Bez obzira na to \u0161to ste vjerovatno umorni od pranja ruku, ne trebate odustati od toga. Svijet se oslanja na svakog od nas da \u0107e nastaviti to raditi u borbi protiv koronavirusa.<\/p>\n
Dok perete ruke, ubijate i druge bakterije i potencijalne viruse, uklju\u010duju\u0107i i virus gripe i brojne druge koronaviruse, pi\u0161e CNN.<\/p>\n
“Postoje \u010detiri koronavirusa koji cirkuliraju regularno, gotovo svake godine. Oni uglavnom uzrokuju prehladu \u2013 zapravo, oni uzrokuju tre\u0107inu prehlada, ali ne ubijaju ljude”, ka\u017ee ljekar John Williams s Odjela za pedijatrijske infektivne bolesti na Univerzitetu u Pittsburghu.<\/p>\n
Koronavirusi nisu jedini paraziti koji se uni\u0161tavaju vodom i sapunom. Gripa, koja svake godine ubija milione ljudi \u0161irom svijeta, i ljudski metapneumovirus, koji izaziva respiratornu infekciju koja dovodi do upale plu\u0107a, tako\u0111er nisu otporni na ovu kombinaciju.<\/p>\n
A kako tako jednostavne stvari kao \u0161to su sapun i topla voda i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola ubijaju ove parazite?<\/p>\n
\u0160ta rade sapun i topla voda<\/p>\n
Pod mikroskopom koronavirusi su prekriveni \u0161iljastim izraslinama, pa izgledaju kao kruna (corona). Ispod krune je vanjski sloj virusa, koji se sastoji od lipida, koje mi \u010desto nazivamo mastima.<\/p>\n
Sada se sjetite kako izgleda kada perete masno su\u0111e samo vodom. Kada to probate, mast ostaje na su\u0111u i potreban vam je deterd\u017eent kako bi se masno\u0107a rastopila, u \u010demu su sapun i alkohol veoma efektivni.<\/p>\n
Tako pranjem ruku uni\u0161tavamo vanjski sloj virusa, \u010dime ga deaktiviramo, pa vi\u0161e ne mo\u017ee u\u0107i u ljudske stanice.<\/p>\n
Molekule sapuna izgledaju kao si\u0107u\u0161ni spermatozoidi, s glavom i repom. Glava se prilikom pranja povezuje s vodom, ali je rep odbija, jer mu vi\u0161e odgovaraju ulje i mast. Poku\u0161avaju\u0107i pobje\u0107i od vode, rep sapuna djeluje na vanjski sloj virusa i poku\u0161ava ga probiti, a kada u tome uspije, njegova unutra\u0161njost se izlijeva u sapunastu vodu i umire.<\/p>\n
Voda i trljanje ruku va\u017eni su u ovom procesu, jer ova kombinacija stvara vi\u0161e pjene koja ne dopu\u0161ta bakterijama, virusima i drugim mikrobima zadr\u017eavati se na povr\u0161ini ruku. Zato trebate prati ruke, nasapunati ih i trljati dobro sve dijelove, uklju\u010duju\u0107i i prostor ispod noktiju, a sve to treba trajati najmanje 20 sekundi.<\/p>\n
Kada ispirete ruke, svi ti mikrobi koji su bili povrije\u0111eni, zarobljeni i ubijeni odlaze s vodom.<\/p>\n
“Svi ti mjehuri\u0107i i pjena doslovno kupe mikrobe i odnose ih sa sobom u slivnik”, ka\u017ee William Schaffner, profesor preventivne medicine i infektivnih bolesti.<\/p>\n
I hladna voda je djelotvorna, ali samo ako dobro trljate prilikom pranja i napravite dovoljno sapunice, dok je topla malo efikasnija.<\/p>\n
\u0160ta rade dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola<\/p>\n
Dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola mogu biti efikasna koliko i sapuni ako se koriste pravilno.<\/p>\n
“Ona moraju imati bar 60 posto alkohola u sebi, jer je on taj koji ubija viruse. Osim toga, trebate koristiti dovoljnu koli\u010dinu ovog sredstva tako da prekrijete svaki dio ruku, uklju\u010duju\u0107i i prostor izme\u0111u prstiju. Alkohol ima druga\u010diju hemijsku sposobnost, on poma\u017ee u razbijanju membrana mikroba, ali da bi to postigao, mora biti u direktnom kontaktu s virusom”, ka\u017ee Schaffner.<\/p>\n
Ipak, voda i sapun su i dalje malo bolje rje\u0161enje, jer alkohol ubija mikrobe, ali se oni ne ispiru, nego ostaju na ko\u017ei.<\/p>\n
“Ako neko koristi dezinfekcijsko sredstvo, pa kihne u svoju ruku, sluz ostaje na njoj, pa je potrebno mnogo vi\u0161e alkohola da bi se deaktivirali virusi i bakterije”, ka\u017ee Williams, dodaju\u0107i da su zbog toga sapun i voda bolje rje\u0161enje. (izvot: CNN\/ klix.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pod mikroskopom koronavirusi su prekriveni \u0161iljastim izraslinama, pa izgledaju kao kruna (corona). Ispod krune je vanjski sloj virusa, koji se sastoji od lipid<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-287234","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287234"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287236,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287234\/revisions\/287236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}