{"id":286807,"date":"2020-03-21T07:17:00","date_gmt":"2020-03-21T06:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=286807"},"modified":"2020-03-20T22:19:29","modified_gmt":"2020-03-20T21:19:29","slug":"kako-izolacija-utice-na-psihicko-i-fizicko-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/21\/kako-izolacija-utice-na-psihicko-i-fizicko-zdravlje\/","title":{"rendered":"Kako izolacija uti\u010de na psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje?"},"content":{"rendered":"<p>Na to upozorava Julianne Holt-Lunstad, profesorica psihologije i neuronauke na Brigham Young univerzitetu u SAD, prenosi Index.hr.<\/p>\n<p>&#8220;Ljudi koji su vi\u0161e socijalno povezani pokazuju manje upala, a oni koji su vi\u0161e izolovani imaju \u010de\u0161\u0107i slu\u010daj hroni\u010dnih upala. Tako\u0111e, imamo dokaze koji izolovanost povezuju s problemima krvnog pritiska, broja otkucaja srca, nivoom hormona stresa, pa \u010dak i \u0107elijskih gena starenja&#8221;, rekla je Hold-Lunstad.<\/p>\n<p>Njeno istra\u017eivanje temelji se na podacima diljem svijeta poslednjih nekoliko godina s ciljem zaklju\u010divanja \u0161ta godine socijalne izolacije mogu u\u010diniti tijelu zavisno od psiholo\u0161kog stanja.<\/p>\n<p>&#8220;Svaki od sljede\u0107ih \u010dinioca mo\u017ee dovesti do prerane smrti. Usamljenost di\u017ee rizik od rane smrti 26%, socijalna izolacija 29%, a ako \u017eivite sami rizik od rane smrti se pove\u0107ava 32%.&#8221;<\/p>\n<p>Ovdje je rije\u010d o slu\u010daju da je osoba izolovana du\u017ee vrijeme, ali nekoliko nedjelja izolacije ne bi trebalo naj\u010de\u0161\u0107e da dovede do fizi\u010dkih problema. No izolovani bi svejedno mogli osjetiti uticaj samoizolacije, obja\u0161njava Holt-Lunstad.<\/p>\n<p>&#8220;Imamo dokaze da i kratki periodi izolacije dovode do efekta na na\u0161e stanje, ali primjera radi efekat \u0107e biti druga\u010diji ako imate akutne probleme s krvnim pritiskom ili hroni\u010dnih problema. Akutni bolesnici ne bi trebali imati dugotrajne posljedice. Uz to, neizvjesnost onoga \u0161to se doga\u0111a u svijetu \u0107e imati druga\u010diji uticaj na svako tijelo&#8221;, ka\u017ee\u00a0 Holt-Lunstad.<\/p>\n<p>S time se sla\u017ee i Dhruv Khullar, ljekar i istra\u017eiva\u010d na Weill Cornell Medicineu u Njujorku. On dodaje da kratki periodi izolacije mogu uzrokovati anksioznost i depresiju nakon nekoliko dana.<\/p>\n<p>&#8220;Evoluirali smo u dru\u0161tvena bi\u0107a. Zavisimo od interakcije s drugim ljudima, o \u010demu govori i istorija ljudi koji su se uvijek kretali u grupama. Kada ostajemo bez toga, imamo veliku prazninu u \u017eivotu. Tehnologija je opcija, ali nije savr\u0161ena, razgovor licem u lice i dru\u017eenje je ono \u0161to nam je usa\u0111eno kroz generacije. Ipak, postoje neke prednosti, razgovor putem telefona je bolji od poruke, videorazgovor je bolji od razgovora posredstvom telefona.&#8221;<\/p>\n<p>Khullar stavlja veliki naglasak na odnose sa starijima, najugro\u017eeniju grupama u pandemiji koronavirusa.<\/p>\n<p>&#8220;Uradimo sve da ostanemo u kontaktu s njima kako bismo provjerili da je sve u redu. Tako razumiju da su i dalje povezani s ljudima koji \u017eele znati kako im je&#8221;, prenosi Index.hr.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Samoizolacija je jedan od najekikasnijih poteza kada govorimo o sprje\u010davanju \u0161irenja koronavirusa, no mo\u017ee imati ozbiljnih posljedica na mentalno zdravlje pojedinca, pogotovo onih koji su naviknuti na dru\u0161tvena okupljanja, \u0161to je ve\u0107ina dana\u0161nje populacije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281624,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-286807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286807"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":286808,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286807\/revisions\/286808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}