Istra\u017eivanje je pokazalo da oni koji su iza sebe imali istoriju problemati\u010dnog pona\u0161anja, imaju manji mozak i tanji korteks \u010desto u djelovima odgovornim za pona\u0161anje i kontrolisanje emocija, pi\u0161e Dejli meil, a prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n
Nau\u010dnici su tako\u0111e pregledali kriminalne dosijee ove grupe i ispitivali njihove nastavnike i osoblje koje je sa njima radilo. Identifikovali su grupu od 80 odraslih sa konstantnom istorijom delikventnog i asocijalnog pona\u0161anja – od ujedanja druge djece u vrti\u0107u do porodi\u010dnog nasilja u odraslom periodu.<\/p>\n
Nivo delikventnog i asocijalnog pona\u0161anja u\u010desnika studije mjeren je na svake dvije godine, od sedme do 26-te.<\/p>\n
U\u010desnici su pra\u0107eni i u odraslom periodu, a osamdeset njih je asocijalno pona\u0161anje imalo tokom \u010ditavog \u017eivota. Samo u periodu od 26. do 28. godine osu\u0111ivani su u prosjeku pet puta.<\/p>\n
Oni koji su pravili probleme samo u periodu adolescencije nisu imali zna\u010dajne razlike u izgledu mozga u odnosu na ve\u0107inu populacije.<\/p>\n
Istra\u017eivanje su radili nau\u010dnici sa Univerzitetskog Koled\u017ea u Londonu (UCL), a studija je objavljena u magazinu The Lancet.<\/p>\n
Nau\u010dnici su koristili MRI skenove mozga u\u010desnika starijih od 45 godina poredili povr\u0161inu i debljinu 360 razli\u010ditih djelova korteksa.<\/p>\n
Rezultati su pokazali da je kod ljudi sa asocijalnim pona\u0161anjem \u010dak 282 od 360 regija mozga manje, u odnosu na djelove korteksa ljudi sa normalnim pona\u0161anjem; dok je kod problemati\u010dne grupe na 11 od 360 djelova mozga korteks tanji.<\/p>\n
“Poslije svih snimaka koje smo vidjeli vjerujem da ljudi sa konstantnim asocijalnim pona\u0161anje zapravo \u017eive sa odre\u0111enim hendikepom mozga. To je promijenilo moje vi\u0111enje tih ljudi – oni se \u010ditav \u017eivot ustvari suo\u010davaju sa invaliditetom\u201d, ka\u017ee koautor studije dr Teri Mofit.<\/p>\n
Vode\u0107i autor studije dr Kristina Karlisi je rekla da oni koji tokom \u010ditavog \u017eivota \u010dine zlo\u010dine, moraju da imaju mnogo ve\u0107u podr\u0161ku od najranijeg perioda. “Jedan broj pojedinaca koji \u010dine zlo\u010dine ima razli\u010ditu strukturu mozga, \u0161to im ote\u017eava razvoj socijalnih vje\u0161tina, i zbog toga im je potrebna pomo\u0107”, rekla je dr Karlisi.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci tvrde da rezultati ovog istra\u017eivanja mogu da pomognu u otkrivanju uzroka nasilnog i kriminalnog pona\u0161anja, a onda i mogu\u0107nost da se ono prevenira.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Istra\u017eivanje je pokazalo da oni koji su iza sebe imali istoriju problemati\u010dnog pona\u0161anja, imaju manji mozak i tanji korteks \u010desto u djelovima odgovornim za pona\u0161anje i kontrolisanje emocija, pi\u0161e Dejli meil, a prenosi Nacionalna geografija. Nau\u010dnici su tako\u0111e pregledali kriminalne dosijee ove grupe i ispitivali njihove nastavnike i osoblje koje je sa njima radilo. Identifikovali […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277777,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-284638","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=284638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284639,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284638\/revisions\/284639"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=284638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=284638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=284638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}