{"id":284599,"date":"2020-02-21T15:09:05","date_gmt":"2020-02-21T14:09:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=284599"},"modified":"2020-02-21T15:09:05","modified_gmt":"2020-02-21T14:09:05","slug":"arheolozi-otkrili-romulovu-grobnicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/21\/arheolozi-otkrili-romulovu-grobnicu\/","title":{"rendered":"Arheolozi otkrili Romulovu grobnicu?"},"content":{"rendered":"<p>Italijanski arheolozi danas bi trebalo da predstave &#8220;nevjerovatno otkri\u0107e&#8221;, podzemno sveti\u0161te iz 6. vijeka prije Hrista, koje bi moglo biti grobnica mitskog osniva\u010da grada Rima i prvoga rimskog kralja Romula, prenosi Hina.<\/p>\n<p>Romul je prema legendi osnovao Rim sa svojim blizancem Remom 21. aprila 753. prije Hrista. Kasnije je brata ubio i postao prvi rimski vladar.<\/p>\n<p>Sveti\u0161te \u010dine kameni sarkofag duga\u010dak 1,4 metra i kru\u017ena gra\u0111evna struktura za koju se pretpostavlja da je bila oltar, stoji u saop\u0161tenju arheolo\u0161kog parka rimskog Koloseja.<\/p>\n<p>Lokacija sveti\u0161ta smje\u0161tenog unutar rimskog Foruma podudara se s mjestom na kojem je, po drevnim zapisima, pokopan Romul, pi\u0161e u saop\u0161tenju Parka u kojem se isti\u010de da je rije\u010d o &#8220;nevjerovatnom otkri\u0107u&#8221;.<\/p>\n<p>Istori\u010dari su dugo podijeljeni u vezi s tim da li su bra\u0107a, koju je po legendi othranila vu\u010dica, uop\u0161te postojala, ali ako i jesu, gdje bi Romulovo tijelo, koje su navodno nakon smrti raskomadali gnjevni senatori, moglo biti pokopano.<\/p>\n<p>Rimski forum bio je kucaju\u0107e srce Rimskog carstva i istorijski izvori upu\u0107uju na to da je Romul pokopan negdje u tom podru\u010dju.<\/p>\n<p>U sveti\u0161tu nisu prona\u0111ene nikakve kosti, ali arheolozi najavljuju da imaju druge znakove koji upu\u0107uju na to da bi se moglo raditi o grobu prvog rimskog vladara.<\/p>\n<p>U istoriji Rima period Romulove vladavine temelji se na rimskoj mitologiji i ne mo\u017ee se smatrati vjerodostojnim. To je razdoblje poznato kao razdoblje vladavine sedmorice rimskih kraljeva.<\/p>\n<p>Romul, kojeg su popularnim u\u010dinili istori\u010dari i pisci poput Livija, Ovidija i Plutarha, po legendi je zaorao brazdu na bre\u017euljku Palatinu kako bi ozna\u010dio gdje \u0107e biti zidine budu\u0107eg grada.<\/p>\n<p>Kada je Rem izruguju\u0107i se bratu presko\u010dio &#8220;zid&#8221; kako bi mu pokazao koliko \u0107e neu\u010dinkovit biti, ljutiti Romul ga je ubio i kazao da \u0107e tako zavr\u0161iti svi koji se usude pre\u0107i rimske zidine, ka\u017ee legenda.<\/p>\n<p>Na Palatinu je Romul osnovao Senat i prve legije. Rimom je vladao idu\u0107ih 40 godina.<\/p>\n<p>Nejasno je kako je umro Romul. Po jednoj verziji je misteriozno nestao u oluji, dok su ga po drugoj ubili i raskomadali rimski senatori.<\/p>\n<p>&#8220;Je li Romul postojao ili ne, nije va\u017eno&#8221;, ka\u017ee italijanski arheolog Paolo Carafa.<\/p>\n<p>&#8220;Va\u017eno je da su stari Rimljani njegov lik smatrali politi\u010dkim za\u010detnikom grada&#8221;, dodao je on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Romul je prema legendi osnovao Rim sa svojim blizancem Remom 21. aprila 753. prije Hrista. Kasnije je brata ubio i postao prvi rimski vladar<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-284599","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=284599"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284601,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284599\/revisions\/284601"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=284599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=284599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=284599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}