{"id":287086,"date":"2020-03-24T16:28:58","date_gmt":"2020-03-24T15:28:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=287086"},"modified":"2020-03-24T17:05:12","modified_gmt":"2020-03-24T16:05:12","slug":"izdaja-plate-od-500-eura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/24\/izdaja-plate-od-500-eura\/","title":{"rendered":"Izdaja plate od 500 eura"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Milo\u0161 KRIVOKAPI\u0106<\/strong><\/p>\n

Prijatelji me \u010desto pitaju kakav je osje\u0107aj imati dvije fakultetske diplome dr\u017eavnog univerziteta, a raditi kao pomo\u0107ni radnik na gradili\u0161tu. Odgovor je pomalo iznena\u0111uju\u0107i, ali je taj posao kratkoro\u010dno prili\u010dno bolji od ve\u0107ine poslova koji su dostupni na tr\u017ei\u0161tu za ljude koji su studirali na Ekonomskom fakultetu i FPN-u. Kratkoro\u010dno, jer kramp i lopata dugoro\u010dno mogu biti vrlo iscrpljuju\u0107i.<\/p>\n

I\u0161\u010dekuju\u0107i poziv za rad na Royalovom kruzeru, trenutno radim za Alucon, azerbejd\u017eansko \u2013 tursku kompaniju koja se bavi hidrogradnjom na projektu Portonovi u Kumboru. Moj posao obuhvata poslove sa pomenutim alatima, rad sa kompaktorom, rad na izolaciji \u0161ahti, ponekad rad sa hiltovkom i itd, uglavnom \u010ditav niz pomo\u0107nih poslova koje obavljaju ljudi, a ne ma\u0161ine. Ono \u0161to je neobi\u010dno kod mog sada\u0161njeg posla jeste to \u0161to kao NK radnik na gradili\u0161tu zara\u0111ujem 2x ve\u0107u platu od istog mene tokom rada u Societe generale (Podgori\u010dkoj) banci sa SSS, gdje mi je plata bila na nivou prosje\u010dne plate u CG po Monstatu. Odbijem li dnevnice za rad praznicima, moja plata je opet 70 % ve\u0107a od moje plate u banci. Interesantno je to \u0161to je efektivnog rada na gradili\u0161tu manje nego u banci, jer je radno vrijeme od 8h do 17 h, pri \u010demu postoji pauza za ru\u010dak od sat vremena, dvije pauze za \u010daj, a dobijaju se i tri obroka. Od kompanije radnici dobijaju radno odijelo, \u010dizme, kabanicu, patike. Mo\u017eda to zvu\u010di tri\u010davo, ali zamislite samo radnike obezbje\u0111enja koji rade za platu od 300 eura i koji od svog novca pla\u0107aju odijela.<\/p>\n

Za\u0161to je fizi\u010dki rad za koji ne trebaju vje\u0161tine i znanja kao kod zanatlija vi\u0161e pla\u0107en od umnog rada u kancelariji, gdje vam treba odre\u0111eno stru\u010dno znanje, kao i znanje engleskog jezika, pri \u010demu nije u pitanju ekstremno te\u017eak fizi\u010dki rad kao kod rudara ili podvodnih varioca?<\/p>\n

Mi\u0161ljenja sam da je to tako, dominantno, zbog institucija koje kreiraju ekonomski ambijent, ali i zbog radikalnih promjena na tr\u017ei\u0161tu koje su pred nama.<\/p>\n

———————<\/h2>\n

Na primjeru Crne Gore, mo\u017ee se vidjeti da je nesmjenjiva i nekontrolisana vlast kreirala ekstraktivne institucije, koje sprovode ro\u0111a\u010dku ekonomiju, gdje su nebitni produktivnost, efikasnost, znanje, ve\u0107 je bitna lojalnost, partijska pripadnost ili veza<\/h2>\n

————–<\/h2>\n

U knjizi \u201cZa\u0161to narodi propadaju\u201c, dvojica ameri\u010dkih profesora, D\u017eejms Robinson<\/a> i Daron Asemoglu<\/a>, obja\u0161njavaju da upravo institucije prave razliku izme\u0111u uspje\u0161nih i neuspje\u0161nih dru\u0161tava. Ukoliko su institucije takve da je mo\u0107 raspr\u0161ena i decentralizovana, gdje se uva\u017eava kriti\u010dko mi\u0161ljenje, onda su one inkluzivne. Ukoliko su institucije okrenute isklju\u010divo interesima elite, gdje je mo\u0107 koncentrisana i centralizovana, onda su takve institucije ekstraktivne, ta\u010dnije takve institucije sprje\u010davaju investicije, inovacije, pa dru\u0161tvo koje nema politi\u010dke slobode, nema ni ekonomske.<\/p>\n

Na primjeru Crne Gore, mo\u017ee se vidjeti da je nesmjenjiva i nekontrolisana vlast kreirala ekstraktivne institucije, koje sprovode ro\u0111a\u010dku ekonomiju, gdje su nebitni produktivnost, efikasnost, znanje, ve\u0107 je bitna lojalnost, partijska pripadnost ili veza. Samo u takvom sistemu je mogu\u0107e da istra\u017eiva\u010dki novinar koji mora da ima znanje iz prava, ekonomije i politikologije bude pla\u0107en za taj posao od 300-400 eura, gdje rizikuje glavu i bezbjednost porodice, dok jedan prodavac vo\u0107a i povr\u0107a ima ista ili sli\u010dna primanja sa manje stresa.<\/p>\n

Valja dodati i to da se upisivanjem velikog broja studenata na pojedinim fakultetima stvara inflacija struke, gdje se dobija nizak kvalitet znanja koje je neprimjenjivo na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

U dana\u0161njem svijetu se sprovodi automatizacija, robotizacija, primjena vje\u0161ta\u010dke inteligencije i nanotehnologije u medicinke svrhe. Amazon je otvorio prodavnicu gdje nema kasira, pa nema ni mogu\u0107nosti gre\u0161ke prilikom pla\u0107anja na kasi. Farmeri u Njema\u010dkoj mogu da upravljaju poljoprivrednim ma\u0161inama iz sobe, pa proizvod usljed ekonomije obima mo\u017ee jeftinije i br\u017ee da se plasira na tr\u017ei\u0161te. U Americi je kamion pre\u0161ao distancu od 800 km, dok je voza\u010d sjedio na suvoza\u010devom mjestu prate\u0107i vo\u017enju. U Japanu se uveliko primjenjuju roboti u automobilskoj industriji, a \u010dak i Ruanda, u kojoj je bjesnio gra\u0111anski rat prije 25 godina, postaje bolje mjesto za \u017eivot nego ranije. Ta zemlja je lansirala satelit radi obezbje\u0111enja interneta za \u0161kole u ruralnom podru\u010dju.<\/p>\n

Korona virus koji trenutno hara svijetom samo \u0107e ubrzati tehnolo\u0161ke promjene, gdje \u0107e porasti online trgovina, nastava i kla\u0111enje, e-banking, te automatizacija vozila i plovila.<\/p>\n

Ove tektonske promjene nam govore da se nalazimo usred tre\u0107e industrijske revolucije, kako obja\u0161njava D\u017eeremi Rifkin, savjetnik kineske i njema\u010dke vlade. Kod industrijskih revolucija zajedni\u010dko je to \u0161to dolazi do spajanja tri razli\u010dite tehnologije, koje zatim \u010dine novu ekonomsku platformu, tj. dolazi do spajanja komunikacijske tehnologije sa novim izvorima energije i logistikom transporta.<\/p>\n

Tokom prve industrijske revolucije do\u0161lo je do spajanja parne prese i telegrafa (komunikacijska tehnologija) sa ugljem kao novim izvorom energije i \u017eeljeznicom kao oblikom transporta.<\/p>\n

Tokom druge industrijske revolucije do\u0161lo je do spajanja komunikacijske tehnologije (telefon, radio, televizija) sa naftom, te automobilima i autobusima kao novim oblikom transporta.<\/p>\n

Tre\u0107a industrijska revolucija, koja se upravo de\u0161ava, dovodi do spajanja komunikacijskog interneta sa internetom obnovljive energije (dobijenom od sunca, vjetra) i automatizovanim GPS drumskim, \u017eeljezni\u010dkim, vodenim, vazdu\u0161nim internet saobra\u0107ajem. Nova platforma po\u010diva na senzorima, gdje ma\u0161ine mogu da razmjenjuju podatke izme\u0111u sebe i sa \u010dovjekom, bilo da su u pitanju poljoprivredne ma\u0161ine, automatizovana vozila, pametne ku\u0107e. Dolazi do mijenjanja ekonomije od vlasni\u0161tva ka pristupu, od hijerarhije ka mre\u017eama, od tr\u017ei\u0161nog kapitala ka socijalnom kapitalu, od potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva ka odr\u017eivom dru\u0161tvu. Uporedo sa kapitalisti\u010dkim tr\u017ei\u0161tem nastaje i ekonomija dijeljenja (sharing economy) koja smanjuje marginalne tro\u0161kove ka nuli i koja ometa rad \u010ditavih industrija.<\/p>\n

Evo par primjera.<\/p>\n

Mo\u017eete besplatno \u010ditati postove na fejsbuku koje mo\u017eete podijeliti sa drugim ljudima d\u017eabe. Prije dvadesetak godina, pla\u0107ali ste novine i magazine da biste \u010ditali, a sada mo\u017eete \u010ditati zanimljive postove u vezi politike, ekonomije ili bilo koje oblasti na fejsbuk profilima kompetentnih i stru\u010dnih ljudi. Tako\u0111e, mogu\u0107e je uploadovati muziku, klipove, slike na svom youtube ili instagram nalogu, kojeg prate milioni ljudi potpuno besplatno, gdje samo provajderu pla\u0107ate pristup internetu, \u010dime zaobilazite muzi\u010dku industriju ili marketin\u0161ke agencije.<\/p>\n

Mo\u017eete npr. u\u010diti razne strane jezike na aplikaciji Duolingo potpuno besplatno, \u010dime zaobilazite obrazovne institucije, a za napredne nivoe u\u010denja pla\u0107ate malu sumu, do 100 dolara godi\u0161nje.<\/p>\n

—————–<\/p>\n

Ve\u0107 sada znamo da \u0107e kasiri u supermarketima, taksisti i blagajnici izgubiti poslove usljed automatizacije u bliskoj budu\u0107nosti, a ne\u0107e biti lako da se prekvalifikuju u programere, in\u017eenjere robotike ili finansijske menad\u017eere. Nesta\u0107e \u010ditav niz zanimanja, pri \u010demu mnogi ljudi \u0107e biti nesposobni da se obu\u010de za druge djelatnosti.<\/h2>\n

\"\"
\nPotpuno besplatno mo\u017eete skinuti stru\u010dne knjige u elektronskom formatu, \u0161to zna\u010di da je znanje nikad dostupnije, a kompjuteri koji su prije 50 godina ko\u0161tali milione dolara, danas su maltene svakom dostupni po niskoj cijeni. Budu\u0107nost donosi umre\u017een automatizovan transport po niskoj cijeni, gdje \u0107e doma\u0107instva sama proizvoditi energiju, a bi\u0107e potrebni milioni radnika za izgradnju neophodne infrastrukture za tre\u0107u industrijsku revoluciju.<\/p>\n

Ipak, tre\u0107a industrijska revolucija mo\u017ee biti bolnija od tranzicije koja traje ve\u0107 tri decenije. Kada su ko\u010dija\u0161i ostajali bez posla pojavom automobila, tokom druge industrijske revolucije, potrebni su bili radnici za vo\u017enju autobusa, kamiona, taksija. Ve\u0107 sada znamo da \u0107e kasiri u supermarketima, taksisti i blagajnici izgubiti poslove usljed automatizacije u bliskoj budu\u0107nosti, a ne\u0107e biti lako da se prekvalifikuju u programere, in\u017eenjere robotike ili finansijske menad\u017eere. Nesta\u0107e \u010ditav niz zanimanja, pri \u010demu mnogi ljudi \u0107e biti nesposobni da se obu\u010de za druge djelatnosti.<\/p>\n

Mogli ste da vidite otpor taksista u raznim zemljama kad se pojavio \u201cUber\u201d. \u201cRimac automobili\u201d, koji se bavi proizvodnjom ultrabrzih elektri\u010dnih vozila, je primjer kompanije koja ide u pravcu tre\u0107e industrijske revolucije, ba\u0161 kao i kompanija \u201cInclude\u201d, koja se bavi proizvodnjom pametnih klupa koje skladi\u0161te solarnu energiju.<\/p>\n

Ukoliko \u017eelite odli\u010dno pla\u0107en posao sa bonusima i dodacima za usavr\u0161avanje, mo\u017eete da konkuri\u0161ete za rad u navedenim rastu\u0107im kompanijama koje se, uz to, jako brzo razvijaju. Naravno, posao \u0107ete te\u0161ko dobiti, \u0161to potvr\u0111uje vlasnik Mate Rimac, jer znanje koje dobijate na ma\u0161inskom i elektrotehni\u010dkom fakultetu nije dovoljno kvalitetno i usmjereno za rad u njegovoj kompaniji, kao \u0161to ni sa zavr\u0161enim ekonomskim fakultetom ne mo\u017eete lako da se zaposlite na Wall Streetu ili u londonskom Citiju.<\/p>\n

—————<\/h2>\n

Lak\u0161e je slu\u0161ati zahtjeve nadre\u0111enog na stranom jeziku, nego da vam na na\u0161em jeziku nare\u0111uje osoba koja je tu postavljena bez znanja i rada.<\/h2>\n

——————<\/h2>\n

Da biste uspjeli da opstanete na svijetskom tr\u017ei\u0161tu od svoga rada, neophodno vam je do\u017eivotno u\u010denje i poneka prekvalifikacija koja vam ne\u0107e lako pasti. Dobra stvar kod globalizovane ekonomije jeste ta \u0161to, ukoliko znate strane jezike, nema potrebe da branite platu od 500 eura i penziju od 200 eura, kako re\u010de predsjednik Crne Gore, jer imate \u0161ansu da svoj rad bolje prodate u inostranstvu. Pogotovo nema potrebe da \u010dekate ovdje penziju koja \u0107e biti mizerna uslijed iseljavanja, malog broja radnika u odnosu na penzionere, te neupla\u0107ivanja doprinosa.<\/p>\n

Lak\u0161e je slu\u0161ati zahtjeve nadre\u0111enog na stranom jeziku, nego da vam na na\u0161em jeziku nare\u0111uje osoba koja je tu postavljena bez znanja i rada. Tako\u0111e, nema potrebe da pla\u0107anjem poreza hranite stotine i stotine uhljebljenih u CBCG, RTCG-u, Vodovodu, \u010cisto\u0107i, Aerodromima, MN Airlinesu, MUP-u, agencijama, komorama, upravama, sudovima, direktoratima, op\u0161tinama i paraprivatnim kompanijama koje su samo nominalno privatne, a poslove obavljaju isklju\u010divo u dilu sa dr\u017eavom.<\/p>\n

Za\u0161to biste hranili tu\u0111a usta umjesto va\u0161ih?<\/p>\n

Interesantno je i to \u0161to ste sa prosje\u010dnom platom u Crnoj Gori jeftiniji od zatvorenika u Spu\u017eu, \u010diji dan u zatvoru ko\u0161ta poreske obveznike 25 eura dnevno, tj. 750 eura mjese\u010dno. Sapienti sat.<\/p>\n

Autor je pomo\u0107ni radnik na gradili\u0161tu<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nema potrebe da pla\u0107anjem poreza hranite stotine i stotine uhljebljenih u CBCG, RTCG-u, Vodovodu, \u010cisto\u0107i, Aerodromima, MN Airlinesu, MUP-u, agencijama, komorama, upravama, sudovima, direktoratima, op\u0161tinama i paraprivatnim kompanijama koje su samo nominalno privatne, a poslove obavljaju isklju\u010divo u dilu sa dr\u017eavom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287088,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-287086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287086"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":287091,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287086\/revisions\/287091"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}