{"id":284901,"date":"2020-02-25T20:50:44","date_gmt":"2020-02-25T19:50:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=284901"},"modified":"2020-02-25T20:50:44","modified_gmt":"2020-02-25T19:50:44","slug":"otkrivena-prva-zivotinja-kojoj-ne-treba-kiseonik-za-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/25\/otkrivena-prva-zivotinja-kojoj-ne-treba-kiseonik-za-zivot\/","title":{"rendered":"Otkrivena prva \u017eivotinja kojoj ne treba kiseonik za \u017eivot"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici su otkrili parazita koji nema mitohondrijski genom i to je prvi vi\u0161e\u0107elijski organizam kojem je utvr\u0111en taj nedostatak.<\/p>\n

To, me\u0111utim, ne zna\u010di da ne di\u0161e, ve\u0107 u stvari u potpunosti \u017eivi bez kiseonika.<\/p>\n

Otkri\u0107e ne samo da mijenja na\u0161e razumijevanje kako \u017eivot mo\u017ee da se razvija na Zemlji, ve\u0107 ima velike posljedice i implikacije u potrazi za \u017eivotom van na\u0161e planete, prenosi RTS.<\/a><\/p>\n

Sposobnost da se metabolizuje kiseonik, odnosno da se di\u0161e, po\u010dela je prije 1,45 milijardi godina. Velike arheje progutale su male bakterije, a nekako je novi dom bakteriji bio pogodan i njoj i njenom doma\u0107inu, pa su ostali zajedno.<\/p>\n

Simbiotski odnos rezultirao je zajedni\u010dkom evolucijom oba organizma, a vremenom su bakterije postale mitihondrije. Svaka \u0107elija u na\u0161em tijelu, sem crvenih krvnih zrnaca, ima veliki broj mitohondrija, a one su klju\u010dne za proces disanja.<\/p>\n

Mitohondrije razla\u017eu kiseonik na adenozin-trifosfat, koji vi\u0161e\u0107elijski organizmi koriste za \u0107elijske procese.<\/p>\n

Poznato je i da su se neki organizmi adaptirali da \u017eive u sredinama sa slabom koncentracijom kiseonika. Neki jedno\u0107elijski organizmi razvili su organele sli\u010dne mitohondrijama koje podr\u017eavaju anaerobni metabolizam.<\/p>\n

Me\u0111utim, mogu\u0107nost da vi\u0161e\u0107elijski organizmi budu isklju\u010divo anaerobni dugo je predmet debate u nau\u010dnim krugovima.<\/p>\n

Sve do sada. Tim istra\u017eiva\u010da, predvo\u0111en Dajanom Jahalomi sa Univerziteta u Tel Avivu, odlu\u010dio je da prou\u010di parazita Henneguya salminicola koji se naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee na\u0107u u lososima.<\/p>\n

Pripada \u017earnjacima i dijeli razdio zajedno sa koralima, meduzama i anemonama. Iako stvara ciste na tkivu lososa, parazit nije \u0161tetan i \u017eivi sa lososom do kraja njegovog \u017eivota.<\/p>\n

U\u0161u\u0161kan unutar doma\u0107ina, sitni \u017earnjak \u017eivi u uslovima bez kiseonika. Kako to radi nije bilo mogu\u0107e utvrditi bez analiziranja DNK.<\/p>\n

Analize su pokazale da je Henneguya salminicola izgubio svoj mitohondrijski genom. Dodatno, izgubila je sposobnost za aerobnu respiraciju. Nau\u010dnici su utvrdili da je parazit razvio druga\u010dije organele, koje se razlikuju od mitohondrijskih zbog unutra\u0161nje membrane.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci su \u017eeljeli da uporede svoje nalaze, pa su izveli iste testove sa DNK jo\u0161 jednog parazitskog \u017earnjaka Myxobolus squamalis, a nalazi su jasno pokazali postojanje mitohondrijskog genoma.<\/p>\n

Rezultati bez ikakve sumnje pokazuju da je ovo prvi vi\u0161e\u0107elijski organizam kojem nije potreban kiseonik da bi disao.<\/p>\n

Kako ta\u010dno \u017eivi i dalje je misterija. Stru\u010dnjaci spekuli\u0161u da mo\u017eda direktno od doma\u0107ina izvla\u010di adenozin-trifosfat, ali to jo\u0161 nije utvr\u0111eno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako ta\u010dno \u017eivi i dalje je misterija. Stru\u010dnjaci spekuli\u0161u da mo\u017eda direktno od doma\u0107ina izvla\u010di adenozin-trifosfat, ali to jo\u0161 nije utvr\u0111eno.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284902,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-284901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=284901"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284903,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284901\/revisions\/284903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=284901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=284901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=284901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}