{"id":285481,"date":"2020-03-04T07:18:57","date_gmt":"2020-03-04T06:18:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=285481"},"modified":"2020-03-04T07:18:57","modified_gmt":"2020-03-04T06:18:57","slug":"covek-sa-karanfilom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/04\/covek-sa-karanfilom\/","title":{"rendered":"\u010covek sa karanfilom"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorka: Svetlana Slap\u0161ak<\/strong><\/p>\n<p>Prvog marta 1952. Nikos Belojanis je sa jo\u0161 desetinom optu\u017eenih u ogromnom procesu (ukupno preko 90 optu\u017eenih) osu\u0111en na smrt u Atini na vojnom sudu. Optu\u017eba je sadr\u017eavala izdaju otad\u017ebine, \u0161pijuna\u017eu za SSSR i druge zlo\u010dine, formalno na osnovu zakona o zabrani gr\u010dke Komunisti\u010dke partije. Nikos Belojanis se, posle bekstva iz zemlje 1949, vratio u Gr\u010dku 1950. kao \u010dlan Centralnog komiteta da bi organizovao i oja\u010dao ilegalnu partiju u Atini. Posle \u0161est meseci rada uhap\u0161en je. Uhap\u0161ena je i njegova partnerka, novinarka i filozofkinja Eli Papa. Optu\u017eeni, a posebno Belojanis, pokazali su na su\u0111enju pravi smisao su\u0111enja \u2013 obra\u010dunavanje sa levo orijentisanim pokretom otpora za vreme rata. Izme\u0111u ostalog, otkrio je kako su posle rata sistematski proganjani borci protiv nema\u010dke okupacije i me\u0111u njima mnogi junaci prethodne faze rata, borbe protiv italijanske okupacije, a da su kolaboranti sa Nemcima dobijali posle rata slu\u017ebe, \u010dak i u vojsci. Ve\u0107 za vreme su\u0111enja, stvorio se, pre svega zahvaljuju\u0107i pismima iz zatvora Eli Papa, \u0161irok me\u0111unarodni pokret za oslobo\u0111enje Belojanisa. Belojanis se na su\u0111enju pojavljivao sa crvenim karanfilom. Njegov lik postao je poznat \u0161irom sveta \u2013 Pikaso je nacrtao njegov portret sa karanfilom. Kada gledate fotografije sa su\u0111enja, optu\u017eeni, a naro\u010dito Belojanis, imaju osmeh na licu. Atinski arhiepiskop Spridon bio je taknut eti\u010dkom veli\u010dinom Belojanisa i izjavio je da mu se divi vi\u0161e od ranih hri\u0161\u0107ana, jer ne veruje u budu\u0107nost du\u0161e\u2026 Kada je objavljena smrtna kazna, Gr\u010dku je zasuo talas protesta, pisama, molbi i zahteva iz celog sveta. Jedan od sudija vojnog suda bio je i Papadopulos, vo\u0111a pu\u010da aprila 1967. i predsednik dr\u017eave sve do pada vojne diktature 1974.<\/p>\n<p>Suo\u010den sa globalnim protestom i mogu\u0107nim osloba\u0111anjem Belojanisa ukazom premijera, vrh vojske odlu\u010dio se za brzu akciju: u nedelju 30. marta \u010detvorica osu\u0111enih, me\u0111u njima i Belojanis, streljani su uz zid neke ru\u0161evine u predgra\u0111u Gudi, jo\u0161 po no\u0107i. Belojanisu su dopustili da se kroz prozor\u010de na vratima njene \u0107elije oprosti od Eli, koja je u me\u0111uvremenu rodila sina, i da sinu koga nikad nije video napi\u0161e poruku na pole\u0111ini njene fotografije. Ostali osu\u0111eni dobili su do\u017eivotni zatvor umesto smrtne kazne i uglavnom su pu\u0161teni iz zatvora 1960.<\/p>\n<p>Belojanis je prvi komunisti\u010dki heroj iz doba hladnog rata koji je do\u017eiveo globalnu podr\u0161ku i posle smrti postao simbol. Po njemu je nazvano selo u Ma\u0111arskoj, gde su se naselile gr\u010dke izbeglice posle gra\u0111anskog rata. Ta\u010dnije, Grci su sami dobrovoljno sazidali selo, koje su posle smrti Belojanisa imenovali po svom heroju. U grbu sela su jonski kapitel i maslinove grane, ispod crvenog plamena. Oko \u010detvrtine stanovnika se i danas izja\u0161njavaju kao Grci. Pravoslavnu gr\u010dku crkvu sagradili su 1996. O Belojanisu su se pisale knjige, pesme (Nazim Hikmet, me\u0111u mnogima), slikale se slike, komponovala se muzika (Teodorakisova balada, pevaju je Dalaras, Marija Dimitrijadi). Naravno da su to pre svega radili komunisti, skriveni ili ne, i sovjetski simpatizeri. No po prvi put je oko Belojanisa ostvarena globalna koalicija onih kojima se \u010dinilo da je hladni rat doprineo svetskoj autokratiji i raspadu savezni\u010dke solidarnosti, i time umanjio pobedu nad fa\u0161izmom i nacizmom i realno smanjio prostor demokratije. Strah od komunizma, kao vladaju\u0107a posleratna propaganda, do\u017eiveo je na Zapadu prvi ozbiljan udarac. Nikos Cimas je 1980. re\u017eirao film \u010covek sa karanfilom, koji je dobio nagradu FIPRESCI, nagradu na moskovskom filmskom festivalu, kandidovan je za Oskara za strani film i u ameri\u010dkim bioskopima bio najgledaniji strani film. Dostupan je na Vimeu sa engleskim prevodom.<\/p>\n<p>Nikos Belojanis je u zatvoru pisao studiju o stranom kapitalu i studije iz gr\u010dke knji\u017eevnosti. Studija o stranom kapitalu u Gr\u010dkoj objavljena je 2010. Re\u010d je o odli\u010dno dokumentovanom istra\u017eivanju, koje je relevantno i danas. Iste godine objavljene su uspomene Eli Papa: njena \u017eelja bila je da se objave posle njene smrti (2009). Celog \u017eivota pisala je za Rizospastis, objavila je i knjigu o gr\u010dkim filozofima u Kapitalu Karla Marksa.<\/p>\n<p>Odluke na Jalti uni\u0161tile su sve \u0161to je najve\u0107i gr\u010dki partizanski pokret, komunisti\u010dki, uspeo da sagradi: jugoslovenski i gr\u010dki pokreti otpora bili su najmo\u0107niji u Evropi i do\u010dekali su pobedu sa mo\u0107nim vojskama, strukturom lokalne vlasti, masovno prihva\u0107enim novim politi\u010dkim idejama i ideologijom. Jugoslavija je dobila \u0161ansu za sopstveni put, jer je za samo tri godine uspela da se odvoji od Staljina i isto\u010dnog bloka, kome je dodeljena na Jalti. Gr\u010dka je dodeljena Zapadu i posledice te odluke bile su za Gr\u010dku katastrofalne: gra\u0111anski rat sve do 1949, surovost britanskog prisustva, prakti\u010dno okupacije od 1944. do 1952, zatim ameri\u010dko sasvim kolonijalno preuzimanje zemlje sa mnogim vojnim bazama, labilnost parlamentarnog sistema, \u010desti poku\u0161aji vojnih pu\u010deva, stalno isklju\u010divanje levice, \u010dak i u najbla\u017eim oblicima, odsustvo bilo kakve socijalne politike\u2026 Pobeda nad vojnom diktaturom 1974. zavr\u0161ila se Kisind\u017eerovim izazivanjem kiparskog rata, da bi se istovremeno spre\u010dila pojava socijalisti\u010dkih partija na Kipru i u Gr\u010dkoj.<\/p>\n<p>Traumati\u010dna posleratna istorija Gr\u010dke ne bi smela biti zaboravljena, posebno ne danas, kada razumevamo mnogo bolje nekada\u0161nju polarizaciju sveta i ne nasedamo istim zamkama.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/covek-sa-karanfilom\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n<p><em>Foto:Nikos Belojanis na su\u0111enju<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Traumati\u010dna posleratna istorija Gr\u010dke ne bi smela biti zaboravljena, posebno ne danas, kada razumevamo mnogo bolje nekada\u0161nju polarizaciju sveta i ne nasedamo istim zamkama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285482,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-285481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=285481"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":285483,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285481\/revisions\/285483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=285481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=285481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=285481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}