Postoji recept za sklad i unutra\u0161nje blagostanje, a rezultati nau\u010dnih istra\u017eivanja to potvr\u0111uju, prenosi Femina, a mi posu\u0111ujemo.<\/p>\n
Pokazalo se da osje\u0107aj sre\u0107e samo 10% zavisi od spolja\u0161njih faktora: uslova \u017eivota, novca, obrazovanja itd. Siroma\u0161ni seljak se subjektivno mo\u017ee osje\u0107ati bolje, od bankara koji zara\u0111uje vi\u0161e od 200.000 dolara godi\u0161nje.<\/p>\n
Jo\u0161 40% je genetska predispozicija. Postoje ljudi sa dobrim lu\u010denjem neurotransmitera: njihov nervni sistem izda\u0161no proizvodi hormone sre\u0107e (endorfine, serotonin, dopamin i oksitocin) bez obzira na \u017eivotne okolnosti. Takvi ljudi se brzo oporavljaju od neda\u0107a i gubitaka, jer ih njihova biohemija vra\u0107a u ravnote\u017eu. Drugi pate \u010dak i dok sjede za prazni\u010dnim stolom na sopstvenom ro\u0111endanu, okru\u017eeni gostima i poklonima.<\/p>\n
I na kraju, preostalih 50% su na\u0161i sopstveni postupci: koje ciljeve sebi postavljamo, kakve odnose gradimo s ljudima. Upravo na tih 50% mo\u017eemo da uti\u010demo, a tu je va\u017eno da ne osujetimo sebe.<\/p>\n
\u0160ta treba u\u010diniti da bismo postali sre\u0107ni?<\/p>\n
Istra\u017eivanja pokazuju da anga\u017eovanje profesionalaca koji obavljaju ku\u0107ne poslove \u010dini da ljudi postanu zadovoljniji sopstvenim \u017eivotom. Saznajte koliko ko\u0161ta \u010di\u0161\u0107enje stana, kuvanje ili da neko umjesto vas vodi dijete na trening. Mo\u017eda mo\u017eete da to sebi dozvolite, a zauzvrat \u0107ete dobiti nekoliko sati neprocjenjivog odmora.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan va\u017ean pokazatelj sre\u0107e je koliko vremena provodite sa drugim ljudima, posebno sa onima koji su vam dragi. Istra\u017eivanja su pokazala da su se \u010dak i zatvorene osobe bolje osje\u0107ale kada su po\u010dele da se vi\u0161e dru\u017ee. Tokom eksperimenta su dovo\u0111eni u situacije da razgovaraju sa nepoznatim ljudima. U po\u010detku su mislili da \u0107e im biti neprijatno, a pokazalo se kao blagotvorno iskustvo. Prema drugom istra\u017eivanju, oni koji brinu o drugima, bave se volontiranjem i dobrotvornim radom, sre\u0107niji su od onih koji misle samo na sebe.<\/p>\n
Profesor Lori Santos sa univerziteta Jejl ka\u017ee da \u010desto izbjegavamo promjene da bismo se za\u0161titili od raznih slo\u017eenih situacija: ostajemo u lo\u0161em braku jer bi razvod donio komplikacije ili se ne odlu\u010dujemo da napustimo dosadan posao, iz straha da ne ostanemo bez stalnih prihoda. Istra\u017eivanja, me\u0111utim, pokazuju da ljudi imaju sklonost da preuveli\u010davaju snagu i trajanje svojih emotivnih reakcija na negativne doga\u0111aje (to se naziva afektivnim predvi\u0111anjem). U praksi, svi se mi uspje\u0161no nosimo s te\u0161ko\u0107ama: i sa razvodom i tra\u017eenjem drugog posla. Mnogo smo izdr\u017eljiviji nego \u0161to mislimo i to moramo uzeti u obzir pri dono\u0161enju odluka.<\/p>\n
Ve\u0107ina ljudi se sje\u0107a samo dobrih doga\u0111aja iz pro\u0161losti, zanemaruju\u0107i lo\u0161e, a tako\u0111e vjeruje da \u0107e budu\u0107nost biti bolja od sada\u0161njosti. Posljedica toga je da se ne koncentri\u0161emo na sada\u0161nji trenutak i tako propustimo da ga pro\u017eivimo u potpunosti. Istra\u017eivanja pokazuju da meditacija poma\u017ee da nau\u010dimo da budemo obazriviji i svjesniji i podi\u017ee nivo sre\u0107e.<\/p>\n
Dokazano je da sre\u0107ni ljudi bolje rade. I obrnuto, posao koji volite, koji vas ispunjava i daje vam osje\u0107aj uspje\u0161nosti \u2013 \u010dini vas sre\u0107nim. Osniva\u010d pozitivne psihologije, Martin Seligman smatra da kad odaberete posao koji maksimalno otkriva va\u0161e sposobnosti \u2013 u\u017eiva\u0107ete svaki dan. Zagovornici pozitivne psihologije ovo nazivaju stanjem protoka, u kome posti\u017eete potpuno stapanje sa svojim poslom \u2013 utapate se u njemu, ne misle\u0107i ni na vrijeme, ni na sebe, tako da umjesto umora stalno dobijate novu energiju.<\/p>\n
Bakterije koje \u017eive u nama predstavljaju mo\u0107nu silu, koja mo\u017ee da zna\u010dajno uti\u010de na na\u0161e raspolo\u017eenje i emotivno stanje. Prema istra\u017eivanjima, na mikrobiom (skup bakterija koje \u017eive u tijelu) pozitivno uti\u010du: povr\u0107e, vo\u0107e i u umjerenim koli\u010dinama crna \u010dokolada i kafa, \u0161to doprinosi osje\u0107aju sre\u0107e.<\/p>\n
Norve\u0161ki istra\u017eiva\u010di smatraju da postoji veza izme\u0111u upravnog dr\u017eanja ki\u010dme i osje\u0107anja sre\u0107e. Prou\u010davali su kako vje\u017ebe pravilnog dr\u017eanja tijela uti\u010du na ljude u depresiji. Onima koji su radili vje\u017ebe, raspolo\u017eenje se pobolj\u0161alo i krajem dana su se osje\u0107ali manje umorni, a istovremeno i sre\u0107niji.<\/p>\n
\u010cak i ako imate puno prijatelja i veliku porodicu, mo\u017eda niste spremni da im pri\u010date o svojim skrivenim strahovima, a oni da vas saslu\u0161aju bez primjedbi, savjeta ili jedva \u010dekaju\u0107i da se raspri\u010daju. Psihoterapeut Anastasija Rubcova tvrdi: osje\u0107aj da nas vide i \u010duju najva\u017enija je komponenta sre\u0107e. A terapeut je neko ko tu mo\u017ee da pomogne. Mo\u017ee li nas psihoterapija nau\u010diti kako da izvu\u010demo iz sebe ta prodorna, radosna iskustva, koja nazivamo sre\u0107om? Ne, ali zna\u010dajno pobolj\u0161ava op\u0161te stanje. Pogotovo kad tome dodate sport, zdrav san i dobre prijatelje. A u dobrim okolnostima, za\u010das \u0107e sinuti iskra sre\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bakterije koje \u017eive u nama predstavljaju mo\u0107nu silu, koja mo\u017ee da zna\u010dajno uti\u010de na na\u0161e raspolo\u017eenje i emotivno stanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281195,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-284842","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=284842"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284846,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284842\/revisions\/284846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=284842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=284842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=284842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}