{"id":286285,"date":"2020-03-14T06:53:44","date_gmt":"2020-03-14T05:53:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=286285"},"modified":"2020-03-14T10:11:27","modified_gmt":"2020-03-14T09:11:27","slug":"hibridno-ratovanje-turske-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/14\/hibridno-ratovanje-turske-na-balkanu\/","title":{"rendered":"Hibridno ratovanje Turske na Balkanu"},"content":{"rendered":"

Biljana Vankovska<\/strong>: Da li balkanske zemlje posjeduju potencijal za zajedni\u010dki odgovor na migrantsku krizu, imaju\u0107i u vidu njihove razli\u010ditosti po pitanju mnogih problema?<\/em><\/p>\n

Vassilis K.Fouskas<\/strong><\/a>: Da, posjeduju i sada je pravo vrijeme da ostave razlike po strani. Pitanje izbjeglica je sada mnogo va\u017enije. U\u010de\u0161\u0107e u ovome je mnogo va\u017enije u smislu ljudskih \u017eivota i mira u regiji. Uop\u0161te ne cijenim tursku neo-imperijalisti\u010dku modu, niti na\u010din na koji se bori sa pitanjem izbjeglica. Takodje ne cijenim niti hipokrizni stav Njema\u010dke i Evropske Unije, koje su se dogovorile sa Turskom, a onda nisu ispo\u0161tovale dogovor. Turska je u pravu u tvrdnji da dogovor iz 2016-e nije ispo\u0161tovan, po\u0161to je nedovoljno novca isporu\u010deno i odobravanje viza nije pojednostavljeno.<\/p>\n

Turska sada koristi izbjeglice, i ne samo izbjeglice: odredjen broj kriminalaca i d\u017eihadista je uklju\u010den medju talase izbjeglica, na\u010din na koji Turska pregovara sa NATO-om i EU kako bi joj pomogli da se izbori sa Rusijom, Asadom i Iranom u Siriji i da zadr\u017ei svoje zone u Siriji, pri tome rje\u0161avaju\u0107i kurdsko pitanje u toj oblasti. Sve se vrti oko toga: hibridno ratovanje. Ali mi ne bismo smjeli zaboraviti ljudsku dimenziju ovog problema. Gr\u010dka i Bugarska grije\u0161e zatvaraju\u0107i svoje kopnene i morske granice protiv nevinih ljudi, mada, kako sam ve\u0107 ranije istakao, oni nisu svi nevini.<\/p>\n

Ono \u0161ta bi trebalo uraditi je, kao prvo, kontrolisati granice i pa\u017eljivo izvr\u0161iti registraciju (selekciju, deselekciju) izbjeglica u skladu sa medjunarodnim i EU zakonima, zatim izgraditi privremene gradjevine\/strukture koje \u0107e obezbijediti ljudske uslove za izbjeglice\/migrante. Kao tre\u0107e, omogu\u0107iti im dalje putovanje sjeverno od Balkana (Austrija, Njema\u010dka, Belgija, Holandija, Skandinavija) gdje oni u stvari i \u017eele da idu. Izbjeglice ne \u017eele da ostanu u regiji Balkana. Oni \u017eele da se smjeste u razvijenim EU dr\u017eavama.<\/p>\n

Ovo bi bila medjusobna saradnja balkanskih zemalja oko koje se lako mogu slo\u017eiti. Njema\u010dka i ostatak EU moraju snositi punu odgovornost za svoje postupke svih ovih godina, uklju\u010duju\u0107i siroma\u0161tvo koje su uzrokovali u Gr\u010dkoj i na Balkanu, a koje je uni\u0161tilo njihov kapacitet da se suo\u010de sa ovakvim hitnim pitanjima. To je razlog za\u0161to se balkanske zemlje trebaju usaglasiti i saradjivati. Mo\u017eete li i zamisliti gr\u010dku \u010cetvrtu armiju u Trakiji koja se suo\u010dava sa milion izbjeglica koji poku\u0161avaju pre\u0107i granicu? Da li \u0107ete pucati na njih? Ne. Ali to zna\u010di rat izmedju Turske i Gr\u010dke, jer \u0107e Gr\u010dka zatvoriti pristup preko Egejskog mora, Turska \u0107e se osvetiti, i tako dalje.<\/p>\n

BV<\/strong>: Da li Vi smatrate da je opasnost za Balkan da se pretvori u parkirno mjesto (geto) za milione migranata koji su ostavljeni pred vratima zapadne Evrope?<\/em><\/p>\n

VFK<\/strong>: Da, svakako. To je njema\u010dka i, u odredjenoj mjeri, NATO politika. To je jedan od razloga za\u0161to NATO i Njema\u010dka podr\u017eavaju Dejtonski sporazum, prodan kao \u2018dogovor za postizanje mira\u2019 na Balkanu da se zavr\u0161i bosansko-srpska agresija. Pravi razlog je da se talas izbjeglica zaustavi na Balkanu i etni\u010dki pretvore regiju u geto, kao \u0161to Tolis Malakos tvrdi u izvrsnom \u010dlanku objavljenom u Journal of Balkan and near Eastern Studies jo\u0161 1999-2000, kada je pisao o NATO ratovanju za Kosovo.<\/p>\n

Stvaraju\u0107i etni\u010dko-religijske enklave na Balkanu i sponzori\u0161u\u0107i ih na mnoge na\u010dine, uvrstili su ih u regiju, odvratili njihovo kretanje dalje u Evropu i transformisali u potro\u0161a\u010de kroz pozajmice iz njihovih banaka. To je evropski model za Balkan. I njegov dvojni karakter neo-kolonijalisti\u010dki i rasisti\u010dki prikrili su humanitarnim pri\u010dama.<\/p>\n

Naravno, ovo nije jedini razlog za\u0161to je Bosna stvorena ni iz \u010dega. To je takodje rezultat Amerike da kontroli\u0161e njema\u010dki uticaj. U isto vrijeme, Bosna predstavlja NATO-ov zaostatak prilikom njegovog \u0161irenja isto\u010dno protiv Rusije \u2013 bilo je nemogu\u0107e da se podru\u010dje ostavi pod kontrolom Srbije, koja je vidjena kao ruska klijentelisti\u010dka dr\u017eava ili pod kontrolom Hrvatske, vidjene kao njema\u010dke klijentelisti\u010dke dr\u017eave. Slu\u010daj sa Kosovom je vrlo sli\u010dan, I nema nikakve veze sa ljudskim pravima Albanaca tamo. Desilo se samo to da se nekoliko puta u istoriji geopoliti\u010dki planovi imperijalisti\u010dkih sila preklope sa drugim uslovima, kao \u0161to su doma\u0107i nacionalni planovi itd. Isto se de\u0161ava i po pitanju imena za Makedoniju.<\/p>\n

BV:<\/strong> Ve\u0107 neko vrijeme ostrvo Lezbos predstavlja dom za 19 hiljada migranata i izbjeglica. Koji su najve\u0107i izazovi za lokalno stanovni\u0161tvo i vidite li izlaz za obe strane?<\/em><\/p>\n

VFK:<\/strong> Interesanto je \u0161to me pitate za Lezbos. Kao prvo, Lezbos je jako udaljen od Sirije, to je ostrvo na sjeveru Egejskog mora. Bolja opcija za tursko-sirijske putnike bi bila da se sirijske izbjeglice po\u0161alju na Dodekane ili Rodos. Ali ovo se ne de\u0161ava. Za\u0161to? Imam razloga da vjerujem da je to zbog medjunarodnog kapitala ulo\u017eenog u masivne hotele i turizam tamo, koji odbija takav potez.<\/p>\n

Posmatrajmo sada situaciju na ostrvu. Lezbos ima, u ovom trenutku, skoro 22 hiljade izbjeglica \u2013 pravno oni su \u201cmigranti\u201d ili \u201c tra\u017eioci azila, ali to nas ne bi trebalo zabrinjavati, jer su svi sporazumi i Dablinski proces \u201cmrtvi\u201d. Lokalna populacija broji oko 70 hiljada stanovnika. Izbjeglice \u017eive u jako lo\u0161im, oskudnim uslovima. Kamp u selu Moria ima kapacitet 2000 kreveta, a skoro sve izbjeglice su tamo.<\/p>\n

Ozbiljna je tenzija medju lokalnim stanovni\u0161tvom. Kada su prve izbjeglice pristigle, lokalni stanovnici, \u010diji su preci takodje stigli kao izbjeglice iz Male Azije, su ih toplo do\u010dekali: ponudili su im skloni\u0161te, hranu, dru\u0161tvo, sve \u0161to je bilo u njihovoj mo\u0107i. Ali talasi izbjeglica su nastavili, nakon kratke stanke, prate\u0107i sporazum Njema\u010dke i Turske u martu 2016. Tada je lokalno stanovni\u0161tvo po\u010delo osje\u0107ati pritisak. Sada je to isto lokalno stanovni\u0161tvo Lezbosa, imaju\u0107i u vidu tenzije izmedju Turske i Gr\u010dke oko Egejskog mora i Kipra, po\u010delo vidjeti izbjeglice kao Erdoganovog Trojanskog konja za stvaranje islamskih enklava na ostrvima u cilju da ih koristi protiv gr\u010dke politi\u010dko-etni\u010dke povezanosti.<\/p>\n

Ne treba mnogo vremena da se stvari promijene. Uloga nevladinih organizacija, posebno Frontex-a, nije pomogla. Njihov cilj, skriven iza humanitarne pri\u010de tipi\u010dne za neo-kolonijalizam od zavr\u0161etka Hladnog rata- je da sprije\u010di izbjeglice da napuste ostrvo i stignu u kopnenu Gr\u010dku, odakle mogu dalje u Evropu. To je stvarnost.<\/p>\n

Istakao sam izlaz u odgovoru na prvo pitanje. Moja solucija obuhvata i humanitarne i sigurnosne brige za obje strane \u00a0– izbjeglice i lokalno stanovni\u0161tvo. Tu je postoji samo jedna zna\u010dajna prepreka koju treba \u00a0prevazi\u0107i: zavisnost balkanskih dr\u017eava o NATO-u i EU. Imperijalizam je oduvijek bio dobar u \u201czavadi, pa vladaj\u201d. Strategija koju ja predla\u017eem mo\u017ee uspjeti jedino ako balkanske zemlje saradjuju.<\/p>\n

BV:<\/strong> Kakvoj podr\u0161ci i pomo\u0107i se Gr\u010dka nada? I kakav je rizik od prelijevanja prema Makedoniji?<\/em><\/p>\n

VFK:<\/strong> Za sada, samo novcu. Ali ovo nije sigurno. I ako novac stigne u Gr\u010dku, mi ne\u0107emo biti u situaciji da znamo kakvim su vezama povezani. Dr\u017eavne elite ne objavljuju ove tipove dogovora. Ali svakako mnogo stvari zavisi kako \u0107e gr\u010dka diplomatija kapitalizovati konflikte sa drugim elitama NATO-a i EU zemalja, a posebno sa turskim elitama.<\/p>\n

Pogre\u0161no je vjerovati da je Turska dr\u017eava sa koherentnom organizacijom bez kontradiktornosti. Na primjer, tamo je mo\u0107na anti-NATO i pro-rusko\/evroazijska nesloga koja gura prema savezu sa Moskvom. Mnogi ljudi ne znaju ni\u0161ta o tome. Tako da se nadam da razumijete, ne mogu odgovoriti sa sigurno\u0161\u0107u na prvi dio pitanja, jer mnogo stvari zavisi od nepredvidivih poteza sa razli\u010ditih strana.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de situacije u Sjevernoj Makedoniji, imam direktan odgovor. Izbjeglice ne \u017eele da ostanu u Gr\u010dkoj, Sjevernoj Makedoniji ili bilo gdje na Balkanu. Jedino sredi\u0161nje EU zemlje, naro\u010diti Njema\u010dka i Austrija \u017eele to. Ali situacija bi mogla biti kriti\u010dna za Makedoniju i ostale balkanske zemlje ako ne bude dogovora izmedju Turske i Rusije u vezi sa Sirijom, a Gr\u010dka i Bugarska nastave da blokiraju selekciju\/deselekciju migranata-izbjeglica, odbijaju\u0107i da otore put sa njihovih teritorija i u dogovoru sa ostalim susjednim zemljama koji sam predlo\u017eio.<\/p>\n

BV:<\/strong> Kakav bi mogao da bude efekat migrantske krize na gr\u010dko-turske odnose, odnose \u010dlanica EU i EU u cjelini?<\/em><\/p>\n

VFK:<\/strong> Kako ja to vidim, sve zavisi da li \u0107e Rusija i Turska na\u0107i zajedni\u010dki teren za saradnju oko sirijskog pitanja. A i ako ostvare dogovor, to \u0107e biti kratkog vijeka. Rusija \u0107e nastaviti podr\u017eavati Asadov re\u017eim, Kurdsko pitanje \u0107e ostati nerije\u0161eno i ostaci Al Kaide \u0107e i dalje djelovati u Siriji i drugdje. Postoje izvje\u0161taji da turska milicija koja se bori u Libiji nisu turski vojnici, nego razli\u010dite frakcije Al Kaide koje je Turska naoru\u017eala.<\/p>\n

Ne smijemo zaboraviti da je Turska sna\u017eno oja\u010dala u poslednje dvije decenije i smatra se, zajedno sa Brazilom, Juznoafri\u010dkom Republikom i ostalim manje va\u017enim dr\u017eavama, zemlja sa srednjim prihodom u razvoju. Turska ekonomija se trenutno suo\u010dava sa hiperprodukcijom i izvoz je veoma bitan. Turske banke nisu aktivne samo u Centralnoj Aziji, na Bliskom istoku i na Balkanu, nego i u Africi. Turska je formirala EEZ (Exclusive Economic Zone) sa Libijom, a na ra\u010dun gr\u010dkih interesa. Ovo nije zato \u0161to je pretrpana i zahtijeva \u0161irenje i jurisdikciju izvan svojih granica.<\/p>\n

Rat jeste i ostaje u osnovi imperijalisti\u010dka stvar. Sada, ako dodje do konflikta izmedju Gr\u010dke i Turske, postoji mogu\u0107nost da bude lokalizovan i traje nekoliko dana, pri \u010demu se ne\u0107e rije\u0161iti nijedno pitanje, uklju\u010duju\u0107i pitanje izbjeglica. Takodje je mogu\u0107e da \u0107e uklju\u010diti vi\u0161e zemalja u regiji i \u0161ire, u kom slu\u010daju govorimo o totalnoj katastrofi i ne \u017eelimo ni da rami\u0161ljamo o tome.<\/p>\n

Suvi\u0161no je da dodam, EU \u0107e prestati da postoji u formi u kojoj je danas. Tako da je povratak u 1914, ne\u0161to o \u010demo ne \u017eelimo da razmi\u0161ljamo.<\/p>\n

BV<\/strong>: Mo\u017eete li napraviti usporedbu izmedju dana\u0161njih dogadjaja i migrantske krize 2015\/16-e, u smislu \u00a0humanitarne i sigurnosne perspektive. Takodje ste pomenuli upotrebu izbjeglica od strane Turske kao oru\u017eja da se izbori za svoje ciljeve. Mo\u017eete li to bolje objasniti?<\/em><\/p>\n

VFK:<\/strong> Da, mogu i mislim da se mo\u017ee napraviti pore\u0111enje. Prva izbjegli\u010dka kriza se desila kada se odigravala kriza u eurozoni, koja se desila kada i kapitulacija Sirize, prativ\u0161i referendum u julu 2015. U to vrijeme svi su bili zauzeti ekonomijom i niti Gr\u010dka niti evropske zemlje nisu shvatile problem izbjeglica kao ozbiljno humanitarno i sigurnosno pitanje od velikog zna\u010daja za budu\u0107nost Evrope. Ali je to znala Erdoganova Turska zato sto tursko u\u010de\u0161\u0107e u sirijsku krizu datira odavno, jo\u0161 od po\u010detka 2010-2011.<\/p>\n

Moram re\u0107i da su razli\u010dite agencije sa Zapada odigrale vrlo pakosnu ulogu u Turskoj, poku\u0161avaju\u0107i da prekinu Erdoganov projekat da uni\u0161ti Kemalisti\u010dki mehanizam, mo\u0107nu borbu koju je Erdogan dobio, ja\u010daju\u0107i svoj autoritativni stisak na dr\u017eavu i dru\u0161tvo. Svi trebaju razumjeti da Zapad nije nevin u tome kako je Erdoganov re\u017eim postao to \u0161to je u Turskoj. Erdogan i njegova vladaju\u0107a grupa su oduvijek bili svjesni \u010dinjenice da izbjeglice mogu biti kori\u0161tene kao oru\u017eje u hibridnom ratovanju protiv Evrope. Erdogan takodje salje izbjeglice na Kipar, na sjeverni dio koji je okupiran od strane Turske od avgusta 1974, nakon dvije uzastopne invazije na ostrvo. (Gr\u010dka) Kiparska vlada u ju\u017enom dijelu je nedavno zatvorila granice da odvoji turski sektor od medjunarodno priznate Republike Kipar, sa obrazlo\u017eenjem da je to zbog korona virusa. Tako da, sve u svemu, svako mo\u017ee jednostavno vidjeti kontinuitet turske strane da koristi izbjeglice kao oru\u017eje, dok je Evropa, sa druge strane, tek nedavno po\u010dela uvidjati isto. Dogovor izmedju Njema\u010dke i Turske iz 2016, koji je protiv medjunarodnih i ljudskih prava, nije uspio jednostavno zato \u0161to nikakav dogovor ne mo\u017ee pridobiti politi\u010dku volju ratoborne dr\u017eave da koristi migracije nenaoru\u017eane populacije kao osnovu da zadovolji svoje ciljeve.\u00a0<\/em><\/p>\n

Prevela sa makedonskog: Vesna Fouskas<\/em><\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Intervju Biljane Vankovske sa Vassilis K. Fouskas, profesorom me\u0111unarodnih odnosa na University of East London, osniva\u010dem Journal of Balkan and Near Eastern Studies (Routledge) koji od 1998. izlazi osam puta godi\u0161nje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":286286,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-286285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286285"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":286308,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286285\/revisions\/286308"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}