{"id":285706,"date":"2020-03-07T06:34:48","date_gmt":"2020-03-07T05:34:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=285706"},"modified":"2020-03-06T20:48:29","modified_gmt":"2020-03-06T19:48:29","slug":"korona-virus-u-nasoj-glavi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/07\/korona-virus-u-nasoj-glavi\/","title":{"rendered":"Korona virus u na\u0161oj glavi"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Samuel Paul Veissi\u00e8re<\/strong><\/p>\n<p>Zapitajte se da li biste uzeli lek koji ste kupili bez recepta kada biste bili 98 odsto sigurni da on deluje? Da li biste se usudili da stavite celu svoju u\u0161te\u0111evinu na jedan broj ruleta ako bi verovatno\u0107a da \u0107ete je izgubiti bila 98 odsto?<\/p>\n<p>Korona virus ne zahteva nimalo vi\u0161e mozganja. Kao generi\u010dki pripadnik ljudske vrste imate otprilike iste izglede da umrete od korona virusa kao da dobijete zgoditak u pomenutom kockarskom scenariju. Re\u010d je o ukupnim stopama, \u0161to zna\u010di: ako va\u0161e zdravstveno stanje nije vrlo lo\u0161e, ako niste vrlo stari ili sasvim malo dete, verovatno\u0107a da \u0107e vas virus ubiti mnogo je manja, to jest blizu nule.<\/p>\n<p>Za\u0161to onda tako mnogo zemalja uvodi karantin, zatvara granice, \u0161kole i fudbalske stadione zbog ne\u010dega \u0161to je manje verovatno nego da \u0107e se neko od nas udaviti tokom ove godine ili da \u0107e ga za \u017eivota pogoditi grom? Za\u0161to berza pada i za\u0161to su masovne elektronske poruke \u0161kola i kancelarija, novinski naslovi, dru\u0161tveni mediji i privatni razgovori preplavljeni pri\u010dama o ne\u010demu \u0161to je samo nova vrsta blagog do umerenog gripa?<\/p>\n<p>Na\u0161 um privla\u010de prete\u0107i naslovi sa velikim, zastra\u0161uju\u0107im brojevima. U trenutku objave ovog teksta bilo je ukupno 80.000 poznatih slu\u010dajeva obolelih od virusa covid-19 u 40 zemalja. Drugim re\u010dima, samo 0,0001 odsto svetskog stanovni\u0161tva. Pore\u0111enja radi, tokom sezonske epidemije gripa tri do pet miliona ljudi \u0161irom sveta (0,06% stanovni\u0161tva) oboli dovoljno ozbiljno da ode kod lekara, a mnogo vi\u0161e slu\u010dajeva ostane ispod radara. Sezonski grip svake godine odnese 290-650 hiljada \u017eivota \u2013 do 0,008% stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Da bismo shvatili punu \u2013 i vrlo realnu \u2013 mo\u0107 korona virusa, potrebno je da zavirimo u ze\u010dju rupu ljudske psihologije.<\/p>\n<p>Korona virus je sasvim prosto \u2013 i gotovo isklju\u010divo \u2013 moralna panika, u najdoslovnijem smislu. Ljudska tela, umovi, dru\u0161tva, sistemi zna\u010denja, norme i moral evoluirali su uporedo sa patogenima. Danas ne znamo ko je koga vukao u tom mra\u010dnom scenariju.<\/p>\n<p>Da bismo shvatili tu \u010dudnu dinamiku, treba da razmislimo o o\u010diglednoj nesposobnosti pripadnika ljudske vrste da izvedu statisti\u010dki korektne zaklju\u010dke o stvarnom riziku u epidemiji panike koju je izazvao covid-19. Ljudska sklonost prema ignorisanju osnovne verovatno\u0107e i gutanju zastra\u0161uju\u0107ih informacija dobro je dokumentovana. \u201ePredube\u0111enje negativnosti\u201c spada u najmo\u0107nije unapred programirane heuristi\u010dke mehanizme: svaka informacija koja sadr\u017ei nagove\u0161taj potencijalne opasnosti i pretnje odmah \u0107e privu\u0107i na\u0161u pa\u017enju, lako \u0107emo je zapamtiti i jo\u0161 lak\u0161e preneti. Re\u010deno \u017eargonom kulturnih epidemiologa, nagove\u0161taj opasnosti \u201elako se u\u010di, pamti i prenosi drugima\u201c, \u0161to zna\u010di da ima ogroman potencijal za izazivanje epidemije ideja. Ta osobina ima jasnu evolutivnu prednost: bolje je da opasnost precenimo nego da je potcenimo. U ve\u0107ini slu\u010dajeva takve trenutne asocijacije dobro funkcioni\u0161u. Znaci koji ukazuju na prisustvo patogena obi\u010dno automatski izazivaju ga\u0111enje i tako nam poma\u017eu da izbegnemo opasnost. S vremenom smo razvili i mogu\u0107nost da trenutno reagujemo na \u010ditav niz vizuelnih i auditivnih znakova koji prenose informaciju o visokoj verovatno\u0107i patogenog prisustva. Zato se grozimo prisustva mi\u0161eva, pacova ili buba, kao i zvuka \u0161mrkanja.<\/p>\n<p>Poznato je, me\u0111utim, da ta mentalna heuristika ume da zastrani. Rasizam i ksenofobija, na primer, tako\u0111e pribegavaju mehanizmima otkrivanja patogenih elemenata. Jezik i metafore koje rutinski koristimo da bismo opravdali moralni gnev i strah od drugoga tako\u0111e se slu\u017ee metaforama uzro\u010dnika bolesti. O nepo\u017eeljnim ljudima govorimo kao o \u201egamadi\u201c; ideje drugih su nam \u201egadne\u201c; strahujemo da \u0107e devojke biti \u201eukaljane\u201c a svest mladi\u0107a \u201ezara\u017eena\u201c u dodiru s \u201ebolesnim\u201c pojedincima i grupama. Neke studije su pokazale da su mizofobi i gadljivi ljudi obi\u010dno ideolo\u0161ki i politi\u010dki rigidniji.<\/p>\n<p>Tu pri\u010da postaje komplikovanija \u2013 ili ta\u010dnije, napetija. Dru\u0161tvene nauke sve \u010de\u0161\u0107e povezuju istorijski uspon dru\u0161tava koja se odlikuju \u201ezategnutijim\u201c dru\u0161tvenim normama i konzervativnijim kulturama s prisustvom patogenih elemenata u \u017eivotnoj sredini. Zbog toga su zapadne kulture \u201eopu\u0161tenije\u201c od nezapadnih \u2013 severne geografske \u0161irine ne pogoduju tako velikom broju patogena kao tropske zone \u2013 a napredak sanitacije i primena antibiotika u\u010dinili su ih jo\u0161 opu\u0161tenijim. Zemlje u kojima je istorijski postojala ve\u0107a koli\u010dina patogenih mikroorganizama povezuju se i s manjom rodnom jednako\u0161\u0107u i kru\u0107im rodnim ulogama.<\/p>\n<p>Ali tu nije kraj iznena\u0111enjima. Smrtonosni virusi poput malih boginja, kuge, ov\u010djih boginja i gripa evoluirali su u uslovima velike koncentracije ljudi, \u017eivotinja, njihovih ostataka i izlu\u010devina. Ta\u010dnije, uporedo s njima, pod novim selektivnim pritiscima na ljude, biljke i \u017eivotinje koji su pripitomljavali jedni druge u doba neolita, koje je po\u010delo pre 12.000 godina, evoluirale su zoonoti\u010dke bolesti (prvobitno \u017eivotinjske, a onda prenete i na ljude). \u201ePripitomljavanje\u201c ovde ozna\u010dava evolucionu strategiju vrsta koje selektivno gaje druge vrste i preoblikuju njihove \u017eivotne istorije za svoje potrebe. Pre milion godina, posle pripitomljavanja vatre, na primer, na\u0161i preci bili su u stanju da spale velike delove \u0161uma i savana kako bi promenili obrasce \u017eivotinjske migracije za potrebe lova. Ljudi neolita zapo\u010deli su i trend selektivnog gajenja biljnih vrsta (prosa, \u017eita, pirin\u010da), kao i \u017eivotinjskih (pasa, kamila, svinja, koza, ovaca, krava) za potrebe svoje ishrane, opstanka i odr\u017eavanja energije. Dok su ljudska i \u017eivotinjska populacija neolita rasle, za trpezom su im se pridru\u017eivali talasi nezvanih gostiju \u2013 pacova, mi\u0161eva, vrabaca, golubova \u2013 a onda su do\u0161le buve, va\u0161ke, krpelji, mravi, muve, p\u010dele i drugi insekti. Za njima su ubrzo pristigli i paraziti, bakterije i virusi. Antropolog James C. Scott govori o tim radikalnim transformacijama kao o \u201epoznoneolitskim logorima za naseljavanje raznih vrsta\u201c.<\/p>\n<p>Prisetimo se da je evolucija igra brojeva: na nivou populacije, svaka vrsta te\u017ei da maksimalno uve\u0107a broj svojih jedinki tako \u0161to eksploati\u0161e \u2013 i oblikuje po svojoj volji \u2013 slabosti drugih organizama u svojoj ni\u0161i. Iz Scottove perspektive, kada se ima u vidu kulu\u010denje ljudi vezanih za plug tokom nekoliko vekova, nije jasno ko je koga pripitomio u neolitu. Sude\u0107i po eksponencijalnom \u0161irenju i \u201euspehu\u201c biljnih vrsta kao \u0161to su \u017eito, kukuruz, pirina\u010d ili marihuana, i po radikalnim promenama ljudskih aktivnosti i ljudskih tela nakon \u0161to su te vrste usvojene kao monokulture, mogli bismo se slo\u017eiti s Michaelom Pollanom, koji je rekao da su nas te biljke kolonizovale. Napu\u0161tanje raznih izvora proteina i vlakana, fleksibilnih na\u010dina zadovoljavanja \u017eivotnih potreba, kao i poznavanja \u017eivotne sredine koje je omogu\u0107avalo \u017eivotni stil lovaca-sakuplja\u010da izazvali su, u veoma kratkom evolucionom vremenu, velike psiholo\u0161ke promene i na razne na\u010dine na\u0161kodili ljudskom telu. Mnogi smatraju da ljudska vrsta tek treba da se oporavi od \u0161oka izazvanog prelaskom na zemljoradnju, to jest na pogre\u0161nu ishranu koja je dovela do smanjenja telesne visine, propadanja zuba i slabljenja kostiju, kao i do ogromnog porasta autoimunih bolesti i pove\u0107ane stope umiranja od novih patogena. Po drugom, cini\u010dnom vi\u0111enju, koje polazi od kvarenja ljudske psihologije, normi, dru\u0161tvenih uloga, obi\u010daja i model\u00e2 migracije i sukoba, novi patogeni su o\u010digledno pobedili u igri brojeva.<\/p>\n<p>Ispostavlja se da je covid-19 vrlo inteligentan evolucioni protivnik. Koriste\u0107i se slabostima ljudske psihologije koje su selektivno odgajili njegovi patogeni preci, ve\u0107 je uspeo da nam pozatvara mnoge \u0161kole, sru\u0161i berzu, poja\u010da dru\u0161tvene sukobe i ksenofobiju, promeni migracione modele, a radi i na tome da nas zatvori u homogene prostore koji pogoduju njegovom \u0161irenju. Mo\u017eemo re\u0107i da je covid-19 izuzetno epidemiolo\u0161ki uspe\u0161an upravo zato \u0161to nije ekstremno smrtonosan. Na primer, sa stopom smrtnosti od 90% Ebola je prili\u010dno glup virus: ubija doma\u0107ina \u2013 i sebe \u2013 prebrzo da bi se dovoljno ra\u0161irio i preoblikovao na\u010din \u017eivota drugih vrsta u skladu sa svojim potrebama.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/korona-virus-u-nasoj-glavi\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Korona virus je sasvim prosto \u2013 i gotovo isklju\u010divo \u2013 moralna panika, u najdoslovnijem smislu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285707,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-285706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=285706"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":285708,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285706\/revisions\/285708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=285706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=285706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=285706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}