{"id":285251,"date":"2020-03-01T06:29:13","date_gmt":"2020-03-01T05:29:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=285251"},"modified":"2020-02-29T23:38:06","modified_gmt":"2020-02-29T22:38:06","slug":"plan-je-bio-da-jugoslavija-mora-nestati-a-sto-bi-bilo-da-nije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/03\/01\/plan-je-bio-da-jugoslavija-mora-nestati-a-sto-bi-bilo-da-nije\/","title":{"rendered":"Plan je bio da Jugoslavija mora nestati, a \u0161to bi bilo da nije\u2026?"},"content":{"rendered":"

Autor: Phil Butler<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eete li zamisliti Europu danas s Jugoslavijom kao klju\u010dnim igra\u010dem me\u0111u narodima? Ja mogu. Jugoslavija je u stvari bila jedan od najve\u0107ih kulturnih i dru\u0161tvenih eksperimenata u povijesti. Osnovana na podru\u010dju sukoba nekada\u0161njeg Austro-ugarskog i Osmanskog carstva, Jugoslavija je sjedinila obje kulture na na\u010din koji nije vi\u0111en jo\u0161 od vremena Aleksandra Velikog, koji je nakon golemih osvajanja asimilirao narode. Eksperiment, ako ga mogu tako nazvati, trajao je ne\u0161to vi\u0161e od pola stolje\u0107a. Idealan iz razloga \u0161to su u jednoj dr\u017eavi \u017eivjeli svi ju\u017enoslavenski narodi. Stvaranje Jugoslavije je djelomi\u010dno bio i geostrate\u0161ki potez Britanije i Francuske, kako bi se usporila ili blokirala Njema\u010dka. Odredbe takozvane \u201cKrfske deklaracije\u201d su udarile temelje ustavnoj monarhiji koja se ni po \u010demu nije razlikovala od Engleske. Prava i pravo glasa, te po\u0161tivanje temeljnih principa Ilirskog pokreta su bili obe\u0107avaju\u0107i aspekti rane Jugoslavije. No, tada je kralj Aleksandar ukinuo ustav i izbore, ali je zajedni\u010dki \u017eivot etni\u010dkih i kulturnih skupina je i dalje davao nadu za budu\u0107nost. Rat, politi\u010dke spletke, unutarnji i vanjski pritisci su u to vrijeme te\u0161ko optere\u0107ivali ovu novu silu u nastajanju. Kao \u0161to je to bio slu\u010daj u mnogim takvim pokusima, u kona\u010dnici je autoritarna vlast postala nu\u017ena, mo\u017eda i po\u017eeljna.<\/p>\n

Za prekid \u201cpredavanja iz povijesti\u201d, nacionalni heroj Josip Broz Tito je postao taj \u201cdiktator\u201d, ali je stekao svjetsku slavu i \u010dvrsto dr\u017eao stvari pod kontrolom, a Jugoslavija je igrala veliku ulogu na svjetskoj sceni. Me\u0111utim, kada je njegova mo\u0107 oslabila, suprotne sile su na\u0161le svoje upori\u0161te. Nema znanstvenika ili politi\u010dara koji o tome danas ne govori, ali Titova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih nacionalnih dr\u017eava je velika i izuzetno zna\u010dajna, pogotovo za ljude koji sada \u017eive u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i ostalim biv\u0161ih jugoslavenskim zemljama.<\/p>\n

Ideali Pokreta nesvrstanih i njegovi temelji su udareni u Beogradu 1961. U stvaranju pokreta su sudjelovali Tito, indijski premijer Jawaharlal Nehru, predsjednik Indonezije Sukarno, egipatski predsjednik, Gamal Abdel Naser i predsjednik Gane, Kwame Nkrumah. U najkra\u0107im crtama ideju Pokreta nesvrstanih obja\u0161njava lider Kube, Fidel Castro, u govoru u Havani 1979.<\/p>\n

\u201cPokret nesvrstanih postoji kako bi \u010duvao nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i sigurnost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, rasizma i svih oblika strane agresije, okupacije, dominacije, mije\u0161anja ili hegemonije, kao i protiv velikih sila i blokovske politike\u201d, rekao je tada Castro.<\/p>\n

Dakle, u su\u0161tini, Pokret nesvrstanih je te\u017eio samostalnom razvoju naroda izme\u0111u velikih sila s idejom koja negira Hladni rat. Naravno, velike sile koje su se bavile ideolo\u0161kim ratovima, imale su svoje strategije, koje su uklju\u010divale apsorbiranje svake od tih siroma\u0161nih nezavisnih zemalja.<\/p>\n

Kao \u0161to vidimo danas, strategija je bila izazvati sukobe koji vode ka fragmentiranju, podijeli i stvaranju nemo\u0107nih zemalja i naroda diljem svijeta.<\/p>\n

Raspad Jugoslavije je najbolji primjer, gdje danas nijedna zemlja ne pokazuje naklonost prema Pokretu nesvrstanih.<\/p>\n

Umjesto toga, EU i NATO su bili gravitacijska sila koja je privukla Sloveniju, Hrvatsku i ostale. Vidimo ostatke strategije Hladnog rata i u \u010dinjenici da su Bjelorusija i Azerbajd\u017ean jedine dvije preostale \u010dlanice pokreta u Europi, a Fid\u017ei se kao najnoviji \u010dlan pridru\u017eio 2011.<\/p>\n

Me\u0111utim, 2012. je summit Pokreta nesvrstanih vidio ve\u0107u posje\u0107enost od bilo koje prethodne godine, \u0161to je mo\u017eda bio i znak po\u010detka krize Zapada. Uz deklariranu svrhu \u201cborbe za mir u svijetu\u201d i svojih temeljnih dogmi, pokret je ipak, barem teoretski, vrijedan posredni\u010dki okvir. No, dopustite mi da se vratim na slu\u010daj Jugoslavije i kakva bi mo\u017eda bila da postoji danas.<\/p>\n

Gledaju\u0107i s distance na raspad Jugoslavije, primjetno je da se radi o uokvirivanju geostrategije Washingtona koja se provodila svugdje, pa i te\u0161kim metodama. Akcije Clintonove administracije su u to vrijeme bile tajnovite za javnost, jednako kao \u0161to su i danas.<\/p>\n

\u010citaju\u0107i Washingtonov think tank propagandni Institut Brookings otkrivate ovo. U tekstu \u201cOdluka o intervenciji \u2013 Kako zavr\u0161iti rat u Bosni\u201d iz 1998. godine autor Ivo H. Daalder po\u010dinje: \u201cDok danas mnogi pi\u0161u rje\u010dito i strastveno da objasne neuspjeh Washingtona i Zapada da se zaustave etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, koncentracijski logori i masakri stotina tisu\u0107a civila, malo tko je to pitanje postavio u ljeto 1995. godine, kada su SAD napokon odlu\u010dile preuzeti vode\u0107u ulogu u okon\u010danju rata u Bosni.\u201d<\/p>\n

No, istina je puno jednostavnija od stvarnosti. Nikome ne treba think tank da otkrije za\u0161to je predsjednik Bill Clinton oklijevao da posreduje u Bosni. Clinton je u stvari nastavljao politiku svoga prethodnika, Georgea Busha starijeg, kojem je cilj bio destabilizirati jugoslavenski socijalisti\u010dki uspjeh.<\/p>\n

Sada znamo da su kod nas tajno obu\u010deni pobunjenici odigrali klju\u010dnu ulogu u fragmentiranju regije preko organizacije poznate kao Atlantska brigada, koja se borila u ratu na Kosovu na strani Oslobodila\u010dke vojske Kosova (OVK), a brojala je oko 400 naoru\u017eanih boraca, kao \u0161to pi\u0161e Christian Science Monitor 1999.<\/p>\n

Ovo izvje\u0161\u0107e otkriva da su SAD pod la\u017enim izgovorom vodile posredni\u010dki rat u biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Billa Clintona i njegove nevoljkosti da se upli\u0107e u regiju nekad poznatu kao Jugoslavija, to je prljava povijest genocida i beskrajnih la\u017ei.<\/p>\n

Pri\u010da koju sam prona\u0161ao je pri\u010da o Francuzu koji je trenirao Atlantsku brigadu, \u0161to u svemu podsje\u0107a kasnije na Ukrajinu, Libiju i Siriju. Vidite \u201cobrasce\u201d koje nas vode do istine i vi\u0161e nego dovoljno.<\/p>\n

Stravi\u010dna strati\u0161ta legitimne dr\u017eave Jugoslavije su slu\u017eila za ulaganje u podjelu preostalih komada zemlje, uz pomo\u0107 ameri\u010dkih predsjednika, britanskih gospodara i njema\u010dkih industrijalaca.<\/p>\n

Atlantska brigada je djelovala u raznim posredni\u010dkim ratovima na Balkanu, a va\u017eni pripadnici su joj bili smrtonosne ubojice iz inozemstva. Ameri\u010dki du\u017enosnici u vrhu su ih dobro poznavali i upravljaju\u0107i njima su vukli konce na Kosovu i \u0161irom Balkana. Jugoslavija je postala prototip, predlo\u017eak za djelovanje u Afganistanu i Iraku, Arapskom prolje\u0107u.<\/p>\n

Imena Madeleine Albright, Javiera Solane, generala Wesleya Clarka i drugih se i dalje spominju. U biv\u0161oj Jugoslaviji su prijatelji klju\u010dnih igra\u010da u vladama doslovno planirali pretvoriti narode i zemlje u kreditore i investicijski\u00a0 \u201celdorado\u201d.<\/p>\n

Pri\u010da o tom genocidu u ime demokracije je prestra\u0161na. Ve\u0107ina naroda ovih prostora je vra\u0107ena 200 godina natrag, u neku vrstu srednjovjekovnog postojanja bez nade. Jedini tra\u010dak nade za ve\u0107inu biv\u0161ih \u201cJugoslavena\u201d je, sasvim prirodno, EU i NATO savez.<\/p>\n

Dok ovo pi\u0161em ameri\u010dki, britanski i njema\u010dki planeri ve\u0107 ure\u0111uju Siriju. Poznata korporacija RAND izra\u0111uje plan za podjelu suverene dr\u017eave. Za one koji nisu svjesni, korporacija RAND je \u201cVeliki brat\u201d svih hegemonijskih think tankova.<\/p>\n

Tko je i za\u0161to uni\u0161tio Jugoslaviju?<\/p>\n

Sigurno je bilo zlo\u010dina i genocida s obje strane u sukobima, od Kosova do ostalih ratova na Balkanu. Ali to nije poanta zbog \u010dega sam se fokusirao na ovu katastrofu.<\/p>\n

Prije svega, nijedan narod biv\u0161e Jugoslavije danas nema pravo glasa. Drugo, podjela me\u0111u tim narodima je dovela do smrti ili preseljenja milijuna ljudi.<\/p>\n

Ali moja \u201cfantazija\u201d o Jugoslaviji bi mo\u017eda mogla biti iznena\u0111enje. Dopustite mi da zaklju\u010dim. Jugoslavija je izgra\u0111ena na ideji da u njoj ju\u017eni Slaveni ne\u0107e ostati slabi i podijeljeni narodi. Ujedinjeni u Jugoslaviju ne bi bili lak plijen imperijalnim namjerama, kao \u0161to vidimo da se doga\u0111a danas.<\/p>\n

\u010cinjenica je da je nakon Drugog svjetskog rata socijalisti\u010dka Jugoslavija postala neka vrsta europske pri\u010de o uspjehu. Izme\u0111u 1960. i 1980. zemlja je imala jednu od najva\u017enijih stope gospodarskog rasta u svijetu, pristojan \u017eivotni standard, besplatnu medicinsku skrb i obrazovanje, zajam\u010deno pravo na posao, jednomjese\u010dni pla\u0107eni godi\u0161nji odmor, stopu pismenosti od preko 90 posto, a o\u010dekivani \u017eivotni vijek od 72 godine. Koliko ja znam, ni jedna od dr\u017eava Balkana danas ne mo\u017ee sanjati ni pola ovog prosperiteta.<\/p>\n

Bio je to napredak koji je me\u0111u zapadnim silama izazvao \u017eelju da uni\u0161te Jugoslaviju.<\/p>\n

Multietni\u010dko stanovni\u0161tvo zemlje je imalo povoljan javni prijevoz, stanovanje i komunalije. Profitabilno gospodarstvo je uglavnom bilo u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, \u0161to nije ba\u0161 najo\u010ditiji primjer zapadne demokratske ljubavi. U to vrijeme su od resursa daleko bili Njema\u010dka, Francuska ili Velika Britanija, a bankari Londona i Luksemburga nisu mogli izvla\u010diti milijarde iz socijalisti\u010dkog sustava.<\/p>\n

Jugoslavija je morala umrijeti, a Reagan, Bush stariji i mla\u0111i i Clinton su pomogli da se to dogodi. Nagra\u0111ivani autor, politolog i gostuju\u0107i suradnik u Institutu politi\u010dke studije u Washingtonu, Michael Parenti, \u010desto je govorio o katastrofi u Jugoslaviji.<\/p>\n

Prema Parentiju, ameri\u010dki cilj je bio pretvoriti jugoslavenske narode u regiju Tre\u0107eg svijeta, a to se moglo ostvariti podjelom zemlje koja \u0107e onda otvoriti svoje gospodarstvo korporativnoj eliti i zapadnim bankarima. Po raspadu Jugoslavije je zemlje trebalo u\u010diniti takvima da budu:<\/p>\n

Nesposobne da slijede nezavisan kurs osobnog razvoja.<\/p>\n

Razbijenih ekonomija i prirodnih resursa u potpunosti dostupnih za multinacionalne korporacijske eksploatacije, uklju\u010duju\u0107i i ogromna mineralna bogatstva na Kosovu.<\/p>\n

Osiroma\u0161enog, ali pismenog i osposobljenog stanovni\u0161tva koje \u0107e biti prisiljeno raditi za minimalne nadnice, koje \u0107e predstavljati jeftin radni bazen s kojim \u0107e se lak\u0161e sniziti pla\u0107e u zapadnoj Europi i drugdje.<\/p>\n

Demontiranih industrija automobila, nafte, te\u0161kih strojeva, rudarstva i petrokemije, te raznih drugih industrija koje nisu smjele biti konkurencija postoje\u0107im zapadnim proizvo\u0111a\u010dima.<\/p>\n

Zvu\u010di li vam ova strategija poznato? Sjetite se plana korporacije RAND za Siriju. Jesu li Ukrajina, Donbas i Krim razumjeli ovo prije Euromajdana? Koji je na kraju plan za Rusiju?<\/p>\n

Iako ovo zvu\u010di prijete\u0107e, \u017eao mi je, to je svijet u kojem \u017eivimo danas. Snagom uspavanih ameri\u010dkih gra\u0111ana, drogiranih glupim bezvrijednim tricama super-kapitalizma, svijet preuzimaju tirani.<\/p>\n

\u0160to bi bilo da je bilo?<\/p>\n

Ali \u0161to da je Jugoslavija pre\u017eivjela? \u0160to da je veliki etni\u010dko-socijalisti\u010dki eksperiment i dalje radio? Sigurno bi na\u0161 svijet bio potpuno druga\u010diji od danas. Jo\u0161 jedna stvar, Europska unija bi uz Pokret nesvrstanih djelovala u okviru svojih sada\u0161njih granica. Bila bi manje mo\u0107na i daleko manje geopoliti\u010dki utjecajna.<\/p>\n

Cijela Europa bi mo\u017eda dolazila u Beograd, a sada se \u0161est republika bore za mrvice iz Bruxellesa. Potaknut mojom fantazijom o tome kako bi Jugoslavija mogla izgledati, ostavit \u0107u vas s procjenama ekonomske situacije sada\u0161njih dr\u017eava Balkana i Jugoslavije \u010diji je BDP prije rata bio na 24. mjestu me\u0111u svjetskim narodima.<\/p>\n

Godine 2015, je Bosna i Hercegovina ekonomski bila na 112. mjestu u svijetu, a uvjeti se pogor\u0161avaju. Ipak, siroma\u0161ni stanovnici BiH misle da \u0107e ulaskom u EU rije\u0161iti sve svoje probleme. Hrvatska je ekonomski bila na 76. mjestu u svijetu, ali je Bloomberg tada ekonomiju RH svrstao u 10 najgorih u svijetu. Makedonija se nalazila na 130. mjestu, a poljoprivreda je jedina prava industrija, dok je nezaposlenost u zemlji iznad 30%. Crna Gora je, unato\u010d ljepoti i maloj povr\u0161ini, bila 149. ekonomija me\u0111u svjetskim narodima. Poput nekih drugih biv\u0161ih republika, Crna Gora vjeruje da \u0107e ulaskom u EU rije\u0161iti sve. Srbija je zauzela 87. mjesto po BDP-u, a Slovenija je 81. \u0160to se ti\u010de Kosova, Jonathan Marshall za Consortium News pi\u0161e da je tamo ro\u0111ena \u201cmafija\u0161ka dr\u017eava sa stopom nezaposlenosti od 35 posto, shrvana epidemijom terorizma, kriminala i politi\u010dkog nasilja\u201d.<\/p>\n

Osim toga, NATO polako guta sve dr\u017eave u regiji, jednu po jednu. Crna Gora je postala \u010dlanica, a Makedonija \u0107e to bi ti uskoro. Srpski zakonodavci su ratificirali diplomatski sporazum o imunitetu i logisti\u010dkoj potpori za predstavnike NATO pakta.<\/p>\n

\u201cI dok pi\u0161em ove zavr\u0161ne redove, mislim na ono \u0161to bi hrabri i jaki narodi iz Jugoslavije dobili da nije do\u0161lo do prekida njene sudbine. No, sve \u0161to znam je da je 24. mjesto me\u0111u svjetskim gospodarstvima daleko, a \u0161to se ti\u010de Jugoslavije, taj je narod zauvijek nestao\u201d, zaklju\u010duje ameri\u010dki politolog Phil Butler.<\/p>\n

Phil Butler je u svojoj kolumni, \u0161to je ina\u010de \u010dest slu\u010daj u inozemstvu, malo pozornosti posvetio specifi\u010dnostima svake nacije i tinjaju\u0107im antagonizmima koje je, kako i sam priznaje, Josip Broz Tito \u201c\u010dvrsto dr\u017eao pod kontrolom\u201d. Ipak, njegov zanimljiv opis otvara pitanje koliko smo dobili, a koliko izgubili i jesu li se postoje\u0107i antagonizmi rasplamsali i prerasli u ratove \u201csami po sebi\u201d i zato \u0161to su \u201cjednog dana ipak morali eksplodirati\u201d ili su se vje\u0161to iskoristili na na\u010din da se novcem, oru\u017ejem i propagandom na kraju ostvari kona\u010dni cilj \u2013 uni\u0161titi prili\u010dno zdrave ekonomije naroda biv\u0161e federacije koja je u vrijeme prije raspada imala 24. ekonomiju na svijetu i zauvijek uni\u0161titi za Zapad opasnu ideju koja je temelj Pokreta nesvrstanih?<\/p>\n

Logicno.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dki politolog Phil Butler je za New Eastern Outlook napisao kolumnu u kojoj tvrdi da su razaranje i raspad Jugoslavije bili dio \u0161ireg plana NATO saveza, kojim se htjelo oslabiti geopoliti\u010dke protivnike zapadnog bloka u regijama Tre\u0107eg svijeta i progutati zdrave ekonomije naroda ovih prostora, a sa\u017eetak njegove analize je prenio i talijanski Globalist. Svatko od nas ima svoje vi\u0111enje \u201990-ih na ovim prostorima, ali su ona bez sumnje subjektivna, koliko god netko mislio da je upravo njegova verzija istine ona nesporna i nepobitna. Stoga uvijek vrijedi \u010duti \u0161to drugi misle o nama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285252,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-285251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=285251"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":285253,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285251\/revisions\/285253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=285251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=285251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=285251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}