Na konferenciji koju je organizirala novinarska organizacija FPA on je kazao da je osniva\u010d Vikiliksa \u201cpoliti\u010dki zatvorenik\u201d.<\/p>\n
\u201cTo je krajnje politi\u010dki slu\u010daj. Bio je to politi\u010dki slu\u010daj i 2010. godine, kada je ameri\u010dka vlada htjela sru\u0161iti Vikiliks. Bio je to politi\u010dki proces i kada su ljudi tra\u017eili ubistvo Asan\u017ea\u201d, rekao je Hrafnson.<\/p>\n
On je dodao da njegove tvrdnje o politi\u010dki montiranom procesu protiv Asan\u017ea potvr\u0111uje i to \u0161to je biv\u0161i \u0161ef ameri\u010dke Centralne obavje\u0161tajne agencije (CIA) i sada\u0161nji \u0161ef ameri\u010dke diplomatije \u00a0Pompeo optu\u017eio Vikiliks da je \u201cnevladina neprijateljska obavje\u0161tajna slu\u017eba\u201d.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu je i ameri\u010dki potpredsjednik Pens dva puta i\u0161ao u Ekvador i \u010delnicima te zemlje nudio otpis duga od 10 milijardi dolara za sporazum koji bi omogu\u0107io ekstradiciju Asan\u017ea u SAD.<\/p>\n
\u201cStalno ponavljam da je Asan\u017e politi\u010dki zatvorenik\u201d, kazao je Hrafnson i dodao da ga ne bi brinulo da se radi o klasi\u010dnom sudskom postupku, ali da se brine jer je to politi\u010dki proces, u kojem je na meti i budu\u0107nost novinarstva, a ne samo Asan\u017e, koji bi mogao biti osu\u0111en na 175 godina zatvora ako bude izru\u010den.<\/p>\n
Hrafnson je zaklju\u010dio da je proces protiv Asan\u017ea najve\u0107i napad na novinarstvo u svijetu.<\/p>\n
On tvrdi da bi izru\u010denje Asan\u017ea SAD moglo sjutra omogu\u0107iti da svaki novinar bude izru\u010den u zemlje \u010dijim liderima se ne svidi njegovo izvje\u0161tavanje i pisanje.<\/p>\n
Poslanici u australiskom parlamentu Endrju Vilki i D\u017eord\u017e Kristensen su tako\u0111e upozorili da bi izru\u010denje Asan\u017ea u SAD predstavljalo veoma opasan presedan.<\/p>\n
\u201cVeliki sam po\u0161tovalac ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trsmpa i britanskog premijera Borisa D\u017eonsonaa, ali va\u017enija mi je sloboda mi\u0161ljenja i govora od obojice\u201d, poru\u010dio je Kristensen.<\/p>\n
Ro\u010di\u0161te o izru\u010denju Asan\u017ea na britanskom sudu bi trebalo po\u010deti naredne sedmice, a rije\u010d je o jednom od najve\u0107ih slu\u010dajeva te vrste u Velikoj Britaniji.<\/p>\n
Britanski sud je odbacio zahtjev advokata osniva\u010da Vikiliksa o prolongiranju saslu\u0161anja o njegovom izru\u010denju.<\/p>\n
Assangeovi advokati zatra\u017eili su odgodu saslu\u0161anja za tri mjeseca, \u0161to je odbio prvostepeni sud.<\/p>\n
Advokati su dodatni rok tra\u017eili za pripremu odbrane, uz obrazlo\u017eenje da je rije\u010d o veoma kompleksnom i obimnom slu\u010daju.<\/p>\n
SAD, izme\u0111u ostalog, Asan\u017ea optu\u017euje za kr\u0161enje zakona o \u0161pijuna\u017ei iz 1917. godine.<\/p>\n
Asange je u 2012. godine zatra\u017eio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu, kako bi izbjegao su\u0111enje u \u0160vedskoj, gdje je tere\u0107en za navodni seksualni napad.<\/p>\n
Priveden je 11. aprila 2019. godine u ambasadi u Londonu, a potom je uhap\u0161en zbog kr\u0161enja uslovne kazne.<\/p>\n
Sud je Asan\u017ea zbog toga osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od 50 sedmica.<\/p>\n
Ukoliko britanski sud prihvati zahtjev SAD o izru\u010denju Asan\u017ea, slu\u010daj bi mogao biti prenesen na vi\u0161i sud, a potom i na Evropski sud za ljudska prava.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci vjeruju kako bi Asan\u017eov slu\u010daj o izru\u010denju mogao potrajati i dvije godine.<\/p>\n
Vikiliks, \u010diji je Asan\u017e osniva\u010d, 2010. godine je objavio tajne dokumente o onome \u0161to je SAD \u010dinio u Iraku i Avganistanu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Urednik Vikiliksa (WikiLeaks) Kristin Hrafnson je izjavio da je slu\u010daj o izru\u010denju D\u017eulijana Asan\u017ea SAD \u201ckrajnje politi\u010dki proces\u201d, koji predstavlja \u201cveliku opasnost po budu\u0107nost novinarstva\u201d, javila je Anadolija, prenosi abrasmedia.info.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284430,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-284429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=284429"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284433,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284429\/revisions\/284433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=284429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=284429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=284429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}