![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/poljubac-300x200.png\")
U Parizu su naj\u010de\u0161\u0107a dva kratka i brza poljupca, u Provansi praktikuju tri, dok je \u010detiri norma u dolini Loare. Poljubac u obraz uobi\u010dajen je u Egiptu, dr\u017eavama Latinske Amerike, na Filipinima, pa i na Balkanu.<\/p>\nZbog straha od \u0161irenja virusa COVID-19, Francuska je zamolila svoje gra\u0111ane da se suzdr\u017ee od \u010duvenih poljubaca u obraz prilikom pozdrava, a \u0161irom svijeta poslovni sastanci zavr\u0161avaju se udarcem lakta o lakat. Me\u0111utim, ovaj na\u010din pozdrava toliko je ukorijenjen da \u0107e biti veoma te\u0161ko izobi\u010dajiti ga na neko vrijeme, pi\u0161e National Geographic.<\/p>\n
Popularne teorije o porijeklu rukovanja ka\u017eu da je sve po\u010delo kao gest mira. Pru\u017eanjem ruke, ratnici su pokazivali da ne dr\u017ee oru\u017eje, a tre\u0161enje prilikom rukovanja bio je na\u010din da protivnik provjeri da suprotna strana ne krije ni\u0161ta u rukavu.<\/p>\n
Scene rukovanja pojavljuju se na anti\u010dkim vazama, na drevnim nadgrobnim spomenicima i kamenim plo\u010dama. Na tim scenama bogovi sklapaju dogovore, mladi ratnici odlaze u rat, a umrli se opra\u0161taju i odlaze na drugi svijet. U knji\u017eevnosti se\u017ee \u010dak do Ilijade i Odiseje.<\/p>\n
Stisak ruke praktikuje se iz vi\u0161e razloga, u prijateljstvu, romanti\u010dnim momentima i u poslu, tako da nije lako odrediti kako je ta\u010dno do\u0161lo do te prakse. “Rukovanje je do danas ostalo popularan motiv u umjetnosti, jer jer mu je zna\u010denje slo\u017eeno i dvosmisleno”, pi\u0161e istori\u010dar umjetnosti Glenis Dejvis, u svojoj analizi rukovanja u klasi\u010dnoj umjetnosti.<\/p>\n
U Americi smatraju da je rukovanje postalo popularno u 18. vijeku kada su po\u010deli da ga praktikuju \u010dlanovi hri\u0161\u0107anskog dru\u0161tva Kvekeri. Poznati i kao Dru\u0161tvo prijatelja, u svojoj borbi da se oslobode hijerarhije i dru\u0161tvenih podjela, po\u010deli su da koriste rukovanje kao demokratski oblik pozdrava umjesto dotada\u0161njeg naklona ili skidanja \u0161e\u0161ira. “Prijatelji su rukovanje praktikovali sa svima, bez obzira na status i mjesto u dru\u0161tvu”, pi\u0161e istori\u010dar Majkl Cukerman.<\/p>\n
Iako nije do kraja ispitano, mo\u017eda postoji nau\u010dno obja\u0161njenje zbog \u010dega je rukovanje toliko dugo opstalo. U studiji iz 2015. godine, nau\u010dnici iz Izraela su snimali \u00a0rukovanje me\u0111u stotinama ljudi koji se ranije nisu poznavali i otkrili da je gotovo \u010detvrtina u\u010desnika nakon tog rukovanja nju\u0161kala ruke. Oni su tada dali mogu\u0107e teorije koje ka\u017eu da se tokom rukovanja podsvjesno aktiviraju hemijske reakcije – sli\u010dno kao kod \u017eivotinja koje nju\u0161kaju jedna drugu.<\/p>\n
I poljubac, kao i rukovanje, ima dugu istoriju. Javlja se jo\u0161 u ranom hri\u0161\u0107anstvu i koristi se u vjerskim obredima. “U svojoj poslanici Rimljanima, Sveti Pavle govori sljedbenicima da jedan drugog pozdravljaju svetim poljupcem”, pi\u0161e Endi Skot u knjizi \u2018Poljubac ili dva: U potrazi za savr\u0161enim pozdravom\u2019. U srednjem vijeku poljubac je kori\u0161\u0107en kao znak vjernosti ili kao znak sporazuma oko prenosa imovine.<\/p>\n
Danas je brz poljubac u obraz koji Francuzi nazivaju la bise, standardni pozdrav u ve\u0107em dijelu svijeta. Poljubac je mo\u017eda francuski, ali sama rije\u010d prije vodi porijeklo od Rimljana – basium – koji su imali razli\u010dit izraz za svaku vrstu poljupca.<\/p>\n
U Parizu su naj\u010de\u0161\u0107a dva kratka i brza poljupca, u Provansi praktikuju tri, dok je \u010detiri norma u dolini Loare. Poljubac u obraz uobi\u010dajen je u Egiptu, dr\u017eavama Latinske Amerike, na Filipinima, pa i na Balkanu.<\/p>\n
Smatra se da je tokom kuge u 14. vijeku, praktikovanje poljupca izobi\u010dajeno, a da je o\u017eivljeno tek 400 godina kasnije, nakon Francuske revolucije. I 2009. godine la bise je privremeno bio pauziran zbog svinjskog gripa, a krajem februara ove godine, francuski ministar zdravlja savjetovao je da se stanovnici suzdr\u017ee od pljubaca jer broj oboljelih od novog virusa korona raste. “Savjetuje se smanjivanje kontakata fizi\u010dke prirode”, rekao je, “to uklju\u010duje i praksu ljubljenja”.<\/p>\n
U svojoj knjizi \u2018Ne gledaj, ne diraj\u2019, stru\u010dnjak za pona\u0161anje Val Kurtis sa Londonske \u0161kole za higijenu i tropsku medicinu, ka\u017ee da se ljubite i rukujete samo sa onima u koje imate dovoljno povjerenja, toliko da sa njima \u017eelite da dijelite i klice.<\/p>\n
Za American Journal of Nursing, 1929. godine, medicinska sestra Lejla Given je napisala \u010dlanak u kom upozorava na obi\u010daj “spajanja vrhova prstiju i ‘tre\u0161enje’ ruke” prilikom pozdrava. Ona je upozoravala da su ruke “agensi preno\u0161enja bakterija” i navela studije koje dokazuju da rukovanje lako \u0161iri bakterije. U zaklju\u010dku ona je preporu\u010dila Amerikancima da usvoje kineski oblik pozdrava prilikom kog oni koji se pozdravljaju spajaju svoje dlanove. “Tako bi bakterije ostale ‘kod ku\u0107e'”, napisala je ona, pi\u0161e Nacionalna geografija na srpskom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zbog \u010dega imamo potrebu da se dodirujemo sa strancima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-286363","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286363"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":286367,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286363\/revisions\/286367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}