{"id":286965,"date":"2020-03-23T07:03:50","date_gmt":"2020-03-23T06:03:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=286965"},"modified":"2020-03-23T07:05:06","modified_gmt":"2020-03-23T06:05:06","slug":"koronavirus-i-globalni-udar-antiglobalizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/23\/koronavirus-i-globalni-udar-antiglobalizacije\/","title":{"rendered":"Koronavirus i globalni udar antiglobalizacije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Male i ekonomski slabije dr\u017eave sa ruta svjetske trgovine, koja je od po\u010detka pandemije koronavirusa u naglom opadanju, ili one vezane za gospodarske grane koje su nespojive sa zdrastvenom krizom, prije svega turizam, prepu\u0161tene su na milost i nemilost novim deglobalizacijskim vjetrovima ba\u0161 u trenucima kada su se u izvjesnoj mjeri uspjele prilagoditi globalizacijskim procesima.<\/p>\n

U vrtlozima pandemije koronavirusa, politi\u010dkim potezima najmo\u0107nijih dr\u017eava svijeta uru\u0161ava se globalni me\u0111unarodni poredak uspostavljen na temeljima doktrine neoliberalne globalizacije. Na djelu je globalni udar antiglobalizacije.<\/p>\n

Zatvaraju se granice, prekidaju opskrbni pravci gospodarstava dr\u017eava zbog potreba borbe protiv pandemije pri \u010demu svatko poku\u0161ava iskoristiti priliku za povrat proizvodnih radnih mjesta iz Kine i drugih dalekih destinacija natrag sebi. Najeksplicitnije je to izrekao ameri\u010dki ministar trgovine Wilbur Ross na samom po\u010detku zdrastvene krize, kada je 30. sije\u010dnja ove godine za \u201eFox Business\u201c hladno ustvrdio kako \u0107e epidemija zlo\u0107udne bolesti \u201epomo\u0107i br\u017eem povratku radnih mjesta u Sjevernu Ameriku i u SAD, a vjerojatno i u Meksiko\u201c i tako pomo\u0107i ostvarenju obe\u0107anja o povratu radnih mjesta u SAD koje je predsjednik Donald Trump izrekao u svojoj predizbornoj kampanji i vi\u0161e puta ponavljao tijekom svoga mandata. Kao i SAD, sve dr\u017eave se zatvaraju u sebe i poku\u0161avaju profitirati u novoj zdrastvenoj krizi i, sada je ve\u0107 gotovo sigurno, te\u0161kom ekonomskom potresu koji \u0107e kao posljedica svega \u0161to se zbiva uslijediti.<\/p>\n

Ve\u0107 sada doga\u0111a se nezamislivo, \u010dlanice Europske unije jedna drugoj zatvaraju granice i ru\u0161e Schengenski sustav uz manje-vi\u0161e o\u010dit nedostatak konkretne ekonomske solidarnosti sa zdrastvenim i ekonomskim izazovima, osim na rije\u010dima, kako je to ve\u0107 uobi\u010dajeno u Europskoj uniji. Njema\u010dka, koja ima ambicije biti vode\u0107a dr\u017eava Europske unije, u pandemijskoj krizi zabranjuje izvoz medicinske opreme, pa i za\u0161titinih maski, i prakti\u010dki odbija pru\u017eiti bilo kakvu konkretnu pomo\u0107 te\u0161ko pogo\u0111enoj Italiji.<\/p>\n

Njema\u010dka kancelarka Angela Merkel, ta europska princeza tame, ponovo, kao na po\u010decima tzv. migracijske krize daje dvosmislene i zbunjuju\u0107e izjave.<\/p>\n

Dok je onda govorila o tobo\u017enjem kraju multikulturalnosti u Njema\u010dkoj, a zapravo najavljivala integraciju imigranata u njema\u010dki socijalni sustav i potom otvoreno pozvala migrante u Njema\u010dku i u Europu, sada govori o mogu\u0107nosti da \u0107e se zaraza pro\u0161iriti na dvije tre\u0107ine njema\u010dkog stanovni\u0161ta. Dovoljno razloga za dodatnu zabrinutost jer ona, kako iskustvo kazuje, uvijek zna ne\u0161to vi\u0161e od onoga \u0161to pliva po povr\u0161ini, a njene izjave na kraju imaju karakter samoispunjavaju\u0107ih proro\u010danstava. \u0160to se krije iza ove zastra\u0161uju\u0107e najave ostaje za vidjeti, ali zacijelo ni\u0161ta dobro za obi\u010dne europske gra\u0111ane, jednako kao \u0161to su im se o glave obile njene glasovite izjave o \u201egubitnicima globalizacije\u201c i potrebi prihvata migranata s bliskoisto\u010dnih i afri\u010dkih prostora. U svakom slu\u010daju iza brda pandemije koronavirusa, kao povoda za nastup kancelarke Merkel, ne\u0161to se opako valja.<\/p>\n

Ve\u0107 sada se mo\u017ee naslutiti kako je rije\u010d o novom velikom geoekonomskom preslagivanju kroz transformaciju neoliberalnog poretka, koji, sada, u cilju vlastitog odr\u017eanja zatvara globalizacijske tijekove na koje se ranije oslanjao i otvara novu epohu neoliberalnog gospodarskog, financijskog i socijalnog sustava. Pandemija je samo povod ili uvod u obrnuti proces od dosada\u0161nje globalizacije i rije\u010d je o svojevrsnoj mutaciji neoliberalnog ekonomskog i socijalnog sustava.<\/p>\n

Ne samo da se Europska unija fragmentira unutar sebe prema odrednicama nastale zdrastvene krize, nego i najve\u0107i saveznik i prijatelj SAD zatvara granice za gra\u0111ane Europske unije iz Schengenske zone, izuzimaju\u0107i primjenu mjere, nimalo slu\u010dajno, na budu\u0107u ameri\u010dku trgovinsku i gospodarsku uzdanicu u Europi \u2013 novo \u201eglobalno\u201c Ujedinjeno Kraljevstvo. Ono je ve\u0107 svojim izlaskom, za one koji su znali prepoznati politi\u010dke i ekonomske ciljeve Londona, najavilo kraj dosada\u0161nje epohe me\u0111unarodnih odnosa i nazna\u010dilo otvaranje novog razdoblja globalne borbe za carstva i svjetska bogatstva.<\/p>\n

Na\u017ealost, sve ukazuje upravo na takav razvoj\u00a0 zbivanja u svijetu u kojemu se ponovo poku\u0161avaju stvarati carstva u konkurentskoj globalnoj borbi za resusre i tr\u017ei\u0161ta i u kojoj je cijela me\u0111unarodna zajednica postala veliko popri\u0161te utakmice na nereguliranom geoekonomskom i geopoliti\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, skrojenom po mjerilima neoliberalne ideologije. Dosada\u0161nja igra globalizacije vi\u0161e ne odgovara\u00a0 promjenjenim uvijetima nadmetanja\u00a0 i modificiranim ciljevima klju\u010dnih svjetskih sila.<\/p>\n

Male i ekonomski slabije dr\u017eave sa ruta svjetske trgovine, koja je od po\u010detka pandemije koronavirusa u naglom opadanju, ili one vezane za gospodarske grane koje su nespojive sa zdrastvenom krizom, prije svega turizam, prepu\u0161tene su na milost i nemilost novim deglobalizacijskim vjetrovima ba\u0161 u trenucima kada su se u izvjesnoj mjeri uspjele prilagoditi globalizacijskim procesima.<\/p>\n

Fragmentacija i zatvaranje u sebe ne odvija se samo na gospodarskom i financijskom planu u kontekstu pandemije koronavirusa, nego je potpuno izostao i me\u0111unarodni zajedni\u010dki odgovor na zdravstvenu krizu. Svjetska zdravstvena organizacija, i sama nedovoljno financirana zahvaljuju\u0107i prije svega rezanju ameri\u010dkih uplata, kao pomo\u0107 nudi za razmjere krize potpuno neprimjerene i smije\u0161ne iznose pomo\u0107i i ostalo joj je samo javno proklamirati\u00a0 po\u010detak pandemije.<\/p>\n

Neoliberalna globalizacija najavila je svijetu svoj kraj i po\u010detak nove transformacije neoliberalne agende i svjetskog poretka kojeg on kreira. \u010cini se kao da se cijeli sustav uru\u0161io zbog jedne infektivne bolesti, no pravo je pitanje, je li ona samo posljedica ili uzrok,\u00a0 ili pak samo povod. Najvjerojatnije su zbivanja oko zdrastvene krize najava onoga \u0161to se dugo pripremalo\u00a0 iza kulisa.<\/p>\n

Kako bilo, ostaje \u010dinjenica da je neoliberalna ideologija pokazala svoje pravo lice u najte\u017eim trenucima za zapadnu civilizaciju. Nakon \u0161to je uni\u0161tila javnozdravstvene sustave ve\u0107ine europskih dr\u017eava inzistiranjem na privatizaciji svega i sva\u010dega, pa i zdravstva onemogu\u010div\u0161i tako u\u010dinkovito djelovanje dr\u017eavnih zdravstvenih sustava u trenucima krize, \u0161to se posebno iskazalo u Italiji, na kraju je, slijede\u0107i ekonomske interese, usmjerila dr\u017eavne politike prema zatvaranju u vlastite interesne okvire u jeku smrtonosne zdravstvene krize. Solidarnost i zajedni\u010dko djelovanje, pa \u010dak i unutar Europske unije, na kraju se pokazalo da jednostavno nije u skladu s vladaju\u0107om neoliberalnom agendom. Tako su, primjerice, na zakazani sastanak ministara unutarnjih poslova dr\u017eava \u010dlanica Europske unije u Bruxellesu 13. o\u017eujka, na kojem se trebalo raspravljati o mjerama o borbi protiv pandemije koronavirusa, pristigla samo \u010detiri ministra od njih 27.<\/p>\n

I stoga je debelo u pravu talijanski filozof Diego Fusaro s Instituta za strate\u0161ke i politi\u010dke studije (Istituto Alti Studi Strategici e Politici- IASSP) u Milanu kada ka\u017ee: \u201cRe\u010deno nam je da granice moraju biti ukinute. Re\u010deno nam je da je privatizirano bolje od javnoga. Da je dr\u017eava zlo. Da bolnice moraju biti zatvorene iz ekonomskih razloga. (\u2026) Jedan je virus bio dovoljan da poka\u017ee svu prijevaru neoliberalizma.\u201c Namjerno pre\u0161u\u0107ivani razlog sna\u017ene eskalacije epidemije u Italiji je upravo lo\u0161e stanje javnog zdrastvenog sustava, gotovo katastrofalno kadrovsko i materijalno stanje u javnim bolnicama i devastirani sustav javnog zdravstva zbog dugogodi\u0161njeg udara privatizacije zdrastvenih usluga i mjera \u0161tednje. On jednostavno nije bio u mogu\u0107nosti odgovaraju\u0107e parirati onome \u0161to se doga\u0111alo. U prilog tome govori i izvje\u0161taj zaklade \u201eGIMBE\u201c iz prosinca pro\u0161le godine, prema kojemu je Italija smanjila potro\u0161nju bolnica javnog sektora za 37 milijardi eura u posljednjih deset godina i uklonila 70 tisu\u0107a bolni\u010dkih kreveta. Po\u010detkom krize bolnicama je nedostajalo opreme i osoblja pa je talijanska vlada nalo\u017eila hitno zapo\u0161ljavanje 20 tisu\u0107a novih zdrastvenih djelatnika. Ta ogromna brojka sugerira da su, zapravo, bolnice javnog sektora radile na hladnome pogonu s minimalnim brojem raspolo\u017eivih djelatnika.<\/p>\n

Sli\u010dno je stanje i u njema\u010dkom zdravstvu. Prema analizi poluslu\u017ebenog \u201eDeutsche Wellea\u201c od 11. o\u017eujka \u201enjema\u010dko zdravstvo u inozemstvu u\u017eiva veliki ugled. U stvarnosti, ve\u0107 godinama se \u0161tedi, govori se i o zatvaranju mno\u0161tva bolnica. A sad je tu i koronavirus. Mo\u017eda je to \u010dak \u0161ansa da se ne\u0161to promijeni.\u201c Ravnatelj klinike u Siegenu dr. Joachim Labenz upozorava: \u201clije\u010dni\u010dko osoblje nema vremena za pacijente, zdrastvene ustanove nemaju novca, ali sve je vi\u0161e birokracije i raznih savjetnika. Medicinsko osoblje je ve\u0107 na granici izdr\u017eljivosti \u2013 gotovo 60 posto lije\u010dnika se osje\u0107aju preoptere\u0107enima jer \u010desto, neki i stalno rade iznad svojih fizi\u010dkih granica, jer prije svega od bolnica se o\u010dekuje ne samo da lije\u010de ljude, nego da posluju uz dobit.\u201c<\/p>\n

\u201eDeutsche Welle\u201c dalje navodi kako je unato\u010d takvom stanju sve do sada \u201eodgovor ekonomskih stru\u010dnjaka bio \u010dvrst i jasan \u2013 u Njema\u010dkoj ima previ\u0161e bolnica. Od postoje\u0107ih 2 tisu\u0107e trebalo bi zatvoriti najmanje tre\u0107inu, a osoblje i specijalnost koncentrirati u onim bolnicama koje imaju ekonomsko opravdanje. Tako mo\u017ee razmi\u0161ljati ekonomist, ali ne i zdravstveni radnik. Ne mo\u017ee se ba\u0161 sve koncentrirati u metropole, a provinciju prepustiti samoj sebi. Sada je pak do\u0161ao i koronavirus \u2013 i \u010ditav bolni\u010dki sustav ve\u0107 puca po \u0161avovima. Stoga polako svima postaje jasno \u2013 \u010dak i s ovoliko bolnica u borbi protiv ove epidemije moglo\u00a0 bi biti ozbiljnih problema. A \u0161to da je tre\u0107ina bolnica ve\u0107 bila zatvorena kako je ekonomija tra\u017eila\u201c.<\/p>\n

Neoliberalna zmija u njedrima moderne zapadne civilizacije svojom politikom neobuzdanog gospodarskog i socijalnog liberalizma postupno je uni\u0161tila socijalnu strukturu europskih dru\u0161tava, devastirala obitelji i dokinula bilo kakav moral osim zakonitosti tr\u017ei\u0161ta, a ve\u0107inu stanovni\u0161ta pretvorila u prekarijat bez budu\u0107nosti. U svom pohodu kroz vi\u0161e proteklih desetlje\u0107a, od trenutka kad je zagovaraju\u0107i tr\u017ei\u0161no gospodarstvo biv\u0161a britanska premijerka Margaret Thatcher zagovaraju\u0107i slobodno tr\u017ei\u0161te i individualizam negirala i samo postojanje dru\u0161tvene zajednice uzviknuv\u0161i \u201cCommunity, what is that?\u201c \u2013 devastirala je i sustave javnoga zdravstva europskih dr\u017eava i zapadnoga svijeta koji se sada ne mogu boriti protiv nove bolesti. Bogati se zatvaraju u svoje dvore, privatne klinike rade za novac i nevoljko po zahtjevu dr\u017eave za op\u0107e dobro, jer na njihovim pragovima po\u010dinje tr\u017ei\u0161te zdrastvenih usluga i u kona\u010dnici zdrastveno stanje europskih gra\u0111ana. Usporedno, o\u010dito je kako na tim ideolo\u0161kim temeljima ne mo\u017ee opstati ni Europska unija. Nedostatak zajedni\u010dkog djelovanja i solidarnosti u trenucima velike zdrastvene krize to jasno pokazuje. Francuska politi\u010dka analiti\u010darka Coralie Delaume ovih dana za \u201eLe Figaro\u201c, promatraju\u0107i djelovanje krize s koronavirusom na europskim prostorima, kazuje: \u201cNe vjerujem u dug \u017eivot nadnacionalnog \u010dudovi\u0161ta kojeg smo stvorili i njegovu jedinstvenu ekonomiju i valutu. Vidim samo jedan vjerojatni scenarij \u2013 vanjski \u0161ok koji \u0107e dovesti do kolapsa. Koronavirus je bio taj vanjski \u0161ok koji nitko nije o\u010dekivao\u2026\u2026 Europska unija i cijeli globalizirani sustav na rubu su ponora\u2026\u2026 Epidemija koronavirusa mo\u017ee postati ona vrsta nesre\u0107e koja \u0107e otkriti neuspjeh sustava, kao \u0161to je to bio slu\u010daj s \u010cernobilom u SSSR-u. Ona mo\u017ee potkopati ideje neoliberalizma i europskog zajedni\u0161tva i pokazati da je Europska unija ni\u0161ta drugo do samo manifestacija neoliberalne ideologije na kontinentalnoj razini. Dakako, trebamo biti oprezni u zaklju\u010dcima, no jasno je da se pribli\u017eavamo kraju Europske unije i onoga \u0161to ona utjelovljuje \u2013 neoliberalne globalizacije.\u201c<\/p>\n

No \u010dini se da Delaume zanemaruje nevjerojatnu \u017eilavost neoliberalnog sustava i da najvjerojatnije nije rije\u010d o njegovom kraju nego novom preustroju koji \u010dini odmak od do sada kori\u0161tene globalizacije i okre\u0107e se u suprotnom smjeru kako bi se odr\u017eao. U nastalom kaosu transformacije sustava kroz deglobalizaciju nanovo \u0107e se, kao u svakom velikom geoekonomskom i geopoliti\u010dkom obratu,\u00a0 mije\u0161ati karte i dijeliti bogatstvo. Kriza s koronavirusom, kako god zavr\u0161ila, na trenutak nam je pokazala zastra\u0161uju\u0107i fragment mogu\u0107e budu\u0107nosti pri uru\u0161avanju globaliziranog me\u0111unarodnog sustava i otvaranja novog ciklusa neoliberalne ekonomije.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 sada se mo\u017ee naslutiti kako je rije\u010d o novom velikom geoekonomskom preslagivanju kroz transformaciju neoliberalnog poretka, koji, sada, u cilju vlastitog odr\u017eanja zatvara globalizacijske tijekove na koje se ranije oslanjao i otvara novu epohu neoliberalnog gospodarskog, financijskog i socijalnog sustava.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271212,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-286965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286965"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":286966,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286965\/revisions\/286966"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}