![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/jelena-jovanovic-300x202.jpg\")
Jelena Jovanovi\u0107<\/p><\/div>\n
Jelena Jovanovi\u0107<\/strong>, koordinatorka projekata NVO Prima, organizacije koja se bavi za\u0161titom prava \u017eena i pru\u017eanja podr\u0161ke \u017ertvama seksualnog nasilje, ka\u017ee da \u201cse u Crnoj Gori i dalje o seksualnom nasilju govori sa dosta stereotipa i predrasuda\u201d. Uprkos tome, vjeruje da se stanje pobolj\u0161ava.<\/p>\n \u201cNakon \u0161to ispitanicama na\u0161ih istra\u017eivanja ponudimo nau\u010dno dokazane informacije i rezultate istra\u017eivanja, one postanu otvorenije da govore o seksualnom nasilju\u201d, ka\u017ee Jovanovi\u0107 za PCNEN.<\/p>\n Dodaje da su ljudi sada spremniji da govore o svom problemu, naro\u010dito mladi koji ovaj problem prepoznaju u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n Psiholo\u0161kinja i psihoterapeutkinja Branka \u0106alasan<\/strong> ka\u017ee da \u201c\u017eivimo u dru\u0161tvu koje njeguje tajnu kao obavezuju\u0107i obrazac pona\u0161anja za mnoge pojave sa kojima se suo\u010davamo: tajna o bolesti, o siroma\u0161tvu, gladi, nemo\u0107i, o partnerstvima, i na po\u010detku ili na kraju o nasilju\u201d.<\/p>\n \u201cTajna o nasilju je toksi\u010dna tajna koja poga\u0111a dru\u0161tvo u cjelini, a da toga nijesmo svjesni \u201d, ka\u017ee \u0106alasan za PCNEN.<\/p>\n Sa druge strane, dodaje ona, mi smo dru\u0161tvo koje reviktimizuje \u2013 pa odgovornost za nasilje, koje je naj\u010de\u0161\u0107e rodno zasnovano, vra\u0107amo \u017ertvi: \u201cvjerovatno je rekla ne\u0161to \u0161to nije trebalo\u201d, \u201cko zna kako se obukla\u201d, \u201cko zna \u0161ta je uradila da ga tako izazove\u201d.<\/p>\n \u0106alasan ka\u017ee da kod mnogih \u017eena postoji psihi\u010dka barijera kada je u pitanju otvoreno govorenje o nasilju. Ona navodi da su mnoga istra\u017eivanja pokazala da ja to uslovljeno strahom od nasilnika, strahom od osude okoline i vjerovanjem da nasilnik ne\u0107e biti ka\u017enjem.<\/p>\n \u0106alasan vjeruje da \u0107e ta psihi\u010dka barijera biti otklonjena onog trenutka \u201ckada nasilje nad \u017eenama po\u010dnemo da posmatramo\u00a0 kao mu\u0161ki problem\u201d, <\/em>kako je to rekao D\u017eekson Kac (Jackson Katz),\u00a0 ameri\u010dki edukator i socijalni teoreti\u010dar u jednom svom TED govoru. \u201cKada sna\u017eni, stabilni, integrisani mu\u0161karci po\u010dnu da pri\u010daju o onome o \u010demu ne mogu da govore \u017eene. Tada \u017eene koje se bore protiv nasilja ne\u0107emo percipirati kao \u2018protivnice i mrziteljke mu\u0161karaca\u2019, ve\u0107 \u0107emo prihvatiti problem kao problem\u201d.<\/p>\n \u0106alasan je i direktorica OCD \u201cPortret\u201d, u sklopu kojeg se bavi o\u010duvanjem mentalnog zdravlja i radi na projektima za psihi\u010dko ja\u010danje \u017eena iz Crne Gore.<\/p>\n Neinformisalnost gra\u0111ana na temu seksualnog nasilja prepoznaje kao veliki problem, ali vjeruje da se tome mo\u017ee stati na put.<\/p>\n \u201cUkoliko prekinemo ti\u0161inu o nasilju i udru\u017eeno \u2013\u00a0 sistemski i institucionalno djelujemo po ovom pitanju, imamo veliku \u0161ansu da dru\u0161tvo u\u010dinimo kohezivnim, da pobolj\u0161amo polo\u017eaj, ne samo djevoj\u010dica, djevojaka i \u017eena u dru\u0161tvu, ve\u0107 i dje\u010daka, mladi\u0107a i mu\u0161karaca. Va\u017eno je otvoriti tu perspektivu rodne ravnopravnosti – da su svjedoci nasilja, samim tim i direktno i indirektno \u017ertve, isto tako i sinovi, bra\u0107a, drugovi i prijatelji.\u00a0 Tu ti\u0161inu je potrebno prekinuti i dekonstruisati uvjerenja o \u2018slabim i jakim mu\u0161karcima\u2019 na nivou porodice i dru\u0161tva. Mo\u017eda zvu\u010di utopisti\u010dki, ali svako od nas mo\u017ee po\u010deti da mijenja kulturni narativ mijenjaju\u0107i svoj\u201d, ka\u017ee \u0106alasan.<\/p>\n Branka \u0106alasan<\/p><\/div>\n Ona navodi da se kroz psihoterapijsku praksu\u00a0 pokazalo da je, naj\u010de\u0161\u0107e, \u017ertvama nasilja\u00a0 potreban dug vremenski period da shvate, da postanu svjesne\u00a0 da \u017eive u nasilju, \u010dak i kad je o najekstremnijem\u00a0 vidu nasilja rije\u010d.<\/p>\n \u201cNeophodno je kroz vaspitno-obrazovni proces otvoriti mnoge tabu teme i njima se otvoreno i javno baviti\u00a0 na nivou vr\u0161nja\u010dkih kultura. Tako\u0111e nam je neophodan zakon \u010dija\u00a0 bi primjena bila vidljiva kroz primjere u praksi – adekvatno tretiranje osoba po\u010dinioca nasilja\u201d, ka\u017ee \u0106alasan i dodaje da \u0107e sve to \u010diniti \u201cda se pojedinac osje\u0107a bezbjedno u dru\u0161tvu i da mo\u017ee da ostvari\u00a0 svoja osnovna ljudska prava\u201d.<\/p>\n Ona napominje da je statistika \u201cpora\u017eavaju\u0107a u tom smislu\u201d i da se se i dalje \u201cohrabruje sistem koji je koncipiran tako da \u017eenama dodjeljuje manje li\u010dne bezbjednosti\u201d.<\/p>\n Istra\u017eivanje u sklopu projekta \u201cOsvijetlimo mrak seksualnog nasilja\u201d pokazalo je da od 100 \u017eena i djevoj\u010dica koje su se obratila organizacijama za za\u0161titu \u017eena i djece njih 85 je do\u017eivjelo najte\u017ei oblik seksualnog nasila \u2013 silovanje, dok su 15 bile \u017ertve drugog vida nasilja. Od 12 slu\u010dajeva koji su prijavljeni nadle\u017enim instituacijama, 10 je usmjereno na policiju a dva slu\u010daja centrima za socijalni rad.<\/p>\n ———————<\/p>\n ——————-<\/p><\/blockquote>\n Studentkinja sa po\u010detka na\u0161e pri\u010de ka\u017ee da je seksualno uznemiravanje kojem su djevoj\u010dice bile izlo\u017eene u osnovnoj nastavljeno i kasnije.<\/p>\n \u201eSve se to nastavilo i u srednjoj \u0161koli. Bili smo stariji, pa i slobodniji. Uvijek je bilo dobacivanja i zvi\u017edanja. To nam je bilo, \u0161to se ka\u017ee – dobar dan. Bilo je nekih pogleda i neprimjerenih komentara i od strane profesora, na \u0161ta nikad nisam obra\u0107ala veliku pa\u017enju, jer sam znala da ne bi snosio nikakve posljedice. Sada sam na fakultetu, i sve \u0161to o seksualnom uznemiravanju znam je iz radionica nevladinog sektora, interneta i dijeljena iskustava\u201c.<\/p>\n Ona isti\u010de da je, zapravo, najve\u0107i problem to \u0161to su\u00a0 skoro sve njene drugarice prolazile kroz isto, jednako nijemo i pognute glave.<\/p>\n \u201eDa mi se sada desi ne\u0161to sli\u010dno ili, daleko bilo, gore, znala bih kako da postupim i kome da se obratim, ali sve to sam morala da nau\u010dim sama\u201c.<\/p>\n Trenutna situacija izazvana pandemijom virusa COVID-19 dodatno ote\u017eava situaciju \u017ertava koje su primorane da budu u ku\u0107noj izlolaciji sa nasilnikom. Tako\u0111e, ote\u017eavaju\u0107a okolnost je i velika zauzetost slu\u017ebenika Uprave policije i centara za socijalni rad kojima su u fokusu sada druge obaveze. U cilju rje\u0161avanja problema, \u017ertve se mogu obratiti nekoj od NVO koja se bavi njihovon za\u0161titom, ili pozvati SOS telefon za \u017ertve porodi\u010dnog nasilja u Crnoj Gori.<\/p>\n Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0106utanje o seksualnom nasilju i uznemiravanju u Crnoj Gori. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287453,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-287445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287445"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287464,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287445\/revisions\/287464"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Branka-Calasan-300x187.jpg\")
\n
Studija o seksualnom nasilju nad \u017eenama i djecom u Crnoj Gori izra\u0111ena je u okviru projekta \u201eOsvijetlimo mrak seksualnog nasilja\u201d koji sprovode Sigurna \u017eenska ku\u0107a, SOS telefon za \u017eene i djecu \u017ertve nasilja Nik\u0161i\u0107i i NVO Prima. Anketirano je 108 \u017eena u dobi od 15 godina pa nadalje. Studija je podr\u017eana od Ministarstva javne uprave i finansira se iz bud\u017eeta Evropske unije.<\/em><\/h3>\n