{"id":286118,"date":"2020-03-12T06:40:48","date_gmt":"2020-03-12T05:40:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=286118"},"modified":"2020-03-11T22:48:54","modified_gmt":"2020-03-11T21:48:54","slug":"eu-d-o-o","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/12\/eu-d-o-o\/","title":{"rendered":"EU d.o.o."},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n<p>Stanje Evropske unije toliko se ubrzano mijenja nagore da se i same te promjene br\u017ee prepu\u0161taju \u2018zaboravu\u2019 nego \u0161to mogu biti kriti\u010dki prora\u0111ene. Nekad ambiciozna, iako od svoga po\u010detka imperijalna tvorevina (nastala ne bez asistencije Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava), EU se svela na jo\u0161 jedan krug, ali ne kulturni, u raspadanju svjetske neoliberalne globalizacije, na kontinentalne i subkontinentalne interesne zone, stalno na rubu trgova\u010dkih, ako ve\u0107 ne i vojnih ratova. Od prodaje velikih ideala o \u2018zajedni\u010dkoj ku\u0107i Evropi\u2019, o \u2018evropskim vrijednostima\u2019, solidarnosti me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama, koje za cilj imaju ne samo zajedni\u010dku vanjsku politiku ve\u0107 i smanjenje razlika me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama, da bi njihovo unutra\u0161nje tr\u017ei\u0161te moglo koliko-toliko fer funkcionirati \u2013 od svega toga nije ostalo ni\u0161ta. \u2018Evropa\u2019, a ustvari EU, na namjerno zamjenjivanje jednog kontinenta s jednom organizacijom, na \u0161to \u0107emo se jo\u0161 vratiti, postala je ne\u0161to poput trgova\u010dkog dru\u0161tva, Evropa d.o.o., naoko bez ikakvih politi\u010dkih vizija i stavova u pojedinim svjetskim politi\u010dkim krizama.<\/p>\n<p>No stvari stoje jo\u0161 gore: evropske institucije, koje gube mo\u0107 pred narastaju\u0107im novim \u2018suverenizmom\u2019 pojedinih mo\u0107nih evropskih dr\u017eava, pona\u0161aju se kao da se novcem mogu rije\u0161iti svi unutarevropski i svjetski problemi, bez da se ta slijepa ekonomika ikad zapita o politi\u010dkim posljedicama svoje \u2018sljepo\u0107e\u2019. Zadnji primjer je, naravno, mogu\u0107i izbjegli\u010dki val migranata smje\u0161tenih u Turskoj, koji \u0107e navodno zaustaviti gr\u010dka dr\u017eava. Jer to je sada jedna pristojna desni\u010darska poluperiferija, koja \u0107e znati i htjeti upotrijebiti policiju i vojsku na svojim granicama kako bi sprije\u010dila ulazak izbjeglica i migranata u EU. No ako u gr\u010dkih vlasti volja i postoji, pitanje je jesu li one sposobne tako ne\u0161to kao \u0161to je migrantski val zaustaviti. Tu prekomjerna upotreba sile mo\u017ee imati i kontraefekte. Padnu li \u017ertve s jedne strane, kao posljedica gr\u010dkog dr\u017eavnog nasilja, to bi moglo radikalizirati i neke skupine unutar izbjegli\u010dkog tabora. A jo\u0161 ju\u010der su nam govorili da se ne mo\u017ee sva te\u017eina izbjegli\u010dkog problema prebaciti na dr\u017eave na rubu EU-a jer da je to zajedni\u010dko, evropsko pitanje. Smi\u0161ljane su birokratske kvote, koliko koja dr\u017eava \u010dlanica treba da primi izbjeglica, kako da ih rasporedi, kako da ih uklju\u010di u dru\u0161tvene i radne procese u svojoj sredini. I \u0161to sad govore o svemu tome? Vi\u0161e ni\u0161ta. Pojeo vuk magare.<\/p>\n<p>A izbjegli\u010dka kriza je za cijelu EU s pravom ve\u0107 puno puta kritizirana kao takozvana. Jer ovaj dio svijeta, a naro\u010dito bogati sjever ovoga kontinenta, mogao bi lak\u0161e i s manjim negativnim posljedicama prihvatiti ove ljude od zemalja poput Jordana, Libanona, ne na kraju i same Turske, kojoj je EU platila da bude tampon zona, no zbog nepredvidljivih poteza njezina autoritarnog vo\u0111e Erdogana u i oko Sirije sada svi dogovori kao da dolaze u pitanje. Pa ako Erdogan i blefira i trguje, koliko tek trguje EU, koja u Siriji nije prisutna vidljivo politi\u010dki, ali \u010diji su \u2018izostanak\u2019 i prisutno oru\u017eje u cijeloj regiji itekako efektni. Jer ako problem izbjegli\u0161tva treba rije\u0161iti u zemljama u kojima se zbog rata izbjeglice i regrutiraju, tako da rat prestane, a te zemlje dobiju priliku za obnovu (\u0161to danas zvu\u010di utopisti\u010dki: ta ljudi bje\u017ee i iz evropskih unutarnjih kolonija, u kojima sada nema rata, poput na\u0161e), \u0161to govore \u0161efovi svih tijela EU-a, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161eg premijera Andreja Plenkovi\u0107a, \u0161to poduzima ta ista EU da ti ratovi stanu?<\/p>\n<p>EU ide iz krize u krizu, ali se ipak ne raspada. A jedino ljepilo koje sve te dr\u017eave jo\u0161 dr\u017ei zajedno sve je vi\u0161e novac. Na povr\u0161ini te se krize, na smjenu, pokazuju kao du\u017eni\u010dka, odnosno kriza eura, pa Brexit, pa trgova\u010dki ratovi sa SAD-om. A \u2018velike teme\u2019 dana poput migracija, o kojima smo ne\u0161to rekli, i klimatskih promjena, koje ne\u0107e si\u0107i s dnevnog reda, na neki na\u010din zaklanjaju dubinske pogre\u0161ke ugra\u0111ene u sistem organizacije evropskih dr\u017eava. Zajednica dr\u017eava EU fragilan je savez koji na okupu dr\u017ee interesi nacionalnih frakcija kapitala i ostaci neke \u010dudne geostrategije. Ona se pretvorila od \u2018zajedni\u010dke ku\u0107e Evrope\u2019, fraze o bivanju za istim stolom velikih i malih dr\u017eava, u farsu unutra\u0161nje kolonizacije zemalja centra onih na periferiji EU-a. Kakav \u0107e biti dugoro\u010dni bud\u017eet ove organizacije, tko \u0107e koliko upla\u0107ivati i zbog \u010dega u zajedni\u010dku kasu, izgubilo je svaku masku volje za \u2018vi\u0161e\u2019 ili \u2018manje\u2019 Evrope i pretvorilo se u cjenkanja sebi\u010dnih dr\u017eava relativno grupiranih u saveze sli\u010dnih interesa. No jesu li na primjer interesi dviju najmo\u0107nijih zemalja EU-a, Njema\u010dke i Francuske, uop\u0107e jo\u0161 na nekom zajedni\u010dkom tragu? Njema\u010dka kao \u2018najve\u0107i Evropljanin\u2019 me\u0111u svim evropskim dr\u017eavama u povla\u010denju je i pred vlastitom politi\u010dkom, a sutra i ekonomskom krizom. A Francuska je ve\u0107 duboko u njoj. Nastojanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da preuzme inicijativu u evropskoj politici bila bi manje farsi\u010dna kad bi imao kontrolu i u vlastitoj ku\u0107i. A i \u0161to Macronu zna\u010di \u2018vi\u0161e Evrope\u2019? U dugoj povijesti toplo-hladnih odnosa s Atlantskim paktom (Francuska isprva nije bila ni \u010dlanicom NATO-a), sada se odjednom probudio novi \u2018evropski suverenizam\u2019, koji bi da vi\u0161e novca izdvaja u zajedni\u010dku vojsku. O interesima tzv. Prijatelja kohezije i tzv. Vi\u0161egradske skupine, u koje spada i Hrvatska, u ovome broju vi\u0161e pi\u0161e kolega Milan Gavrovi\u0107. A tu je i interes osamostaljenih centara mo\u0107i, samih evropskih institucija, koje bi da s vi\u0161e prikupljenog novca poja\u010daju svoju snagu i utjecaj.<\/p>\n<p>Ove interesne konstelacije stalno se pomalo mijenjaju, no nisu ni\u0161ta novo u zami\u0161ljenoj zajedni\u010dkoj EU-ku\u0107i. Ali novo je to da konflikti poprimaju sve o\u0161trije oblike. Kao da zajedni\u010dki opstanak EU-27 mnogima postaje preskup. Uostalom, kao \u0161to je to pokazano odavno na primjeru Ju\u017ene Amerike, jednom kad se do kraja ustoli\u010de satelitske dr\u017eave u sferi utjecaja centra (koji je tamo bio i ostao SAD), potreba za nekim \u2018doma\u0107im izdajnicima\u2019, za kompradorskom bur\u017eoazijom, tj. doma\u0107im slojem koji se bogati radom za strance, a za volju postotka u tim posredovanjima, opada. Zemlja koja izgubi dovoljno \u2018ekonomske suverenosti\u2019 vi\u0161e za mnogo toga ni ne treba vlastitu bur\u017eoaziju, po\u0161to me\u0111unarodne korporacije sada direktno i bez posrednika dolaze u nju. Slovenski sociolog Rastko Mo\u010dnik zato je razvio teoriju kako mi ni nemamo kompradorsku bur\u017eoaziju, ve\u0107 samo kompradorsku birokraciju, tj. frakcije doma\u0107e politi\u010dke klase koje rade za razne svjetske investitore, \u010desto bez obzira na evropske ili bilo kakve \u2018poslovno-kulturne\u2019 krugove. U tom stadiju nekad mo\u0107ni doma\u0107i tajkuni, za Hrvatsku je arhiprimjer Ivica Todori\u0107, gube funkciju i pokazuju se kao puki nestaju\u0107i posrednici, za igra\u010de ve\u0107e i internacionalnije od njih. A to ima posljedice i za politi\u010dku klasu, koja mora paziti da stekne, makar i kratkoro\u010dno legitimne, nove izvore prihoda za svoje politi\u010dko kazali\u0161te sjena.<\/p>\n<p>Kad bi lijeva politi\u010dka misao u nas imala du\u017ee pam\u0107enje, \u2018sjetili\u2019 bismo se da prvaci socijalizma, od Lenjina do Rose Luxemburg, nisu imali dobro mi\u0161ljenje o nekim mogu\u0107im budu\u0107im evropskim integracijama. Njih su vidjeli kao mogu\u0107e samo u imperijalnom smislu, od \u010dega bi \u0161tetu trpjeli mali evropski, ali jo\u0161 vi\u0161e i izvanevropski narodi. Zato je za nas komuniste Evropa kontinent kao i svaki drugi. Ni\u0161ta \u0161to bismo trebali stavljati ispred onoga \u0161to se doga\u0111a u Aziji ili Africi. Dapa\u010de, a to je pokazao i povijesni pokret nesvrstanih, od onoga \u0161to se nekad zvalo Tre\u0107im svijetom, a danas globalnim Jugom, mi imamo, naro\u010dito u na\u0161em novom polo\u017eaju, \u0161to nau\u010diti. Uostalom, \u0161to se financira slavnim novcem iz evropskih fondova u nas? Neka nova industrijalizacija? Nipo\u0161to. Financiraju se infrastrukturni i sli\u010dni objekti. Dakle, ceste, zemlji\u0161ta, kulturno-zabavni sadr\u017eaji, koji \u0107e pru\u017eiti osnovu za zapadnu kolonizaciju. Kako industrijsku (u malim i privremenim enklavama velikih korporacija) tako i rekreativnu (industrija turizma i sl.).<\/p>\n<p>Povjerujmo na\u010das u mit o vi\u0161estoljetnoj Evropi kao kolijevci kulture i civilizacije i zapitajmo se za kraj: Je li EU ona ekonomska, politi\u010dka i kulturna tvorevina koja je nasljednica onoga velikog \u0161to je Evropa iznjedrila (nali\u010dje ovog procesa pustimo sada po strani)? Ili je obi\u010dna birokratska tvorevina u okvirima samo dijela evropskog kontinenta, koji bi sutra mogao imati i vi\u0161e odjelitih projekata? Istina je da se neki apsolutni povratak na potpuno odvojene suverenisti\u010dke nacije-dr\u017eave danas ne mo\u017ee vi\u0161e zamisliti, i to ne samo u Evropi. Uvjet za takvo ne\u0161to bio bi ili krah ili nadila\u017eenje neoliberalne globalizacije. Ono \u0161to se pred nama pojavljuje vi\u0161e sli\u010di na permanentno preslagivanje postoje\u0107eg sistema. Promjena svega da se ni\u0161ta (bitno) u svjetskom sistemu ne bi promijenilo.<\/p>\n<p>Zato se u dana\u0161njem Bruxellesu ne radi o vi\u0161e ili manje Evrope. Radi se o vi\u0161e ili manje EU, svedene na trgova\u010dku organizaciju. A ne ni na kakve evropske integracije, evropske vrijednosti, pa \u010dak ni evropske institucije, kao vrijednosti po sebi. Ono \u0161to se bez valjanog razloga naziva realpolitikom, kao politikom nekih navodno \u010deli\u010dnih nacionalnih interesa, proizvodi jo\u0161 samo nacionalizam, koji se izvozi iz centra na periferiju (a ne obrnuto, kako nam sugeriraju tolike autorasisti\u010dke interpretacije), militarizam i naoru\u017eavanje, ne samo na granicama, ve\u0107 i u unutra\u0161njoj upotrebi zemalja poput Francuske. Prihvatiti napuhanu du\u017eni\u010dku krizu (koja kao da je trenutno \u2018zaboravljena\u2019 podloga sve me\u0111udr\u017eavne ekonomije), mjere \u0161tednje i uni\u0161tavanje javnog sektora bez kraja, kao neku internacionalnu i progresivnu politiku koja jo\u0161 iz Evrope svijetli u ina\u010de mra\u010dnoj budu\u0107nosti svijeta, to je jedini uspjeh ove organizirane prevare.<\/p>\n<p>A ne tako davno, upravo je jugoslavensko samoupravljanje, s \u010dijom se krizom i raspadom bezrazlo\u017eno uspore\u0111uje raspad EU-a jer radi se o dvije razli\u010dite vrste poredaka, imalo dobar odgovor na kvadraturu kruga, u kojoj se rasta\u010du javne djelatnosti. Onu izme\u0111u neefikasnog etatizma i \u2018preefikasnog\u2019 privatnog sektora. Taj odgovor je glasio \u2013 dru\u0161tveno upravljanje.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/eu-d-o-o\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Unija je postala ne\u0161to poput trgova\u010dkog dru\u0161tva, naoko bez ikakvih politi\u010dkih vizija i stavova u pojedinim krizama. Jo\u0161 i gore: evropske institucije, koje gube mo\u0107 pred narastaju\u0107im novim \u2018suverenizmom\u2019 pojedinih dr\u017eava, pona\u0161aju se kao da se novcem mogu rije\u0161iti svi unutarevropski i svjetski problemi, bez da se ta slijepa ekonomika ikad zapita o politi\u010dkim posljedicama svoje \u2018sljepo\u0107e\u2019<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280935,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-286118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286118"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":286119,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286118\/revisions\/286119"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}