{"id":287003,"date":"2020-03-24T06:49:19","date_gmt":"2020-03-24T05:49:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=287003"},"modified":"2020-06-02T14:43:55","modified_gmt":"2020-06-02T12:43:55","slug":"panika-oko-koronavirusa-je-pretjerana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/24\/panika-oko-koronavirusa-je-pretjerana\/","title":{"rendered":"Panika oko koronavirusa je pretjerana"},"content":{"rendered":"
\n

Ovaj informativni sadr\u017eaj je ozna\u010den kao la\u017ean od strane Facebook-ovog Third Party Fact-Checking programa, dio kojeg je i Faktograf<\/a>, koji je o tome informisao portal PCNEN. (02. jun.2020)<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Autor: Dr Wolfgang Wodarg*<\/strong><\/p>\n

Radio sam kao doktor i upravljao zdravstvenim odjelom, i razvio sam vlastiti sistem za pra\u0107enje gripe. Svake godine pratim koliko ljudi oboli od gripe na podru\u010dju od 150.000 stanovnika.<\/p>\n

Svake nove godine imamo nove tipove virusa jer virusi konstantno mutiraju. Ako bi isti virusi do\u0161li ponovo naredne godine, na\u0161 imuni sistem bi ih prepoznao, tako da ne bi mogli da nas zaraze ili da se mno\u017ee, a to je ono \u0161to oni \u017eele. Zbog toga i mutiraju i svake godine imamo nove tipove virusa.<\/p>\n

Postoji oko 100 razli\u010ditih tipova virusa koji se konstantno mijenjaju. Sve dosad, nismo puno marili koji to virus ta\u010dno izaziva gripu ili oboljenje, nazovite to kako god \u017eelite. U Glazgovu je nekoliko godina ra\u0111eno istra\u017eivanje gdje su koristili dostupne testove – to zna\u010di da nisu ispitivali svih 100 virusa, ve\u0107 su nasumi\u010dno uzeli nekoliko. Istra\u017eili su mo\u017eda nekih 8 do 10 razli\u010ditih virusa i pokazalo se da je svaki od njih sadr\u017eavao koronavirus.<\/p>\n

Od 2005. do 2013. provjeravali su koji se virus pojavljuje me\u0111u respiratornim oboljenjima (grafikon ispod), zelena boja ozna\u010dava koronavirus koji je (kako se vidi) uvijek bio prisutan.<\/p>\n

Istra\u017eivanje mo\u017eete pogledati ovdje.<\/a><\/p>\n

Dakle, koronavirus normalno \u010dini 7-15%, mo\u017eda 5-14% respiratornih oboljenja. Stoga, normalno je da veliki dio virusa \u010dine koronavirusi.<\/p>\n

https:\/\/youtu.be\/p_AyuhbnPOI<\/p>\n

Kako je sve po\u010delo?<\/strong><\/h2>\n

U Vuhanu se nalazi najve\u0107a sigurnosna laboratorija za viruse u cijeloj Kini. Tu se svakodnevno mno\u0161tvo eksperata iz raznih oblasti bavi tim problemima. Vuhan je veliki grad, 11 miliona stanovnika, velike bolnice, veliki timovi intenzivne njege, ljudi stalno bivaju prozra\u010divani, ljudi s penumoniom, stotine njih i desilo se da su radili testove na nekoliko pacijenata, manje od 50, tra\u017ee\u0107i viruse koje imaju, ujedno provjeravaju\u0107i njihov RNA u laboratoriji. Na taj na\u010din otkrili su novi tip virusa. To je privuklo njihovu pa\u017enju.<\/p>\n

Kada virolog prona\u0111e takvo ne\u0161to, on to unosi u globalnu bazu podataka. I ovi baza podataka dostupna je znanstvenicima \u0161irom svijeta, u Berlinu, na primjer. U Berlinu su provjerili i uporedili taj novi unos poku\u0161avaju\u0107i da urade test i izmjere ovu novu varijantu koronavirusa. Zatim je gospodin Drosten (Christian Drosten, njema\u010dki virolog, op. prev.) predao protokol Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), \u0161to su oni prihvatili veoma brzo. Obi\u010dno, na test se gledao kao produkt medicine i mora biti potvr\u0111en. To zna\u010di da mora biti provjeren veoma detaljno. \u0160ta taj test zapravo kazuje? \u0160ta mjeri?<\/p>\n

Pomenuti test je interni test razvijen na Charite klinici u Berlinu, ali po\u0161to nije bilo nikakvih potvr\u0111enih testova nastala je velika panika, odlu\u010deno je da se ovaj test svuda koristi. Nakon \u010dega je gospodin Drosten ustupio test i ostalima.<\/p>\n

Naravno, virolog ne mo\u017ee kazati da li je virus opasan ili ne. On mo\u017ee samo kazati: “Ovaj virus je druga\u010diji” ili “Imamo test za ovaj virus”.<\/p>\n

Ali, da li je taj virus gospodine Drosten opasan? Kako bi on to uop\u0107e mogao znati.<\/p>\n

Bit \u0107e mu neophodni daljni epidemiolo\u0161ki podaci bazirani na opservacijama koliko su ljudi bolesni. Koliko brzo se oporavljaju? Da li je \u017ertava manje nego ranije? Zbog toga je veoma bitno pogledati podatke iz prethodnih godina kako bismo ih uporedili. Pogledati stopu smrtnosti kako bismo vidjeli koliko ljudi je umrlo od virusa.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o specifi\u010dnom virusu, na primjer, koronavirusu, mogu\u0107e je ispitati cijelu populaciju. Ono \u0161to \u0107ete otkriti je da 8-10% populacije ima neku vrstu virusa od koje se razboli. Ali, ako ispitate medicinsku praksu i tu uradite testove kako biste odredili ko je obolio, naravno, do\u0107i \u0107ete do mnogo ve\u0107eg broja slu\u010dajeva. Ako ispitate bolnice i tu uzmete uzorke, na\u0107i \u0107ete jo\u0161 ve\u0107i broj osoba zara\u017eenih koronom.<\/p>\n

Dakle, ovisi o proporciji populacije koju ispitujete – da li je to cjelokupna populacija, ljudi u \u010dekaonici, pacijenti na klinici ili veoma bolesni ljudi koji se nalaze na intenzivnoj njezi, odjelu koji se bori za \u017eivot – tu \u0107ete zasigurno na\u0107i tih 7-15% oboljelih od koronavirusa kad god uradite test.<\/p>\n

Me\u0111utim, ukoliko umru od koronavirusa ili od nekog drugog virusa dok ujedno imaju koronu, ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u znati \u0161ta je uzrok smrti.<\/p>\n

Zato, kada gledate broj smrtnih slu\u010dajeva u Italiji, potrebno je znati gdje su ti testovi ra\u0111eni. Gdje i kako je ovih nekoliko dostupnih testova ura\u0111eno? Jesu li ra\u0111eni u bolnici na ozbiljnim ili smrtno bolesnim slu\u010dajevima – gdje je o\u010dekivano da \u0107e broj smrtnih slu\u010dajeva od korone rasti. I upravo zbog toga izgleda tako, jer je specifi\u010dna grupa ljudi testirana.<\/p>\n

Kako se ra\u010duna smrtnost?<\/h2>\n

Smrtnost, smrtnost uslijed specifi\u010dnog oboljenja, ra\u010duna se shodno procentu umrlih me\u0111u osobama zara\u017eenim tom bole\u0161\u0107u. Shodno sezonskom akutnom respiratornom oboljenju – poznatom kao gripa – smrtnost je 0.1%, \u0161to je i maksimum. To zna\u010di da od 1.000 osoba zara\u017eenih gripom, jedna umre svake zime.<\/p>\n

Sada \u0107emo vidjeti da li je taj broj porastao uslijed pojave koronavirusa. Pretpostavke za Njema\u010dku su da 20.000 do 30.000 osoba godi\u0161nje umre vi\u0161e nego \u0161to bi to bio slu\u010daj da nema gripe. To se naziva prekomjerna smrtnosti.<\/p>\n

Sada znamo da koronavirus uvijek \u010dini izme\u0111u 5-14% svih virusa gripe – zaokru\u017eimo na 10%.<\/p>\n

Pretpostavimo da smo proteklih godina na koronavirus testirali sve te\u0161ko oboljele pacijente u bolnicama – \u0161to se naravno nije dogodilo – otkrili bismo da oko 2.000-3.000 osoba svake godine umre od gripe, ujedno boluju\u0107i i od koronavirusa.<\/p>\n

Mi smo jo\u0161 uvijek daleko od te brojke.<\/p>\n

Virolo\u0161ki senzacionalizam<\/h2>\n

O\u010digledno da su virolozi kreirali ne\u0161to veoma senzacionalno i s tom kreacijom su doista impresionirali i kinesku vladu, tako\u0111er. Kineska vlada od toga je napravila veliku stvar, odjednom, to je postalo politi\u010dki veoma va\u017eno – potpuno zanemaruju\u0107i virolo\u0161ke okvire.<\/p>\n

Odjednom, svuda su instalirani ure\u0111aji za prepoznavanje lica na aerodromima, temperature se mjere. Klini\u010dki termometar kontrolisao je saobra\u0107aj kineskih ulica. Sve to je bilo toliko veliko da je izazvalo posljedice i na me\u0111unarodnoj sceni, politi\u010dari su morali da se umije\u0161aju i uzmu udjela. Zatim su se virolozi ponovo pojavili. Vlade su pitale svoje virologe i oni su potvrdili da je taj virus ozbiljna stvar, predla\u017eu\u0107i da razviju testove koji \u0107e pomo\u0107i u otkrivanju virusa, poput onog u Kini.<\/p>\n

Mre\u017ea informacija i mi\u0161ljenja razvila se u odre\u0111ene ekspertne grupe. Politi\u010dari su se okrenuli ovim ekspertnim grupama, koje su u biti i pokrenule sve. To je dovelo do toga da se politi\u010dari samo povode za tim argumentima, koriste\u0107i ove argumente da evaluiraju kome treba pomo\u0107i, kakve sigurnosne mjere da preduzmu ili \u0161ta bi trebalo dozvoliti. Sve ove odluke izvu\u010dene su iz tih argumenata. \u0160to zna\u010di da \u0107e sada biti veoma te\u0161ko za kritike i kriti\u010dare, i da se ka\u017ee: “Stanite! Ni\u0161ta se ne de\u0161ava!”<\/p>\n

To me podsjetilo na pri\u010du o kralju bez odijela. Samo malo dijete usudilo se da ka\u017ee: “Kralj je go!” Svi ostali na dvoru dodvoravali su se i pristali na njegovu igru.<\/p>\n

Isto tako, politi\u010dari bivaju opsjedani raznim znanstvenicima. Znanstvenicima koji \u017eele biti va\u017eni u politici jer im je neophodan novac za njihove institucije. Znanstvenicima koji plivaju zajedno s ostalima \u017eele\u0107i svoj udio: “Mi, tako\u0111er, mo\u017eemo pomo\u0107i!”, “Mi smo napravili aplikaciju!”, “Mi imamo program za ovo!”<\/p>\n

Mno\u0161tvo ljudi govori: “Mi, tako\u0111er, \u017eelimo pomo\u0107i!”, jer \u017eele da zarade novac i postanu va\u017eni.<\/p>\n

Ono \u0161to trenutno nedostaje je racionalan na\u010din posmatranja stvari. Trebali bismo postavljati pitanja: “Kako ste otkrili da je virus opasan?” “Kako je bilo ranije?” “Nismo li imali istu stvar pro\u0161le godine?” “Je li to uop\u0107e ne\u0161to novo?”<\/p>\n

To nam nedostaje. Kralj je go!<\/p>\n

*Dr. Wolfgang Wodarg ro\u0111en je u 1947. u gradi\u0107u Icehouu Njema\u010dkoj. Zvanje doktora stekao je 1974. godine na Univerzitetu u Hamburgu. Aktivan je \u010dlan i vi\u0161e puta je bio zastupnik SPD-a u Bundestag<\/p><\/blockquote>\n

Dialogos<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tekst koji slijedi je transkript video obra\u0107anja njema\u010dkog doktora i predava\u010da na Univerzitetu u Flensburgu, dr Wolfganga Wodarga. Svrha njegovog obra\u0107anja je racionalno rezonovanje trenutnih de\u0161avanja i poku\u0161aj smirivanja sveop\u0161te panike u dru\u0161tvu, koja, prema njegovim rije\u010dima, u ovolikoj mjeri, nije opravdana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":286486,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-287003","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287003","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287003"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287003\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":292602,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287003\/revisions\/292602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}