{"id":286730,"date":"2020-03-20T07:34:08","date_gmt":"2020-03-20T06:34:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=286730"},"modified":"2020-03-20T07:34:08","modified_gmt":"2020-03-20T06:34:08","slug":"oprostite-na-pitanju-ali-zasto-nema-panike-zbog-milijuna-ljudi-koje-ubijaju-malarija-ili-glad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/20\/oprostite-na-pitanju-ali-zasto-nema-panike-zbog-milijuna-ljudi-koje-ubijaju-malarija-ili-glad\/","title":{"rendered":"Oprostite na pitanju, ali za\u0161to nema panike zbog milijuna ljudi koje ubijaju malarija ili glad?"},"content":{"rendered":"

Autor: Branimir Profuk<\/strong><\/p>\n

Ako \u010dovje\u010danstvo ovisi o svemo\u0107i oligarha, ako su oligarsi nemilosrdni prema njemu, ali i jedni prema drugima, zar \u010dovje\u010danstvo nije u velikoj opasnosti?<\/p>\n

To je jedno od pitanja koje u knjizi \u201cKako sam unuci objasnio kapitalizam\u201d njenom autoru Jeanu Ziegleru postavlja njegova unuka Zohra.<\/p>\n

On joj odgovara: \u201cUpravo tako i ja mislim. Oligarhije globaliziranog finacijskog kapitala svakog dana odlu\u010duju o tome tko ima pravo \u017eivjeti na ovom planetu, a tko je osu\u0111en na smrt\u2026<\/p>\n

No \u010dim je kapitalisti\u010dki sustav u cjelini ili u svojim su\u0161tinskim segmentima ugro\u017een ili jednostavno doveden u pitanje, oligarsi i njihovi sluge dr\u017ee se zajedno. Vo\u0111eni \u017eeljom za mo\u0107i, pohlepom i beskrajnom opijeno\u0161\u0107u zapovijedanjem, oni svim silama \u0161tite privatizaciju svijeta. Ona im donosi nevjerojatne povlastice, bezbrojne blagodati i astronomska osobna bogatstva\u2026\u201d<\/p>\n

Knjiga stara dvije godine upravo ovih dana je objavljena i kod nas u nakladi TIM-pressa.<\/p>\n

Jo\u0161 od svoje knjige \u201cSociologija nove Afrike\u201d iz 1964. godine Ziegler se bori protiv postoje\u0107eg stanja u svijetu. Ne nudi revolucionarna rje\u0161enja, ne poziva na nasilje. \u0160tovi\u0161e, odvra\u0107a svoju unuku od mr\u017enje koja ne rje\u0161ava ni\u0161ta pa joj \u010dak i \u0161efove korporacija suosje\u0107ajno prikazuje kao \u017ertve tog istog \u017ervnja profita koji okre\u0107u. Ali, licem u lice s njima je beskompromisno borben.<\/p>\n

Tako je i povod razgovoru s unukom bila njegova \u017eestoka televizijska sva\u0111a s predsjednikom uprave multinacionalnog Nestl\u00e9a koji tvrdi da \u017eivimo u najboljem od svih razdoblja i sustava u povijesti \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

\u201cTo\u010dno je upravo suprotno! Na\u010din kapitalisti\u010dke proizvodnje odgovoran je za bezbrojne zlo\u010dine, svakodnevno umiranje desetaka tisu\u0107a djece zbog neishranjenosti, gladi i bolesti uzrokovanih gla\u0111u, za povratak epidemija koje je medicina ve\u0107 davno iskorijenila, ali i za uni\u0161tavanje prirodnog okoli\u0161a\u2026\u201d, argumentira Ziegler.<\/p>\n

Takvo rezoniranje mnogi \u0107e odbaciti kao moraliziranje. No, Ziegler se ne nabacuje podacima iz novina. On je od 2000. do 2008. bio posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za pravo na hranu, a prije par godina je izabran i za \u010dlana i potpredsjednika Savjetodavnog odbora UN-a o ljudskim pravima.<\/p>\n

U svoje se bitke, opisane u knjizi \u201cPutevi nade\u201d, upu\u0161tao i uz velike osobne rizike.<\/p>\n

Kada je svjedo\u010dio protiv \u0161vicarskih banaka koje su \u201czamra\u010dile\u201d imovinu koju su im na \u010duvanje povjerili \u017didovi koji \u0107e kasnije nestati u plamenut Hitlerovih krematorija, Zieglera je u \u0160vicarskoj, gdje je tada bio zastupnik u parlamentu, nekolicina \u201co\u0161te\u0107enih\u201d dioni\u010dara banaka optu\u017eila za izdaju domovine i odavanje dr\u017eavnih (bankarskih) tajni.<\/p>\n

Samo zato \u0161to nije \u017eeljela novi skandal, dr\u017eava nije dala zeleno svjetlo dr\u017eavnoj tu\u017eiteljici Carli del Ponte da Zieglera izvede pred sud gdje mu je prijetila vi\u0161egodi\u0161nja zatvorska kazna. No, on se jednako borbeno zalagao i za ljudska prava Palestinaca i borio protiv le\u0161inarskih fondova koji pelje\u0161e i ru\u0161e na koljena dr\u017eave diljem svijeta, da bi im uvaljivali nove kredite.<\/p>\n

Za\u0161to u vrijeme sveop\u0107e panike zbog koronavirusa pi\u0161em o Ziegleru i njegovoj knjizi? Zato \u0161to je ova pandemija dobra prilika da zastanemo, pogledamo i promislimo kako se svjetski kapital pona\u0161a u kriznim vremenima i kako se mi pona\u0161amo biraju\u0107i, pod utjecajem globalnih manipulacija, zbog koje \u0107emo bolesti i kojih smrti pani\u010darati, a na koje \u0107emo ostati ravnodu\u0161ni.<\/p>\n

Primjerice, malarija je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije samo u 2018. godini odnijela vi\u0161e od 400 tisu\u0107a ljudskih \u017eivota.<\/p>\n

A glad, kako je pro\u0161le godine izvijestila organizacija African Child Policy Forum, u \u010ditavom svijetu svake tri sekunde ubije jedno dijete. Prema tvrdnji organizacije Mercy Corps svake godine u svijetu od gladi i njenih posljedica umre oko devet milijuna ljudi, vi\u0161e nego od AIDS-a, malarije i tuberokoloze zajedno.<\/p>\n

Ako ste sumnji\u010davi, slobodno umanjite te brojke i deset puta, one \u0107e i dalje biti zastra\u0161uju\u0107e.<\/p>\n

Za\u0161to za njih ne znamo?<\/p>\n

Zato \u0161to su \u017ertve ljudi i djeca druge boje ko\u017ee u zemljama za koje nas ionako nije briga, sve dok nam izbjeglice iz njih ne zakucaju na vrata.<\/p>\n

Zato \u0161to su na\u0161a pa\u017enja, panika i emocije globalni samo onda kada ne\u0161to zaprijeti \u201cna\u0161im\u201d \u017eivotima i \u201cna\u0161oj\u201d ekonomiji.<\/p>\n

Zbog koronavirusa je napokon pa\u017enju naj\u0161ire javnosti dobio i jedan izvrstan znanstvenik Igor Rudan. Ali, hajde, pro\u0161irite jo\u0161 malo svoju pa\u017enju pa pro\u010ditajte i koji od njegovih ranijih tekstova objavljenih na Indeksu. Recimo onaj pod naslovom \u201cJe li slobodno tr\u017ei\u0161te sve \u0161to \u010dovje\u010danstvu treba?\u201d.<\/p>\n

Ili pro\u010ditajte pa\u017eljivo njegovu posljednju objavu na Facebooku u kojoj nas, odvaguju\u0107i razli\u010dite pristupe i odgovore dr\u017eava na pandemiju, opominje:<\/p>\n

\u201c\u2026A zbog katastrofe za ekonomiju narast \u0107e broj nezaposlenih i nelikvidnih, ljudi \u0107e se odavati alkoholizmu, biti depresivni, patiti od nesanice, raspadat \u0107e se brakovi, rast \u0107e stope smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti. I na kraju, oni koji su spa\u0161eni od koronavirusa nastradat \u0107e od bolesti koje \u0107e biti posljedica novog vala siroma\u0161tva i recesije. Samo, te bolesti i smrti ne\u0107e se doga\u0111ati pred kamerama i za njih nitko ne\u0107e kriviti vlastodr\u0161ce\u2026\u201d.<\/p>\n

Kad je tijelo ranjeno ili zara\u017eeno, na\u0161im krvotokom prema rani ili mjestu infekcije pojure sva mogu\u0107a obrambena tijela da ubla\u017ee i uklone bol i bolest. A \u0161to \u010dini taj silni novac i privatni kapital u \u017eilama globaliziranog svijeta kada izbije, ili bude proizvedena, jedna ovakva kriza?<\/p>\n

Bje\u017ei i nestaje.<\/p>\n

Ali, kada je kapital ugro\u017een i njegovim burzovnim hramovima prijeti krah, odjednom porastu simboli\u010dne dionice ina\u010de prezrenog pojma solidarnosti.<\/p>\n

Od dr\u017eava koje ina\u010de pred tim kapitalom imaju biti ku\u0161, odjednom se o\u010dekuje solidarno upumpavanje novca u to svemo\u0107no slobodno tr\u017ei\u0161te posrnulo pred jednom ja\u010dom gripom.<\/p>\n

Odjednom je dobro i korisno \u010dak i javno zdravstvo koje ina\u010de treba privatizirati, kao i sve druge od liberala i libertarijanaca prezrene komponente socijalne dr\u017eave.<\/p>\n

Kad svijet ve\u0107 zastaje, zastanimo i mi. Razmislimo odakle nam doista prijeti najve\u0107a opasnost.<\/p>\n

Ve\u010dernji list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad je tijelo ranjeno ili zara\u017eeno, na\u0161im krvotokom prema rani ili mjestu infekcije pojure sva mogu\u0107a obrambena tijela da ubla\u017ee i uklone bol i bolest. A \u0161to \u010dini taj silni novac i privatni kapital u \u017eilama globaliziranog svijeta kada izbije, ili bude proizvedena, jedna ovakva kriza? Bje\u017ei i nestaje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":286731,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-286730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286730"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":286732,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286730\/revisions\/286732"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}