naciji \u0161to su po\u010dinjala s Hrvatice i Hrvati, kao i pozivanje na sv. Josipa, za\u0161titnika Hrvatske. \u010culi smo i prili\u010dno besmislenu formulaciju kako je pandemija najve\u0107i izazov s kojim se Hrvatska susre\u0107e nakon Domovinskog rata, mada je evidentno da je to najve\u0107i izazov, kombiniran i s potresom u Zagrebu, s kojim se Hrvatska ikada suo\u010dila u svojoj novijoj povijesti. Hrvatska naime ne postoji tek od godine 1990., to samo kao podsjetnik onima kratke pameti. A svjedo\u010dili smo i nastojanju notornog zagreba\u010dkog gradona\u010delnika da se profilira kao dr\u017eavnik, bolje upu\u0107en u situaciju i pobornik stro\u017eih, a potrebnih mjera, no \u0161to su to premijer i Vlada. No to su ipak bili incidenti. Zdravstveni sustav, mada du\u0161manski uni\u0161tavan proteklih desetlje\u0107a, ipak je, prema svemu sude\u0107i, sa\u010duvao svoju supstancu, i stru\u010dnu, i ljudsku. Ima analiti\u010dara koji \u010dak otvoreno ka\u017eu kako on funkcionira tako dobro jer je naslije\u0111en, svim naknadnim nasrtajima usprkos, iz vremena socijalizma. Ne dvojimo da u tome ima istine. A ne dvojimo ni o tome da ne\u0107e pasti na plodno tlo medijski poku\u0161aji, bilo ih je naime, da se omalova\u017ei pomo\u0107 \u0161to je Kina sada pru\u017ea pandemijom ugro\u017eenim zemljama. Nitko zdrave pameti ne\u0107e nasjesti na pri\u010du kako Kina izigrava milosrdnog Samaritanca ne bi li se iskupila zbog svojih pogre\u0161aka u po\u010detku epidemije. Niti \u0107e itko pametan povjerovati \u0161efu Trumpove diplomacije Mikeu Pompeu koji je bez ikakvih valjanih dokaza pau\u0161alno optu\u017eio Kinu, Rusiju i Iran da \u0161irenjem dezinformacija o pandemiji potkopavaju ameri\u010dku demokraciju.<\/p>\n<p>Rije\u010d je ipak o virusom zahva\u0107enoj politici. No tu nije u pitanju koronavirus. Ovdje je rije\u010d o virusu ovladavanja svijetom. Tako dugo dok je politika njime zara\u017eena, pri\u010da o \u2018svim momcima svijeta\u2019 ujedinjenima u solidarnoj borbi za spas \u017eivota ostat \u0107e tek pri\u010da koje se mo\u017eda jo\u0161 sje\u0107a poneki pripadnik generacije \u0161to je na odlasku, upravo one generacije koju koronavirus nemilosrdno kosi. Ho\u0107e li pandemija stvoriti neke nove \u2018momke cijeloga svijeta\u2019, ostaje da se vidi. Tome bismo se mo\u017eda mogli nadati. Ako virus hegemonije nije ja\u010di i od koronavirusa.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/virusom-zarazena-politika\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>EU kao da je primarno stalo da usred borbe protiv pandemije spa\u0161ava samu sebe. Koliko time ona postaje atraktivna za one zemlje koje jo\u0161 nisu njezine \u010dlanice, savr\u0161eno je jasno. Pogotovo kada tra\u017eena pomo\u0107 po\u010dne stizati iz Kine i Rusije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287749,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-287748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287748"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287750,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287748\/revisions\/287750"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}