{"id":285420,"date":"2020-03-03T06:22:19","date_gmt":"2020-03-03T05:22:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=285420"},"modified":"2020-03-02T22:36:10","modified_gmt":"2020-03-02T21:36:10","slug":"antifasisticka-fronta-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/03\/antifasisticka-fronta-evrope\/","title":{"rendered":"Antifa\u0161isti\u010dka fronta Evrope"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Nenad Jovanovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Skoro tri\u010detvrt vijeka nakon \u0161to se mislilo da je nacifa\u0161izam pobije\u0111en, on se u evropskim dru\u0161tvima ponovno pojavio. Te\u0161ko\u0107e i problemi u borbi protiv njega uglavnom su sli\u010dni: mladi su u velikom broju nezainteresirani ili podr\u017eavaju desne ekstremiste, starije i mla\u0111e generacije vode svaka svoju borbu, antifa\u0161isti\u010dke snage ne \u010deznu za tim da se ujedine\u2026 Situaciju nije olak\u0161ala ni rezolucija Evropskog parlamenta \u2018Va\u017enost europskog sje\u0107anja za budu\u0107nost Europe (2019\/2819)\u2019, donesena lani u septembru, u kojoj se kao krivci za Drugi svjetski rat isti\u010du SSSR i Hitlerova Njema\u010dka, a kao uzrok rata sporazum Molotov \u2013 Ribbentrop potpisan osam dana prije agresije Njema\u010dke na Poljsku, \u010dime su nacizam i komunizam prakti\u010dki izjedna\u010deni. O tome je nedavno u Zagrebu, u organizaciji Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista RH, odr\u017eana me\u0111unarodna konferencija \u2018Fa\u0161izam i antifa\u0161izam u Europi danas\u2019 na kojoj su bili predstavnici antifa\u0161isti\u010dkih organizacija iz 15 zemalja, kao i \u010delni ljudi Svjetske federacije veterana (WVF) i Me\u0111unarodne federacije antifa\u0161ista (FIR). Na temu borbe protiv fa\u0161izma razgovarali smo s predstavnicima pojedinih evropskih antifa\u0161isti\u010dkih udru\u017eenja.<\/p>\n<p>&#8211; Antifa\u0161izam mora biti osnovna vrijednost suvremenog dru\u0161tva, a mi u borbi protiv fa\u0161izma ne smijemo sjediti skr\u0161tenih ruku &#8211; rekao je Vilmos Hanti, predsjednik Me\u0111unarodne federacije antifa\u0161ista koja u Evropi i Izraelu okuplja 40-ak organizacija s vi\u0161emilionskim \u010dlanstvom.<\/p>\n<p>&#8211; Nu\u017ena je zajedni\u010dka borba protiv fa\u0161izma koji se, iako je prije 75 godina pobije\u0111en oru\u017eanom silom, danas ponovno vra\u0107a. Jedan od uzroka tog trenda je nestanak Sovjetskog Saveza, za vrijeme kojeg je situacija u svijetu bila izbalansirana. Velik broj populisti\u010dkih lidera u brojnim zemljama EU-a dolazi na scenu demokratskim putem. Snage ekstremne desnice \u0161ire svoj utjecaj u mnogim zemljama, a iako se demokratske izabrane vlasti nastoje boriti protiv tih pojava, populisti\u010dka struja do\u017eivljava ekstremnu desnicu kao svog saveznika &#8211; kazao nam je Hanti, isti\u010du\u0107i da je jedan od takvih primjera i Ma\u0111arska, odakle dolazi.<\/p>\n<p>&#8211; Populisti\u010dki vo\u0111e imaju duboko korijenje u ma\u0111arskom dru\u0161tvu, \u0161to posljedi\u010dno ja\u010da ekstremnu desnicu koja nastoji fragmentirati Evropu. Ne bismo smjeli dozvoliti ovim ekstremno desnim snagama da ponovno pridobiju mo\u0107, tako da bi se svi demokrati koji vjeruju u svijetlu budu\u0107nost trebali okupiti i ustati protiv ovog izazova. Ekstremno desne snage nastoje falsificirati povijest Europe pa ljudi koji su bili heroji antifa\u0161isti\u010dkog pokreta danas bivaju predstavljeni kao teroristi. Znamo da su se oni borili za slobodnu i demokratsku Evropu i to je ono \u0161to moramo prenijeti budu\u0107im nara\u0161tajima &#8211; dodao je Hanti i naveo jedan u najmanju ruku kontroverzan podatak. Naime, u shva\u0107anju da moraju sura\u0111ivati sa svima koji su za borbu protiv fa\u0161izma oti\u0161li su toliko daleko da \u010dak sura\u0111uju s notornim Jobbikom: smatraju da se ta stranka, nakon \u0161to ju je napustilo radikalno desno rukovodstvo i \u010dlanstvo, sada pribli\u017eava centru i da je manji problem od trenutne Fideszove vlade.<\/p>\n<p>Filippo Giuffrida Repaci, Hantijev zamjenik u FIR-u i delegat talijanske asocijacije antifa\u0161isti\u010dkih boraca ANPI, koji \u017eivi i radi u Bruxellesu, isti\u010de da je situacija oko pojavnih oblika fa\u0161izma sli\u010dna u objema zemljama. U Italiji Liga igra va\u017enu ulogu u rehabilitaciji nekih pojava vezanih uz fa\u0161izam, dok u Belgiji desne flamanske stranke prepoznaju biv\u0161e SS-pokrete kao pozitivan dio historije zemlje.<\/p>\n<p>&#8211; Zbog toga edukacijom poma\u017eemo mladim ljudima da znaju koje su to antifa\u0161isti\u010dke teze, \u0161to im poma\u017ee da shvate \u0161to je pogre\u0161no, a \u0161to ispravno. Mladi Talijani u \u0161kolama ne u\u010de previ\u0161e i njihovo znanje zavisi o dobroj volji u\u010ditelja koje imaju. Programi se \u010desto mijenjaju pa se prebrzo prije\u0111e period uspona fa\u0161izma u Italiji i Njema\u010dkoj. Udru\u017eenje biv\u0161ih partizana potpisalo je prije desetak godina memorandum s ministrom obrazovanja po kojem imamo ovlasti da idemo po \u0161kolama i obja\u0161njavamo djeci \u0161to su bili pokreti otpora i \u0161to je bio fa\u0161izam od 1919. godine. Komemoriramo partizanske \u017ertve i \u017ertve Mussolinijevog re\u017eima i Nijemaca. Ono \u0161to je u Evropi 8. maj, Dan pobjede, to je za nas 25. april, Dan oslobo\u0111enja Italije i Nacionalni dan otpora, kao i 27. januar, dan kad je oslobo\u0111en Au\u0161vic i kad se sje\u0107amo da \u017ertve logora nisu bile progonjene samo zbog svoje rase ili religije, nego su to bili i borci pokreta otpora &#8211; kazao nam je Giuffrida Repaci. Osvrnuo se i na famoznu rezoluciju EP-a.<\/p>\n<p>&#8211; Trudit \u0107u se da ne psujem, ali moramo uzeti u obzir dvije \u010dinjenice. Prvo, rezolucija nema legalnu vrijednost, ona je jedna od hiljada rezolucija koje je usvojio taj parlament i zato joj ne dajmo mo\u0107 koju nema. Drugo, velika je pogre\u0161ka \u0161to je prihva\u0107ena, ali to je rezultat dobre pripreme isto\u010dnih i balti\u010dkih zemalja koje su iskoristile prvu sjednicu novog saziva da je proguraju, ra\u010dunaju\u0107i na neiskustvo novih zastupnika i vodstava delegacija. Da su balti\u010dke i isto\u010dne zemlje poku\u0161ale s njenim usvajanjem mjesec dana kasnije, ona ne bi bila prihva\u0107ena. Dakle, ovo je bila zasjeda u kojoj je EP, na\u017ealost, pao &#8211; istaknuo je Giuffrida Repaci.<\/p>\n<p>&#8211; Kako u Njema\u010dkoj i Italiji imamo iskustva nacizma i fa\u0161izma, kod nas su aktivnije antifa\u0161isti\u010dke organizacije. U Poljskoj ili Ma\u0111arskoj je antifa\u0161isti\u010dka borba mnogo te\u017ea jer im mogu blokirati novac i ote\u017eati rad &#8211; zaklju\u010dio je Giuffrida Repaci.<\/p>\n<p>Guido Lorenzetti, potpredsjednik sekcije ANED-a (udru\u017eenja biv\u0161ih deportiraca) u Milanu, isti\u010de da njegova organizacija ima 2.500 \u010dlanova u cijeloj Italiji.<\/p>\n<p>&#8211; Radi se o ljudima koji su bili u njema\u010dkim i talijanskim logorima, od kojih su najzna\u010dajniji Fossoli, koji je bio tranzitno-radni i u kojem je moj otac proveo nekoliko mjeseci, i Risiera di San Sabba (Ri\u017earna) u Trstu, koji je tehni\u010dki bio njema\u010dki jer su Trst 1943. direktno preuzeli Nijemci &#8211; opisuje Lorenzetti i potvr\u0111uje da mladi o Drugom svjetskom ratu znaju jako malo jer ni u\u010ditelji ne znaju vi\u0161e.<\/p>\n<p>&#8211; Kad im govorim o deportacijama, o tome ne znaju skoro ni\u0161ta, taj im je rat kao Prvi svjetski ili Punski ratovi. Oko 27. januara, Dana sje\u0107anja na holokaust, svaka \u0161kola mora u\u010diniti ne\u0161to da osvje\u017ei sje\u0107anja na te doga\u0111aje pa nas zovu i obi\u010dno provedem vi\u0161e od tjedan dana obilaze\u0107i \u0161kole. U \u0161kole idem i za 25. april, Dan oslobo\u0111enja Italije, kad djeci obja\u0161njavam mehanizme rasisti\u010dke ideologije nacizma i ka\u017eem im da budu oprezni jer su ti mehanizmi itekako prisutni u dana\u0161njem dru\u0161tvu. Mladi znaju za deportacije \u017didova, ali ne znaju ni\u0161ta o deportacijama politi\u010dkih protivnika kao \u0161to je bio moj otac, homoseksualaca, Roma, Jehovinih svjedoka. Kad im govorim o svom ocu, prvo me pitaju je li bio \u017didov. Nije bio \u017didov, bio je socijalist, odgovaram im &#8211; kazao nam je Lorenzetti, koji rezoluciju EP-a ocjenjuje kao falsifikat i tako\u0111er ka\u017ee da je donesena pod pritiskom desni\u010darskih re\u017eima s istoka Evrope.<\/p>\n<p>Juraj Drotar, potpredsjednik Slova\u010dke unije antifa\u0161isti\u010dkih boraca, kao problem isti\u010de dobnu strukturu \u010dlanstva.<\/p>\n<p>&#8211; U cijeloj Slova\u010dkoj imamo 18.000 \u010dlanova u 53 organizacije, a mladih nemamo toliko koliko bismo htjeli. \u010cak 60 posto \u010dlanova starije je od 70 godina. Tu je 350-400 \u017eivih boraca za slobodu Slova\u010dke i oko 300-ak pomaga\u010da partizana, a svi su stariji od 93 godine. Mladi ne znaju \u0161to su rat i njegovi u\u017easi. Izgleda da su to zaboravili i njihovi roditelji, pa o tome ne u\u010de ni kod ku\u0107e. A poglavlja o historiji Slova\u010dke u Drugom svjetskom ratu, represalijama i nasilju fa\u0161ista ne mogu u\u010diti ni u \u0161kolama. Ranije vlade podcijenile su snagu fa\u0161izma i utemeljile put za njegov razvoj, dok preko 50 posto gra\u0111ana ne razlikuje istinu od tzv. alternativne stvarnosti, tako da krajnje desna stranka Na\u0161a Slova\u010dka, koju je lani i vrhovni sud odbio zabraniti, i njen vo\u0111a Marian Kotleba nesmetano glorificiraju tzv. slova\u010dku dr\u017eavu u ratu i kvislinge na \u010delu sa sve\u0107enikom Jozefom Tisom &#8211; obja\u0161njava Drotar.<\/p>\n<p>&#8211; Ono \u0161to vidimo u Evropi danas je no\u0107na mora i nikad nisam mislio da bi se to moglo desiti na\u0161em kontinentu &#8211; ka\u017ee ma\u0111arski antifa\u0161ist Andre Erdos iz Me\u0111unarodnog centra za demokratsku tranziciju, koji je 1990-ih bio predstavnik Ma\u0111arske u Vije\u0107u sigurnosti UN-a.<\/p>\n<p>&#8211; Proveo sam mandat bave\u0107i se ratovima u Jugoslaviji i bio sam frustriran vidjev\u0161i da mnogi ne znaju \u0161to je Jugoslavija ili \u0161to je bila. U srcu Evrope, a ne u Kambod\u017ei, Zambiji ili Salvadoru, vidjeli smo scene okrutnosti i razaranja koje su podsje\u0107ale na Drugi svjetski rat. Shvatio sam da su obi\u010dni ljudi vrlo ranjivi i podlo\u017eni ultranacionalisti\u010dkim ksenofobnim uticajima, kao u BiH gdje \u017eive tri vrlo sli\u010dne zajednice. Dakle, 30 godina nismo i\u0161li u dobrom smjeru, \u0161to je bilo plodno tlo da ljudi budu zatrovani i pretvore se u Drakule 20. stolje\u0107a. U Ma\u0111arskoj vidimo ekstremno desne snage, vidimo populisti\u010dku, nacionalisti\u010dku i ksenofobnu vladu kojoj vjeruje velik dio populacije i koja falsificira historiju, dok mnogi mar\u0161iraju ulicama i slave one koji su gurnuli Ma\u0111arsku u pakao rata &#8211; rekao nam je Andre Erdos, kojem je bilo drago da razgovara s nekim iz manjinskog medija.<\/p>\n<p>&#8211; Manjine su obi\u010dno \u017ertva; za mnoge, ako niste Ma\u0111ar u Ma\u0111arskoj ili Hrvat u Hrvatskoj, morate van. To je opasan fenomen prisutan u Evropi i plodno tlo za profa\u0161iste &#8211; zaklju\u010dio je Erdos.<\/p>\n<p>O situaciji u Austriji govorili su nam \u010dlanovi Zveze koro\u0161kih partizanov in prijateljev antifa\u0161isti\u010dnega odpora. Andrej Mohar, generalni sekretar Zveze, osvrnuo se i na famoznu komemoraciju na Bleiburgu \u010diju zabranu tra\u017ee koru\u0161ki antifa\u0161isti.<\/p>\n<p>&#8211; Hrvatska politika i dr\u017eavni vrh nemaju \u0161to tra\u017eiti na Bleiburgu, a hrvatski biskupi trebali bi se ugledati na Katoli\u010dku crkvu u Koru\u0161koj koja je zabranila misu. I druge susjedne dr\u017eave i EU trebale bi zakonski odrediti da usta\u0161e i neofa\u0161isti nemaju pravo da prelaze austrijsku granicu i dolaze na Bleiburg &#8211; rekao je i osudio usvajanje rezolucije EP-a.<\/p>\n<p>&#8211; Gdje je bila pamet zastupnicima socijaldemokrata i zelenih koji su tako\u0111er glasali za tu rezoluciju? &#8211; zapitao se Mohar.<\/p>\n<p>Mirko Messner isti\u010de da je Zveza nestrana\u010dka organizacija koja je povezana s vi\u0161e partija u Austriji, me\u0111u kojima i socijaldemokratima i zelenima, ali i \u010dlanica Antifa\u0161isti\u010dke mre\u017ee u Koru\u0161koj koju \u010dini 20-ak organizacija.<\/p>\n<p>&#8211; Kod nas u Koru\u0161koj i Austriji op\u0107enito neokonzervativna sredina sura\u0111uje s krajnje desnim krilom austrijskog dru\u0161tva, a neofa\u0161izam je integriran u dr\u017eavnu strukturu. Zapravo se nije ni\u0161ta promijenilo u odnosu na stoljetnu austrijsku nacionalnu tradiciju koja je sredinom pro\u0161log vijeka pre\u0161la u nacionalsocijalizam. Imali smo vladu u kojoj su bili i neofa\u0161isti, odnosno Slobodarska stranka, a koji nisu oti\u0161li zbog otpora gra\u0111ana nego zbog jednog skandala s videosnimkom. Investira se oko osam miliona eura za komemoracije i priredbe u sklopu proslave stogodi\u0161njice plebiscita kojim je Koru\u0161ka ostala u Austriji, ali ni jedan jedini cent za proslave 75-godi\u0161njice oslobo\u0111enja od nacifa\u0161izma &#8211; isti\u010de Messner, koji smatra da se treba zauzimati za dono\u0161enje evropskog zakona za zabranu neonacisti\u010dkih obilje\u017eja.<\/p>\n<p>&#8211; To \u0161to u \u010dlanstvu ima malo \u017eena i mladih nije njihov problem, to je problem nas svih: kako se prezentira kultura antifa\u0161izma, ima li socijalnu komponentu, ima li \u017eensku komponentu. NOB-a ne bi bilo bez omladine, a ti su omladinci danas starci. Moramo di\u0107i ruke od antifa\u0161isti\u010dkog folklora i staviti antifa\u0161izam u centar dru\u0161tva, zna\u010di baviti se problemima ekologije ili socijalne uklju\u010denosti mladih u dru\u0161tvo &#8211; rekao je.<\/p>\n<p>Savez udru\u017eenja boraca Narodnooslobodila\u010dkog rata (SUBNOR) Srbije broji vi\u0161e od 135.000 \u010dlanova, najvi\u0161e u Vojvodini i Beogradu. A i Ni\u0161 i ju\u017ena Srbija se u smislu brojnost i aktivnosti dobro dr\u017ee, ka\u017ee \u010dlan predsjedni\u0161tva SUBNOR-a Vladimir Bab\u0161ek Ore\u0161kovi\u0107, sin narodnog heroja Marka Ore\u0161kovi\u0107a.<\/p>\n<p>&#8211; Raduje nas porast broja mladih ljudi. Voleli bismo da ih je i vi\u0161e, ali to zavisi od istorije, nauke i \u0161kolovanja dece. Dr\u017eava Srbija se prema SUBNOR-u odnosi, da upotrebim jednu neobi\u010dnu re\u010d, pristojno. Uklju\u010deni smo u razne dr\u017eavne aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i i proslave godi\u0161njica, na\u0161 program se delimi\u010dno finansira iz dr\u017eavnih sredstava koja su namenjena za dru\u0161tvene organizacije i to preko projekata. Sredstva su pristojna: kako ide zemlji, tako i mi mo\u017eemo da ra\u010dunamo na njih. Mu\u010di nas \u0161to su 2004. izjedna\u010deni \u010detnici i partizani i \u0161to je rehabilitovan Dra\u017ea Mihailovi\u0107. \u0160to se ti\u010de Nedi\u0107a, neka pravosu\u0111e radi svoj posao, ali oko toga nema histerije, nema polarizacije &#8211; isti\u010de Bab\u0161ek Ore\u0161kovi\u0107.<\/p>\n<p>&#8211; O\u010digledno i EU skre\u0107e udesno jer je rezolucija EP-a prekrajanje istorije, da nazovemo stvari pravim imenom. Sad najednom ispado\u0161e krivi samo Rusi i Nemci, i to na inicijativu Poljske koja je pre toga sklapala ugovore s Nemcima i uzela delove \u010cehoslova\u010dke. Revizionizam nije nikakva na\u0161a specijalnost, ni postjugoslovensko ni evropsko nego svetsko pitanje, kao da se pravi nova organizacija svetskog poretka &#8211; smatra on.<\/p>\n<p>Zdenko Duplan\u010di\u0107, nekada\u0161nji borac Prve proleterske brigade koja je osloba\u0111ala rajon Zagreba, isti\u010de da i u Hrvatskoj i u Srbiji ima \u0161to da se ka\u017ee o borbi protiv fa\u0161izma.<\/p>\n<p>&#8211; U Hrvatskoj imate antifa\u0161izam u Ustavu, ali od antifa\u0161izma nema ni \u2018a\u2019. U Srbiji ima onih koji \u017eele povratak kralja i opravdavaju zlo\u010dine \u010detnika koji su klali svoj narod, \u010dak i decu u kolevci, od Vrani\u0107a, Drugovca, Bole\u010da i drugih sela i strati\u0161ta. Dr\u017eavna vlast je shvatila potrebu saradnje s na\u0161om organizacijom jer smo pomogli da se promeni stav prema Srbiji koja je va\u017eila kao agresor i destabilizuju\u0107a dr\u017eava na Balkanu, tako da smo dobili vi\u0161e odlikovanja od vlade i predsednika. Izjedna\u010deni su \u010detnici i partizani, iako to nije predmet skup\u0161tine nego predmet istorije. Ali na svim skupovima o istoriji srpskog naroda, kad se radi o Drugom svetskom ratu, spominje se samo nas, ka\u010de se na\u0161e zastave i pevaju na\u0161e pesme &#8211; rekao nam je Duplan\u010di\u0107.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/antifasisticka-fronta-evrope\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sudionici konferencije \u2018Fa\u0161izam i antifa\u0161izam u Europi danas\u2019 za Novosti govore o antifa\u0161izmu nekad i sad, o borbi za slobodnu i demokratsku Evropu i o spornoj rezoluciji EP-a. \u2018Antifa\u0161izam mora biti osnovna vrijednost, a mi u borbi protiv fa\u0161izma ne smijemo sjediti skr\u0161tenih ruku\u2019, rekao je predsjednik Me\u0111unarodne federacije antifa\u0161ista Vilmos Hanti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-285420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=285420"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285420\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":285421,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285420\/revisions\/285421"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=285420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=285420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=285420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}