{"id":284971,"date":"2020-02-26T13:43:04","date_gmt":"2020-02-26T12:43:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=284971"},"modified":"2020-02-26T14:03:24","modified_gmt":"2020-02-26T13:03:24","slug":"fali-pokretacke-energije-i-umjetnickog-bunta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/26\/fali-pokretacke-energije-i-umjetnickog-bunta\/","title":{"rendered":"Fali pokreta\u010dke energije i umjetni\u010dkog bunta"},"content":{"rendered":"

\u201cAlternativna umjetni\u010dka scena je u zastoju, \u0161to je jako \u010dudno, s obzirom na stepen razvijenosti alternative prije 30 i vi\u0161e godina. Nedostaje energije i samopouzdanja za odstupanje od jednoumlja, jer mladi te\u017ee da budu na dr\u017eavnim jaslama\u201d.<\/p>\n

Tako u razgovoru za PCNEN ocjenjuje filmski reditelj Branko Baleti\u0107, koji kao veliki problem navodi i centralizovani na\u010din finansiranja gradskih kulturnih institucija, kao i opredjeljivanje finansijske pomo\u0107i autorima nezavisnih projekata.<\/p>\n

\"\"

Branko Baleti\u0107<\/p><\/div>\n

\u201cNevjerovatno je da kulturne ustanove kao \u0161to su Gradsko pozori\u0161te i KIC \u2018Budo Tomovi\u0107’ nemaju svoj ra\u010dun. Za odvijanje bilo koje djelatnosti treba poslati dopis sektoru finansija Glavnog grada, pa \u010dekati odobrenje, \u010dak i kada je u pitanju osnovni potro\u0161ni materijal, a da ne govorimo o drugim stvarima. To je i bio jedan od razloga za\u0161to sam napustio mjesto direktora KIC-a, nakon \u010detiri godine\u201d, ka\u017ee Baleti\u0107.<\/p>\n

No, i pored ote\u017eavaju\u0107ih dru\u0161tveno-politi\u010dkih faktora, Baleti\u0107 ukazuje na to da su mladi umjetnici, ipak, najodgovorniji za energetski \u201dtajm out\u201d i nedostatak smjelosti za nastupe van uobi\u010dajenih tokova.<\/p>\n

\u201cMnogi na\u0161i mladi, jako talentovani glumci, kada zavr\u0161e akademiju ne poku\u0161avaju da se izbore – igraju\u0107i po trgovima, ve\u0107 jednostavno \u010dekaju poziv za anga\u017eman u CNP- u ili u Gradskom pozori\u0161tu. Ne morate \u010dak ni zavr\u0161iti umjetni\u010dku \u0161kolu da biste se bavili nekim vidom alternativne umjetnosti, ali morate imati tu pokreta\u010dku energiju. Najve\u0107a odgovornost na mladima je da svoj bunt preto\u010de u kreaciju\u201d, nagla\u0161ava Baleti\u0107.<\/p>\n

Najsvjetliji primjer na crnogorskoj alternativnoj umjetni\u010dkoj sceni je multimedijalna organizacija sa Cetinja \u201cThe books of knjige\u201c. Od po\u010detka devedesetih do danas, oni u kontinuitetu stvaraju, njeguju\u0107i, kako sami ka\u017eu, apoliti\u010dno \u2013 humoristi\u010dki duh, kriti\u010dko mi\u0161ljenje i nezavisnost u radu. Njihov 30-godi\u0161nji “sta\u017e” obilje\u017eile su brojne TV i radio emisije, muzi\u010dke numere, reklame za projekte, a igranim filmom \u201cSlu\u010dajevi pravde\u201d stekli su popularnost i u regionu. Najskorije ostvarenje ‘Buksovaca’ je serija \u201cSvi \u0107emo se jednog dana kopat u Evropu\u201d.<\/p>\n

I u filmu i u seriji zapa\u017eene uloge ima nekada\u0161nji frontmen grupe \u201cMozak eliminator\u201c Sejdo Alijaj, a sve je dostupno na njihovom youtube kanalu.<\/p>\n

\u201cAko neko preslu\u0161a sve na\u0161e radio emisije, mo\u017ee zaklju\u010diti da se radi o jednoj te istoj emisiji, jer se godinama ni\u0161ta ne mijenja\u201d, znaju \u010desto da ka\u017eu u svojoj emisiji na radiju Antena M, aludiraju\u0107i na kolote\u010dinu crnogorske dru\u0161tveno- politi\u010dke svakodnevice.<\/p>\n

Ipak, zahvaljuju\u0107i pojedinim kreativnim inicijativama, nazire se izlazak iz skoro hipnoti\u0161u\u0107e stvarnosti kojom dominiraju politi\u010dke \u010darke i previranja, kojima je podre\u0111en \u017eivot obi\u010dnog \u010dovjeka.<\/p>\n

\"\"

Scena iz predstave ‘Sobe’<\/p><\/div>\n

Alternativna pozori\u0161na scena do\u017eivjela je posebno osvje\u017eenje prije dvije godine izvo\u0111enjem predstave \u201cSobe\u201d u nezavisnoj produkciji teatra \u00a0\u201cPrazan prostor\u201d, koji je, uz podr\u0161ku studenata, osnovao reditelj i profesor Petar Pejakovi\u0107.<\/p>\n

Ovaj pozori\u0161ni komad, ra\u0111en po tekstu Ilije \u0110urovi\u0107a i u re\u017eiji Mirka Radonji\u0107a, pri\u010da je o odrastanju mladi\u0107a iz podgori\u010dkog predgra\u0111a, ali i \u201coda Podgorici i postavljena na marginu\u201d. Pro\u0161le godine \u2019Sobe\u2019 su bile dio selekcije obnovljenog FIAT-a, a izvedena je i u okviru Bijenala crnogorskog teatra.<\/p>\n

\"\"

Mirko Radonji\u0107<\/p><\/div>\n

\u201c Predstava je privukla publiku \u017eeljnu svje\u017eeg pozori\u0161nog izraza. Od premijere u septembru 2018. godine do danas imala je 15 izvo\u0111enja. Jo\u0161 va\u017enije, predstava se igra u prizemlju ku\u0107e u ul. Sava Lubarde u Staroj Varo\u0161i, gdje NVO Prazan prostor funkcioni\u0161e kao podstanar. Tako je Podgorica dobila jedan alternativni teatarski prostor, kakav mu je ve\u0107 dugo bio potreban\u201d, ka\u017ee reditelj Mirko Radonji\u0107.<\/p>\n

Govore\u0107i o izazovima nezavisne pozori\u0161ne produkcije, gdje stvari diktira novac, prostorni kapaciteti i tehnikalije, mladi reditelj posebno se fokusira na u\u010desnike alternativnih projekata, od \u010dije vizije i misije u biti sve zavisi. Budu\u0107nost alternativnog teatra, smatra on, i dalje je krajnje neizvjesna, jer smo “opet na po\u010detku, umjesto da pratimo kontinuitet\u201d.<\/p>\n

\u201cIroni\u010dno ili ne, ispada da je Titograd 80-ih godina pro\u0161log vijeka bio vi\u0161e u \u017ei\u017ei zbivanja i pratio aktuelne pozori\u0161ne trendove od dana\u0161nje Podgorice. Na\u0107i saradnike koji su voljni da se vrate u nultu brzinu, da zaustavimo malo trenutak i u njemu se suo\u010dimo sa sobom i sopstvenim nedovoljnostima, kako bismo adekvatno odgovorili na pitanja koja aktuelni dru\u0161tveni trenutak od nas tra\u017ei, a uprkos pote\u0161ko\u0107ama koje sa sobom nosi opstanak u svijetu liberalnog kapitalizma, najve\u0107i je izazov. Stoga pozivam sve pozori\u0161ne stvaraoce kojima se \u010dini da se njihova vizija poklapa sa na\u0161om, da nam se obrate: \u2018Prazan prostor\u2019 <\/em>je spreman da punim kapacitetima stane iza svake smislene ideje\u201d, poru\u010duje Radonji\u0107.<\/p>\n

\"\"

Mi\u0161ko \u0110uki\u0107<\/p><\/div>\n

Odaju\u0107i priznanje utemeljiva\u010dima alternativnog teatarskog izraza u Crnoj Gori, rediteljima Slobodanu Milatovi\u0107u i \u017divku Nikoli\u0107u, publicista i urednik nekada\u0161njeg radija Free Montenegro Mi\u0161ko \u0110uki\u0107 podsje\u0107a na to da je ekipa okupljena oko predstava\u00a0 \u2018Godo je do\u0161a’, ‘Hajde da se igramo apsurda’ i drugih nastavila pri\u010du pozori\u0161nih ekperimenata u tada\u0161njem Titogradu.<\/p>\n

\u201cDanas popularna televizijska serija \u2018\u0110ekna\u2019 bila je jedna od predstava u DODEST- u (Dramski omladine \u2013 dramska ekperimentalna scena Titograd), sceni na kojoj je, zahvaljuju\u0107i reditelju Slobodanu Milatovi\u0107u,\u00a0 utemeljen alternativni pozor\u0161ni izraz u Crnoj Gori Zahvaljuju\u0107i Milatovi\u0107u, kasnih osamdesetih, ulice gradova bile su preplavljene gostima FIAT- a, umjetnicima sa raznih strana svijeta\u201d, sje\u0107a se \u0110uki\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u0110uki\u0107 podsje\u0107a i na za\u010detnike panka – ,,skupinu koju niko nije shvatao ozbiljno\u201c \u2013 \u0160urde. Mnogo godina kasnije, ka\u017ee on, ispostavilo se da je njihov film \u201ePoslednje cikvanje\u201c bio ispred vremena. Tako\u0111e, isti\u010de i rad grupe \u201eMozak eliminator\u201c i album \u201ePokret otpora\u201c sa pjesmama: \u201eMafija\u0161\u201c, \u201eDobar dan \u010dika Slobo\u201c, \u00a0\u201eBarikade\u201c, \u201eMoja mala stjuardesa\u201c i druge.<\/p>\n