{"id":284195,"date":"2020-02-16T07:08:25","date_gmt":"2020-02-16T06:08:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=284195"},"modified":"2020-02-15T23:22:07","modified_gmt":"2020-02-15T22:22:07","slug":"sta-google-moze-nauciti-od-musica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/16\/sta-google-moze-nauciti-od-musica\/","title":{"rendered":"\u0160ta Google mo\u017ee nau\u010diti od mu\u0161ica"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Christie Wilcox<\/strong><\/p>\n

Recimo da ste na velikoj poslovnoj zabavi sa puno ljudi, kako kolega tako i stranaca, kada vam odjednom neko pri\u0111e. Imate samo djeli\u0107 sekunde da ustanovite da li tu osobu poznajete ili ne, da ne napravite gaf i ponovo se predstavite recepcionaru. Sre\u0107om, va\u0161 mozak je vje\u0161t u onome \u0161to nau\u010dnici nazivaju \u201cuo\u010davanje novina\u201d \u2014 sposobnost razlikovanja novih informacija od onih sa kojima smo se ve\u0107 susreli. Ve\u0107inu vremena to radimo bez puno muke. Me\u0111utim, kako ta\u010dno ta vje\u0161tina funkcioni\u0161e i dalje je nau\u010dna misterija.<\/p>\n

Uo\u010davanje novina korisno je i u drugim situacijama, uklju\u010duju\u0107i i one koje nemaju nikakve veze sa dru\u0161tvenim interakcijama. Ako radite mamografiju, o\u010dekujete da va\u0161 radiolog i softver za analizu slika koji koristi budu dobri u uo\u010davanju novina, kako bi mogli precizno prepoznati masu koja ne bi trebala da bude tu. Prilikom pla\u0107anja o\u010dekujete i od banke da bude dobra u opa\u017eanju novina. Korisno je \u0161to motre potencijalne la\u017ene transakcije, me\u0111utim, nije po\u017eeljno da vam blokiraju karticu svaki put kada se udaljite od ku\u0107e.<\/p>\n

Svi ovi detektori, va\u0161 mozak, medicinski programi i detektori prevara u vezi sa kreditnim karticama, oslanjaju se na sli\u010dne algoritme kako bi prona\u0161li nove i neobi\u010dne stvari. Osnovna razlika je u tome \u0161to je mozak i dalje mnogo precizniji i u\u010dinkovitiji od programiranog, barem zasada. Informati\u010dari, me\u0111u kojima je i Saket Navlakha, rade na tome da bolje razumiju algoritme koji su tako uspje\u0161ni u biologiji, kako bi obrnutim in\u017einjeringom pobolj\u0161ali one koje koristimo u tehnologiji.<\/p>\n

Navlakha, vanredni profesor na Centru za kvantitativnu biologiju \u201cThe Simons\u201d u Cold Spring Harbor labaratoriju na Long Islandu, ve\u0107 nekoliko godina istra\u017euje algoritme mozga mu\u0161ica. Uprkos tome \u0161to se naizgled \u010dine kao jednostavni organizmi, mu\u0161icama je potrebna istan\u010dana sposobnost opa\u017eanja novina kako bi mogle zaklju\u010diti da li im je neki miris poznat ili ne. Novi mirisi mogu zna\u010diti izvor hrane ili opasnost. U svakom slu\u010daju, ako mu\u0161ica nanju\u0161i ne\u0161to neobi\u010dno, treba znati kako reagovati.<\/p>\n

Navlakha i njegove kolege su otkrili da mozak mu\u0161ica koristi istu vrstu algoritama kao i ve\u0107ina kompjutera, ali sa par dodatnih strategija koje softverski in\u017einjeri do sada nisu koristili. Uvo\u0111enjem tih strategija u ve\u0107 postoje\u0107e kompjuterske programe koji pretra\u017euju baze podataka, nau\u010dnici su ih u\u010dinili u\u010dinkovitijim. \u201cTako jednostavan organizam sa oko 100 000 neurona u mozgu razvio je strategije koje su konkurentne, ako ne i bolje od onoga \u010dega smo se mi dosjetili\u201d, kazao je Navlakha.<\/p>\n

Ovakav poku\u0161aj obrnutog in\u017einjeringa tehnika za uo\u010davanje novina u biologiji dio je ve\u0107eg pokreta gdje se nau\u010dnici okre\u0107u ka mozgu za inspiracije za softvere. Carver Mead, pionir mikroelektronike, godinama je zagovarao jo\u0161 radikalniji pristup “neuromorfnog in\u017einjeringa” koji je osmi\u0161ljen da imitira i hardver mozga. Intel i IBM ve\u0107 su razvili eksperimentalne neuromorfne kompjuterske \u010dipove koji \u0161tede energiju i prostor. Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Manchesteru u Engleskoj su 2018. godine pokrenuli SpiNNaker, superkompjuter vrijedan 20 miliona dolara, koji je u potpunosti dizajniran oko takvih neuromorfnih \u010dipova.<\/p>\n

Me\u0111utim, Navlakha je zabrinut jer smatra da, iako je informatika imala veliku korist od biologije, ne mo\u017eemo re\u0107i da je bilo puno napretka u suprotnom pravcu. “Ove spoznaje nisu bile zna\u010dajne za unapre\u0111enje biologije”, kazao je. Njegov cilj je da ova istra\u017eivanja u\u010dini uzajamno korisnim. Kada je rije\u010d o istra\u017eivanjima vezanim za mu\u0161ice, nada se da \u0107e njegova otkri\u0107a produbiti na\u0161e razumijevanje letenja mu\u0161ica. “Jedna od prednosti gledanja na njihovo pona\u0161anje kao na algoritam je ta \u0161to mo\u017eemo predvidjeti kako bi se mu\u0161ice pona\u0161ale u novim situacijama\u201d, kazao je Navlakha. Upore\u0111uju\u0107i predvi\u0111ena pona\u0161anja sa onim \u0161to se zapravo desi, nada se da \u0107e nau\u010diti vi\u0161e o osnovnim procesima mozga.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, informati\u010dar Leslie Valiant sa univerziteta Harvard tvrdi da \u0107e nam dekodiranje algoritama \u017eivih organizama omogu\u0107iti bolje razumijevanje i predvi\u0111anje pona\u0161anja pojedinih vrsta ali i cjelokupnih ekosistema. Donedavno nije postojala tehnologija koja bi mogla prikupljati i analizirati podatke koji su potrebni za dekodiranje tih algoritama. Tek je u posljednjoj deceniji do\u0161lo do napretka u snimanju i manipulaciji mozga, \u0161to je Valiantu i njegovim kolegama omogu\u0107ilo mapiranje i nadgledanje velikog dijela \u017eivog mozga na nivou neurona.<\/p>\n

Takva istra\u017eivanja bi mogla doprinijeti ambicioznijem pristupu obrnutom in\u017einjeringu. Navlakha smatra da ne\u0107e pro\u0107i dugo prije nego \u0161to osmislimo kako isprogramirati kompjutere da razmi\u0161ljaju poput mu\u0161ica \u2014 ili poput nas. \u201cUzbudljivo je, jer ako mo\u017eemo prona\u0107i ne\u0161to tako elegantno u mozgu malene mu\u0161ice, zamislite koliko toga ima \u0161to tek \u010deka da bude otkriveno”, kazao je.<\/p>\n

*Christie Wilcox je nagra\u0111ivana nau\u010dna spisateljica koja se obrazovala u polju molekularne biologije. Autorica je knjige \u201cVenomous\u201d.<\/em><\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koriste\u0107i se algoritmima \u017eivih organizama, nau\u010dnici pronalaze elegantna rje\u0161enja za neke od najte\u017eih problema informatike<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284196,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-284195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=284195"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284195\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284198,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/284195\/revisions\/284198"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=284195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=284195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=284195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}