{"id":285098,"date":"2020-02-28T06:11:18","date_gmt":"2020-02-28T05:11:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=285098"},"modified":"2020-02-28T06:11:18","modified_gmt":"2020-02-28T05:11:18","slug":"pravljenje-queer-cudovista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/28\/pravljenje-queer-cudovista\/","title":{"rendered":"Pravljenje queer \u010dudovi\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tihana Bertek<\/strong><\/p>\n

Nedavno objavljena zbirka tekstova Queer-Feminist Solidarity and the East\/West Divide (izdava\u010dka ku\u0107a Peter Lang, 2019.) dio je \u0161ireg projekta primijenjenog akademskog \u201cpokvirivanja\u201d koji provodi me\u0111unarodna akademsko-aktivisti\u010dka mre\u017ea Queering Paradigms<\/a>.<\/p>\n

Zbirka okuplja kriti\u010dke tekstove o queer-feministi\u010dkoj solidarnosti izme\u0111u zapadnog, postsovjetskog i postsocijalisti\u010dkog prostora te poti\u010de borbu protiv homofobije, transfobije i mizoginije. Tako\u0111er, podsje\u0107a da se queer teorije i paradigme ra\u0111aju na uli\u010dnim prosvjedima, u prostorima zajednice i onim intimnim, kroz umjetnost i kulturu ali i na fakultetima, te da razli\u010diti konteksti me\u0111usobno komuniciraju i omogu\u0107uju stvaranje savezni\u0161tva i solidarnosti.<\/p>\n

U nastavku razgovaramo s urednicama knjige, Katharinom Wiedlack, Saltanat Shoshanovom i Mashom Godovannayom.<\/p>\n

Ova knjiga \u2013 \u201cqueer \u010dudovi\u0161te,\u201d kako je nazivate \u2013 uklju\u010duje razli\u010dite autorske pozicije, metodologije i izri\u010daje. Tako\u0111er navodite da se autorice nu\u017eno ne sla\u017eu ba\u0161 u svemu. Mo\u017eete li nam re\u0107i vi\u0161e o procesu nastanka knjige i okupljanju razli\u010ditih, a opet srodnih, perspektiva?<\/strong><\/p>\n

Na\u0161e \u201cqueer \u010dudovi\u0161te\u201d ro\u0111eno je i prije same knjige, na konferenciji Fucking Solidarity: queering concepts on\/from a Post-Soviet perspective odr\u017eanoj u rujnu 2017. na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du. Stoga, kad smo zapo\u010dele_i raditi na knjizi kao logi\u010dnom nastavku konferencije, bile smo spremne uhvatiti se u ko\u0161tac s razli\u010ditim perspektivama i razinama aktivisti\u010dkog i akademskog znanja. Njihovo okupljanje bilo je lingvisti\u010dki, metodolo\u0161ki, pa \u010dak i me\u0111uljudski izazovno. Na\u0161 uredni\u010dki tim je vrlo heterogen i uskla\u0111ivanje na\u0161ih interesa i pozicija bio je dugotrajan, ali vrlo plodan proces koji je zahtijevao puno pregovaranja, preispitivanja, ispravaka, komunikacije izme\u0111u autora_ica i uredni\u0161tva. To zna\u010di pravljenje kompromisa, nadila\u017eenje tenzija i rje\u0161avanje nesporazuma, ali i pru\u017eanje me\u0111usobne podr\u0161ke i brige. Imali smo i divne recenzente i recenzentice koje su napravile odli\u010dan posao i pru\u017eile vrijedne komentare autori(ca)ma, nakon \u010dega je uslijedio dodatni rad na tekstovima. S nekim autori(ca)ma taj je proces tekao glatko, dok je s drugima bio zahtjevniji i uklju\u010divalo je puno rasprava. U kona\u010dnici, uspjele smo posti\u0107i dobru ravnote\u017eu kao uredni\u010dki tim u zastupanju razli\u010ditih perspektiva, podru\u010dja i iskustava.<\/p>\n

U proteklih nekoliko desetlje\u0107a feministkinje su kriti\u010dki promi\u0161ljale (i zami\u0161ljale) queer i feministi\u010dku solidarnost. Kako vi, kao urednici_e, shva\u0107ate taj pojam?<\/strong><\/p>\n

Rad na ovoj knjizi za nas je bio \u010din solidarnosti \u2013 solidarnosti izme\u0111u aktivisti\u010dke i akademske zajednice, istra\u017eiva\u010da\/ica i umjetnika\/ca, Istoka i Zapada. Vrlo malo znanstvenih radova bavi se solidarno\u0161\u0107u iz feministi\u010dke\/queer perspektive uzimaju\u0107i pritom u obzir odnos Istoka i Zapada. Na\u0161a knjiga povezuje glasove iz razli\u010ditih postsovjetskih i postsocijalisti\u010dkih konteksta i \u0161ire. Tekstovi koje smo odabrale daju neke odgovore i nude strategije kako (ili kako ne) uspostaviti i odr\u017eavati transnacionalne queer i feministi\u010dke solidarnosti koje nadilaze podjelu na Istok i Zapad.<\/p>\n

Queer solidarnost shva\u0107amo kao dijalog i kolektivno nastojanje da se podr\u017eavamo i skrbimo jedni za druge \u2013 pritom mislimo na nas, \u201cqueer\u201d ljude koji djeluju u razli\u010ditim poljima i disciplinama, koji dolaze iz razli\u010ditih socioekonomskih i kulturnih okru\u017eenja i geografija, s razli\u010ditim resursima i privilegijama. Solidarnost podrazumijeva osvje\u0161tavanje na\u0161ih razlika i poku\u0161aj preraspodjele privilegija, znanja i resursa.<\/p>\n

Tridesetak godina nakon pada socijalisti\u010dkih re\u017eima podjela na Istok i Zapad i dalje opstaje. \u0160to ta podjela zna\u010di danas?<\/strong><\/p>\n

Smatramo da je podjela na tzv. Istok i Zapad postala nagla\u0161enija i prizivanija no ikad prije. Danas ona ima brojna zna\u010denja: ozna\u010dava razliku izme\u0111u \u2018tradicionalizma\u2019 i \u2018napretka\u2019, \u2018nazadnih\u2019 i \u2018razvijenih\u2019, \u2018religioznosti\u2019 i \u2018sekularizma\u2019, \u2018civiliziranih\u2019 i \u2018neciviliziranih\u2019, itd. Me\u0111utim, tu podjelu danas iskori\u0161tavaju vladaju\u0107i s obje strane hladnoratovskog sukoba u borbi protiv LGBTIQ+ osoba i drugih manjinskih skupina i pojedinaca.<\/p>\n

U promi\u0161ljanjima queer\/feministi\u010dke solidarnosti \u010desto nailazimo na ideju \u201corganske solidarnosti\u201d francuskog sociologa \u00c9milea Durkheia. Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o tome?<\/strong><\/p>\n

Poput mnogih drugih koji su promi\u0161ljali ili promi\u0161ljaju solidarnost iz queer, feministi\u010dke i antirasisti\u010dke perspektive, i mi smo se oslonile_i na Durkheima. Njegova teorija je korisna jer\u00a0 razlikuje solidarnost koja se temelji na srodstvu i sli\u010dnosti, \u0161to naziva \u201cmehani\u010dkom solidarno\u0161\u0107u\u201d, i ono \u0161to naziva \u201corganskom solidarno\u0161\u0107u\u201d. Dok mehani\u010dka solidarnost po\u010diva na visokoj razini homogenosti, organska solidarnost uva\u017eava razli\u010ditost i prepoznaje nu\u017enost raspodjele rada za dobrobit pojedinca.<\/p>\n

U prvom poglavlju knjige, u tekstu \u201cFucking Solidarity: \u2018Working Together\u2019 through (Un)pleasant Feelings,\u201d Katharina Wiedlack solidarnost vidi kao radni koncept za konkretne projekte solidarnosti izme\u0111u Istoka i Zapada, nadovezuju\u0107i se na rastu\u0107i korpus radova u polju queer i feministi\u010dkog materijalizma koji slijede, pro\u0161iruju i propituju Durkheimov koncept. Suprotno Durkheimu, Wiedlack solidarnost tuma\u010di kao suradni\u010dki rad koji uklju\u010duje konfrontacije i dekonstrukciju hegemonije i privilegija me\u0111u suradnicima_cama. Polaze\u0107i od vlastitog iskustva s razli\u010ditim queer i feministi\u010dkim doga\u0111anjima i nastojanjima, ona ukazuje na emocionalne i afektivne dimenzije solidarnosti. Tako\u0111er razmatra \u0161to je cilj solidarnosti te \u0161to zna\u010di kada ne uspijemo uspostaviti odnos i podr\u017eati jedni druge. Smatra da bi queer zajednica trebala nau\u010diti kako priznati i \u201cprobaviti\u201d neuspjeh kako bi postala vi\u0161e odr\u017eiva i manje neoliberalna\/orijentirana na uspjeh.<\/p>\n

Koje su najve\u0107e prepreke ostvarivanju queer solidarnosti?<\/strong><\/p>\n

Uh, kakvo pitanje! Kapitalizam. Orijentalizam. Rasizam, seksizam. Homofobija, transfobija! Neosvije\u0161tena privilegiranost. Nacizam\u2026 Popis je dug. Ali moramo za po\u010detak osvijestiti i promisliti vlastitu poziciju naspram na\u0161ih suradnica i suradnika umjesto da poku\u0161avamo odmah promijeniti cijeli svijet.<\/p>\n

Koji je zna\u010daj umje\u0161tenog znanja (situated knowledge) i autoetnografije u knjizi?<\/strong><\/p>\n

U svom tekstu Katarina koristi metodu queer autoetnografije kako bi analizirala svoja iskustva sa solidarno\u0161\u0107u i djelovanjem, posebno tijekom tri doga\u0111anja koja je organizirala zajedno s queer feministi\u010dkim aktivistima i znanstvenicama iz postsovjetskih\/postsocijalisti\u010dkih prostora u periodu od 2013. do 2017. To je bio poku\u0161aj izgradnje solidarnosti odozdo prema gore, istovremeno odbacuju\u0107i nejednakost i zapadnja\u010dke privilegije, a to je zna\u010dilo posvetiti se problemima, propustima i neuspjesima, kao i postignu\u0107ima, te nastojati prona\u0107i oblik solidarnosti koji mo\u017ee obuhvatiti sve navedeno.<\/p>\n

U svom tekstu o LGBTIQ+ pokretu u Rumunjskoj, Veda Popovici primijenila je pristup umje\u0161tene znanstvenice-aktivistkinje. Elena Smirnova pak uspore\u0111uje svoje iskustvo rada u francuskoj nevladinoj organizaciji Urgence Tch\u00e9tch\u00e9nie, koja poma\u017ee izbjeglicama iz Sjevernog Kavkaza, s medijskim napisima o progonu homoseksualaca u istoj regiji prije i nakon travnja 2017. Masha Beketova pi\u0161e o LGBTIQ+ izbjeglicama iz ruskog govornog podru\u010dja u Berlinu i problemima vezanim uz prisilne migracije, referiraju\u0107i se pritom na svoj rad kao savjetnice i facilitatorice u nekoliko berlinskih organizacija. Navedeni i drugi tekstovi u knjizi uvelike se oslanjaju na iskustva \u201cs terena\u201d i osobna perspektiva u njima neupitno igra va\u017enu ulogu.<\/p>\n

Mo\u017ee li se re\u0107i da je \u201cqueer\u201d u su\u0161tini zapadnja\u010dki koncept? Ili on uvijek nu\u017eno podrazumijeva subverzivnost prema Zapadu?<\/strong><\/p>\n

Oboje! Queer, u naj\u0161irem zna\u010denju \u201cneobi\u010dno\u201d, subverzivno je prema svemu \u0161to je normativno, a Zapad kao koncept stremi normativnosti. Fatima El-Tayeb to savr\u0161eno obja\u0161njava u svojoj knjizi European Others. Queering Ethnicity in Postnational Europe u kojoj povezuje migrantska, rasna i queer iskustva te navodi da sve \u0161to je suprotstavljeno ideji \u201ceuropskog\u201d, odnosno \u201czapadnog\u201d zapravo queer.<\/p>\n

S druge strane, \u201cqueer\u201d kao koncept u okviru queer teorije i aktivizma je o\u010digledno zapadnja\u010dki proizvod. U najboljem slu\u010daju, \u201cqueer\u201d je praznina, neispisani prostor koji razli\u010diti ljudi koriste na razli\u010dite na\u010dine \u2013 neki kao alternativu binarnim, neoliberalnim i homonacionalisti\u010dkim LGBT identitetima, a neki kao fluidan i fleksibilan na\u010din samoidentifikacije. Istovremeno, to je engleska rije\u010d koja ulazi u druge jezike i ponekad u tom procesu mijenja zna\u010denje. Primjerice, konferencija koja se odvija svake godine u Sankt Petersburgu zove se \u201cQueer Fest\u201d, a organizatori koriste taj naziv jer nitko osim ljudi iz zajednice ne zna \u0161to zna\u010di \u2013 na taj na\u010din im je lak\u0161e organizirati se u homofobnom okru\u017eenju. Dakle, \u201cqueer\u201d je postala svojevrsna lozinka i u\u0161la je u vokabular kao i neke druge rije\u010di \u2013 npr. v teme (biti upu\u0107en\/a) \u2013 koje se upotrebljavaju u postsovjetskim zajednicama za tajno prepoznavanje.<\/p>\n

U ljeto 2013. i 2014. Katharina je suorganizirala aktivisti\u010dko-umjetni\u010dko doga\u0111anje pod nazivom \u201cKvir feminist actziya\u201d, pri \u010demu rije\u010d \u201ckvir\u201d podriva zapadnja\u010dke konotacije rije\u010di \u201cqueer\u201d i preispituje zapadnja\u010dke ideje (samo)identifikacije, autanja i seksualnosti.<\/p>\n

Kako vidite polo\u017eaj queer studija u akademskoj zajednici danas?<\/strong><\/p>\n

Akademska zajednica je, op\u0107enito govore\u0107i, jo\u0161 uvijek vrlo cis, vrlo bijela i vrlo mu\u0161ka. Financijski, dru\u0161tveni i politi\u010dki kapital je u njihovim rukama. Razmislite samo koliko nebjelkinja znate koje rade kao profesorice na nekom od europskih sveu\u010dili\u0161ta? Koliko queer osoba? Na\u017ealost, rodni studiji ili su dio sustava ili su odba\u010deni od sustava. Najnoviji primjer je Srednoeuropsko sveu\u010dili\u0161te (CEU), koje ima jedan od najja\u010dih programa rodnih studija, a koje se zbog pritiska ma\u0111arske vlade moralo preseliti u Be\u010d. Ali rodni studiji su barem donekle priznato podru\u010dje, dok queer studije jedva pre\u017eivljavaju na marginama uz gotovo nikakvo financiranje i mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja i napredovanja. Ipak, s vremena na vrijeme dobijemo priliku da napravimo jo\u0161 pokoje \u201cqueer \u010dudovi\u0161te\u201d.<\/p>\n

***<\/h2>\n

Katharina Wiedlack je postdoktorantica u polju queer i feministi\u010dke teorije, pop culture te ameri\u010dkih, postsocijalisti\u010dkih i postkolonijalnih studija.<\/p>\n

Saltanat Shoshanova poha\u0111a diplomski studij povijesti umjetnosti na Freie Universit\u00e4t Berlin. Zanima je umjetnost i njen odnos prema queer i feministi\u010dkoj teoriji, queer migracije, dekolonijalizam i postsovjetski prostor.<\/p>\n

Masha Godovannaya je vizualna umjetnica, queer-feministi\u010dka istra\u017eiva\u010dica, kustosica, edukatorica i suosniva\u010dica queer-feministi\u010dke grupe \u201cUnwanted Organisation\u201d.<\/p>\n

voxfeminae<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Queer, u naj\u0161irem zna\u010denju \u201cneobi\u010dno\u201d, subverzivno je prema svemu \u0161to je normativno, a Zapad kao koncept stremi normativnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285099,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-285098","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=285098"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":285100,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/285098\/revisions\/285100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=285098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=285098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=285098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}