{"id":283992,"date":"2020-02-13T06:14:12","date_gmt":"2020-02-13T05:14:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=283992"},"modified":"2020-02-12T20:21:07","modified_gmt":"2020-02-12T19:21:07","slug":"alat-za-pravedniji-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/13\/alat-za-pravedniji-svijet\/","title":{"rendered":"Alat za pravedniji svijet"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

Nedavno u prostoru Srpskog privrednog dru\u0161tva \u2018Privrednik\u2019 u Zagrebu odr\u017eana je promocija \u2018Antifa\u0161isti\u010dkog vodi\u010da za ljep\u0161i svijet\u2019 u izdanju Zaklade Rosa Luxemburg. U izradi tog priru\u010dnika sudjelovala je grupa autora i autorica: Luka Mati\u0107, Nenad Porobi\u0107, Jelena Krivokapi\u0107, Milena Ostoji\u0107, Nikola Vukobratovi\u0107, Milovan Pisari, Lovro Krni\u0107, Zoran Petakov, Josip Jagi\u0107, Jana \u0160ari\u0107, Krunoslav Stojakovi\u0107, Friedrich Burschel, \u0110or\u0111e Balzamovi\u0107, Milena Romi\u0107 i Vuk Palibrk. Na promociji, koju je vodio Nikola Vukobratovi\u0107, povjesni\u010dar zaposlen u Arhivu Srba u Hrvatskoj, govorili su Tamara Opa\u010di\u0107, urednica u Novostima, Zoran Restovi\u0107 iz Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista \u0160ibenika, Katarina Peovi\u0107, biv\u0161a gradska vije\u0107nica u Zagrebu i predsjedni\u010dka kandidatkinja, te Rastko Mo\u010dnik, sociolog iz Ljubljane koji trenutno predaje u Beogradu.<\/p>\n

– Sve ve\u0107a zastupljenost historijskog revizionizma u javnom prostoru, umanjivanje ili \u010dak negiranje zlo\u010dina fa\u0161isti\u010dkih pokreta, porast antisemitizma i anticiganizma te politi\u010dki uspon desnice pojave su koje nisu karakteristi\u010dne samo za Hrvatsku, Srbiju ili regiju, ve\u0107 itekako i za cijelu Evropu i \u0161ire. U tom paketu propagiranja manje vrijednosti odre\u0111enih dru\u0161tvenih skupina se nalaze i radnice i radnici koji su svakodnevno izlo\u017eeni sve ve\u0107im socijalnim i ekonomskim pritiscima. Dok se u Srbiji svakodnevno grade novi luksuzni stambeni objekti, na dnevnom redu su prisilne delo\u017eacije. Dok gra\u0111ani u Hrvatskoj sve \u010de\u0161\u0107e jedini izlaz iz vlastite socioekonomske bijede vide u iseljenju u drugu dr\u017eavu, desnica progla\u0161ava Srbe, Rome, pripadnike LGBT zajednice, Jugoslaviju ili \u017eenska prava kao glavne krivce. Lov na vje\u0161tice je dakle krenuo, a pitanje je tko \u0107e i na koji na\u010din biti u stanju toj i takvoj dru\u0161tvenoj dinamici stati na kraj – rekao nam je nakon promocije Krunoslav Stojakovi\u0107, direktor beogradske kancelarije Zaklade Rosa Luxemburg, kojeg smo pitali \u0161to je zapravo \u2018Antifa\u0161isti\u010dki vodi\u010d za ljep\u0161i svijet\u2019.<\/p>\n

—————————–<\/h2>\n

Sje\u0107anje na NOB i javna odbrana tekovina antifa\u0161isti\u010dke borbe jugoslovenskih partizana svakako i nu\u017eno ostaju bitan element antifa\u0161isti\u010dkog obrazovanja. No potrebno je mnogo vi\u0161e od toga, potrebna je nova politizacija antifa\u0161izma koja podrazumijeva kriti\u010dko promi\u0161ljanje savremenog svijeta kako bi se taj isti svijet promijenio nabolje<\/h2>\n

—————————-<\/h2>\n

– On je nastao kao svojevrsni poku\u0161aj edukativnog kontriranja takvim pojavama. Kao radna grupa koja je radila na koncipiranju i pisanju priru\u010dnika, uo\u010dili smo stanovita ograni\u010denja doma\u0107eg antifa\u0161izma koji se u svom prete\u017enom pojavnom obliku svodi na ba\u0161tinjenje i komemoraciju velikih pobjeda i poznatih sudionika NOB-a. Sje\u0107anje na NOB i javna odbrana tekovina antifa\u0161isti\u010dke borbe jugoslovenskih partizana svakako i nu\u017eno ostaju bitan element antifa\u0161isti\u010dkog obrazovanja. No potrebno je mnogo vi\u0161e od toga, potrebna je nova politizacija antifa\u0161izma koja podrazumijeva kriti\u010dko promi\u0161ljanje savremenog svijeta kako bi se taj isti svijet promijenio nabolje. Teme poput sindikalizma, odbrane radnih prava, kritike kapitalisti\u010dkog ekonomskog poretka, feminizam kao organizacijski princip i odnos na\u0161ih dru\u0161tava prema izbjeglicama tek su isje\u010dak iz sadr\u017eaja \u2018Vodi\u010da\u2019 – dodao je Stojakovi\u0107.<\/p>\n

A kome je namijenjen \u2018Antifa\u0161isti\u010dki vodi\u010d za ljep\u0161i svijet\u2019?<\/p>\n

– On je namijenjen prvenstveno, ali ne isklju\u010divo mladim ljudima koji se \u017eele politi\u010dki aktivirati, koji tra\u017ee ulaznu ta\u010dku za vlastiti politi\u010dki anga\u017eman. Te ulazne ta\u010dke su vrlo \u010desto antifa\u0161isti\u010dki kolektivi, a ud\u017ebenik pru\u017ea i pojedincima i kolektivima edukativni materijal koji nije hermeti\u010dan, koji nije pisan za usko shva\u0107enu publiku nekoliko samoprozvanih eksperata. U tom smislu treba postati jedan od alata u suzbijanju porasta represivnih, isklju\u010divih i antisocijalnih politi\u010dkih aktera i ideologija u na\u0161im dru\u0161tvima – istaknuo je direktor beogradske kancelarije Zaklade Rosa Luxemburg.<\/p>\n

Povjesni\u010daru Nikoli Vukobratovi\u0107u zanimljivo je kako tezu da je antifa\u0161izam ne\u0161to nebitno ili zastarjelo najvi\u0161e \u0161iri ekstremna desnica.<\/p>\n

– \u0160to su bli\u017ei ili \u0161to vi\u0161e simpatiziraju neke politike povijesnih fa\u0161izama, to vi\u0161e tvrde da je antifa\u0161izam nepotreban. To, naravno, nije slu\u010dajno. Antifa\u0161izam je povijesno jedan od najuspje\u0161nijih odgovora na protudemokratske tendencije i otvorenu diktaturu koja \u0161titi status quo – smatra Vukobratovi\u0107 pa nastavlja:<\/p>\n

– Kod nas se \u010desto jadikuje kako se stalno pri\u010da o usta\u0161ama i partizanima, pa \u010dak se spekulira i o tome da patimo od nekog misti\u010dkog \u2018vi\u0161ka povijesti\u2019 koji bi bio karakteristi\u010dan za na\u0161e zemlje. Vjerojatnije je ipak da o Drugom svjetskom ratu i fa\u0161izmu puno razmi\u0161ljamo ne zato \u0161to smo nacije povjesni\u010darskih geekova, nego zato \u0161to nas na\u0161a svakodnevica podsje\u0107a na povijesni fa\u0161izam. Mi smo jo\u0161 do prije koje desetlje\u0107e svoje susjede \u2018krivog\u2019 prezimena bili spremni mu\u010diti u logorima. A i danas smo spremni na razna nasilja protiv svakoga tko nas na tu istinu \u017eeli podsjetiti.<\/p>\n

Vukobratovi\u0107 je u razgovoru za Novosti istaknuo da je jedna od glavnih ideja za izdavanje \u2018Antifa\u0161isti\u010dkog vodi\u010da\u2019 bila da se podsjeti i upozori kako ne smijemo ignorirati protudemokratske tendencije samo zato \u0161to nam je netko rekao da fa\u0161izam vi\u0161e ne postoji.<\/p>\n

—————————-<\/h2>\n

Kada se ideje \u2018nacionalnog jedinstva\u2019 ili \u2018prirodne hijerarhije\u2019 koriste da bi se uskra\u0107ivalo ljudska, socijalna ili radna prava, treba biti slijep ili neupu\u0107en da u tome ne vidite odjeke fa\u0161isti\u010dkog korporativizma<\/h2>\n

—————————-<\/h2>\n

– Ta se rije\u010d danas koristi samo kao apstraktni bauk. Ne\u0161to \u0161to formalno treba osuditi, ali je ispra\u017enjeno od svakog sadr\u017eaja. Degutantno je gledati pojedine politi\u010dare kako pla\u010du nad u\u017easima fa\u0161izma jednom ili dvaput godi\u0161nje, a onda segregiraju stanovni\u0161tvo o \u010dijim \u017eivotima odlu\u010duju na temelju porijekla, ogra\u0111uju ga \u017eicama i ogradama, pu\u0161taju da im doslovno umire pred o\u010dima. Zato \u2018Vodi\u010d\u2019 kre\u0107e iz konkretnih situacija: vidite ovu sramotu koja se doga\u0111a protiv izbjeglica na granicama EU i SAD-a? Isto se prije 80 godina doga\u0111alo ljudima koji su nedugo nakon toga zavr\u0161ili u plinskim komorama. Kada vidite mar\u0161eve protiv prava neke manjine koju se nastoji optu\u017eiti za sva zla i probleme, nije se lo\u0161e sjetiti da je dobar dio fa\u0161isti\u010dkih pokreta upravo tako krenuo. Naposljetku, kada se ideje \u2018nacionalnog jedinstva\u2019 ili \u2018prirodne hijerarhije\u2019 koriste da bi se uskra\u0107ivalo ljudska, socijalna ili radna prava, treba biti slijep ili neupu\u0107en da u tome ne vidite odjeke fa\u0161isti\u010dkog korporativizma. \u2018Vodi\u010d\u2019 to nastoji promijeniti – rekao je Nikola Vukobratovi\u0107.<\/p>\n

Sociolog Rastko Mo\u010dnik kazao nam je da se izraz fa\u0161izam i njegove izvedenice (fa\u0161istoidnost, postfa\u0161izam) u vladaju\u0107em govoru danas koriste za politi\u010dke re\u017eime koje se progla\u0161ava za autoritarne, populisti\u010dke, koje se optu\u017euje da ne po\u0161tuju samostalnost sudstva, slobodu \u0161tampe itd. Ona smatra da takva liberalna moralisti\u010dka kritika onemogu\u0107ava analizu.<\/p>\n

– Prema analiti\u010dkom polazi\u0161tu koje je ve\u0107 1935. godine predlo\u017eio Georgi Dimitrov na VII. kongresu Kominterne, fa\u0161izam nastupa kada bur\u017eoaska demokratija vi\u0161e nije odgovaraju\u0107i, uspje\u0161ni dr\u017eavni oblik kapitalisti\u010dkog klasnog gospodstva. Drugo polazi\u0161te je uvid Trockog da fa\u0161izam rezultira iz dva heterogena procesa: iz bur\u017eoaske obnove nacionalnog kapitalizma (to je fa\u0161izam kao re\u017eim) i plebejskog socijalnog radikalizma (fa\u0161izam kao pokret). U dana\u0161njim terminima, rekli bismo da klasi\u010dni, historijski fa\u0161izam istovremeno vr\u0161i klasnu rekompoziciju nacionalne bur\u017eoazije i klasnu dekompoziciju nacionalnog proletarijata, a to je poraz radni\u010dkog pokreta o kojem je pisala Clara Zetkin. Bitno je da oba procesa pove\u0107avaju eksploataciju doma\u0107eg radni\u0161tva, \u0161to je bitan osnov za spa\u0161avanje kapitalizma u krizi. Alfred Sohn-Rethel upozorio je da su nacizam uvele me\u0111unarodno nekompetitivne frakcije nacionalnog kapitala. Na ovim osnovnim crtama historijskih fa\u0161izama zasniva se analogija izme\u0111u nekada\u0161njih nacionalnih fa\u0161izama i savremenih postfa\u0161izama – objasnio je Mo\u010dnik, koji se u nastavku ograni\u010dava na na\u0161a podru\u010dja evropske periferije (ju\u017enu, jugoisto\u010dnu i isto\u010dnu Evropu).<\/p>\n

– Samir Amin ustanovio je da se nacionalne ekonomije na periferiji dezartikuliraju: pojedini sektori privrede povezuju se sa sektorima u sredi\u0161njim podru\u010djima, \u0161to zna\u010di da nacionalne ekonomije na periferiji ne mogu da se organski konstituiraju. Lav Trocki ve\u0107 je prije Amina ustanovio da se ova dezartikulirana dru\u0161tva ipak trebaju nekako sastaviti \u2013 pa je pisao o neravnomjernom i kombiniranom razvoju. Suvremeni postfa\u0161izmi su upravo radikalni poku\u0161aji da se dezartikulirane \u2018nacionalne\u2019 ekonomije sastave u fungiraju\u0107i subsistem svjetskog kapitalizma – istaknuo je Mo\u010dnik, kojeg smo potom upitali s \u010dime se susre\u0107u postsocijalisti\u010dke zemlje.<\/p>\n

————————————<\/h2>\n

Nova dr\u017eava uvodi novi pravni sistem koji omogu\u0107uje proizvodnju apsolutnog vi\u0161ka vrijednosti, to jest uvo\u0111enje primitivnih oblika eksploatacije bez tehnolo\u0161kih i organizacionih inovacija. Za tako radikalne politike \u010dak je i klasi\u010dna bur\u017eoaska liberalna demokratija previ\u0161e demokratska<\/h2>\n

———————————–<\/h2>\n

– Sve postsocijalisti\u010dke zemlje rje\u0161avaju problem kako kombinirati elemente svoje dezartikulirane ekonomije i fragmentiranog, raspalog dru\u0161tva. Njihova nacionalna bur\u017eoazija, ukoliko je uop\u0107e ima, nije sposobna da preuzme zadatke doma\u0107e vladaju\u0107e klase \u2013 a pogotovo nije sposobna da uspje\u0161no konkurira u globalnom kapitalizmu. Postsocijalisti\u010dki dr\u017eavni aparati i njihove birokracije samo su filijala transnacionalnih aparata transnacionalnog kapitala (EU, ECB, OECD, IMF, WB). Lokalna privreda ili je propala ili je u vlasni\u0161tvu transnacionalnog kapitala ili je slabo konkurentna na svjetskom tr\u017ei\u0161tu. Najjednostavnije rje\u0161enje u toj situaciji su pove\u0107avanje eksploatacije doma\u0107e radne snage i plja\u010dka prirodnih resursa. Bitna komponenta rje\u0161enja je novi oblik dr\u017eave: workfare umjesto welfare, to jest \u0161tednja, fiskalno pravilo, privatizacija zdravstva, \u0161kolstva, penzijskog sistema itd. Nova dr\u017eava uvodi novi pravni sistem koji omogu\u0107uje proizvodnju apsolutnog vi\u0161ka vrijednosti, to jest uvo\u0111enje primitivnih oblika eksploatacije bez tehnolo\u0161kih i organizacionih inovacija. Za tako radikalne politike \u010dak je i klasi\u010dna bur\u017eoaska liberalna demokratija previ\u0161e demokratska – rekao je Mo\u010dnik.<\/p>\n

Ljubljanski sociolog je dodao da je u takvom kontekstu protunarodna dr\u017eava potrebna jer treba pove\u0107avati eksploataciju, ukinuti socijalne funkcije dr\u017eave, otvoriti vrata transnacionalnom kapitalu i privatizirati nekada\u0161nji javni sektor. Istodobno, vladaju\u0107e grupe ne raspola\u017eu ni dru\u0161tvenom mo\u0107i ni ideolo\u0161kom hegemonijom pomo\u0107u kojih bi se mogle konstituirati u vladaju\u0107u klasu.<\/p>\n

– U takvoj historijskoj situaciji dr\u017eava vr\u0161i ono \u0161to je Gramsci nazvao pijemontskom funkcijom dr\u017eave. Za vreme ujedinjenja u Italiji nije postojala nacionalna bur\u017eoazija te je funkciju bur\u017eoaske klase preuzela dr\u017eava savojske dinastije \u2013 Pijemont. Otuda kod nas feti\u0161izam dr\u017eave (\u2018vjekovni snovi\u2019, \u2018vlastita dr\u017eava\u2019) \u2013 ideolo\u0161ka legitimacija pravno-politi\u010dke prisile koja nadomje\u0161ta nepostoje\u0107u vladaju\u0107u klasu. U Ma\u0111arskoj stvaranje takve dr\u017eave ide uporedo sa sastavljanjem vladaju\u0107ih grupa u novi blok na vlasti. Taj blok se sastoji od doma\u0107ih tajkuna, tj. frakcija doma\u0107eg kapitala koje podr\u017eava dr\u017eava, a korupcija, klijentelizam i nepotizam su sistemski elementi tih dr\u017eava, nikako nekakve slu\u010dajne individualne deformacije. Dalje blok \u010dine bankovni sistem pod politi\u010dkom kontrolom (a to je ono \u0161to EU zaista zamjera Viktoru Orb\u00e1nu), ideolo\u0161ki sistem (mediji, kultura, \u0161kolstvo) pod politi\u010dkom kontrolom i \u2018kvalitetni\u2019 transnacionalni kapital. Nove protunarodne politi\u010dke i ideolo\u0161ke prakse za sada uspje\u0161no konsolidiraju lokalni blok na vlasti, podupiru konkurentsku sposobnost doma\u0107eg kapitala, uvode mjere za privla\u010denje \u2018solidnog\u2019 stranog kapitala, pove\u0107avaju eksploataciju radnih ljudi, a s druge strane tradicionalisti\u010dkom demografskom politikom (patrijarhalna porodica, napadi na pravo na abortus, olak\u0161ice za porodice s vi\u0161e djece itd.) ja\u010daju \u2018nacionalnu supstanciju\u2019 – istaknuo je Mo\u010dnik i dodao da ti procesi izazivaju unutra\u0161nje proturje\u010dje izme\u0111u kompradorske birokracije, koja bi jednostavno slu\u017eila aparatima transnacionalnog kapitala i nacionalne birokracije, a koja inzistira na stvaranju nacionalne kapitalisti\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n

– Ideolo\u0161ki oblik tog konflikta odre\u0111uje na\u0161u javnu ideolo\u0161ku scenu: na jednoj strani liberalna, \u2018kozmopolitska\u2019, \u2018evropska\u2019, gra\u0111anska birokracija i njeni ideolozi, a na drugoj nacionalisti\u010dka, identitetska birokracija sa svojim ideolozima. Po toj shemi vr\u0161i se i strana\u010dka podjela na tobo\u017enji lijevi centar i, na drugoj strani, na desni centar s radikalnom desnicom – rekao je on.<\/p>\n

Rastko Mo\u010dnik smatra da \u0107e antifa\u0161izam biti nu\u017ena praksa naprednih snaga sve dok \u0107e postojati takva historijska situacija, koju odre\u0111uje niz globalnih procesa.<\/p>\n

– Ti procesi vr\u0161e pritisak na unutra\u0161nja proturje\u010dja lokalnih dru\u0161tava i pretvaraju historijske nacije u identitetske zajednice. Kraj globalne hegemonije evroatlantskog kapitalizma navodi zemlje zapadne Evrope i Sjeverne Amerike na stvaranje unutra\u0161njih kolonija u ju\u017enoj i isto\u010dnoj Evropi i u evropskom okru\u017eenju te u Latinskoj Americi. Neoliberalni re\u017eim akumulacije kapitala pove\u0107ava eksploataciju i fragmentira radni\u0161tvo. U ovoj zao\u0161trenoj situaciji antifa\u0161izam je nu\u017eni sastavni dio svake emancipacijske politike – zaklju\u010dio je Mo\u010dnik.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao odgovor na historijski revizionizam, uspon desnice, pritiske na radnike i degradiranje \u017eenskih i manjinskih prava, grupa autora i autorica napisala je \u2018Antifa\u0161isti\u010dki vodi\u010d za ljep\u0161i svijet\u2019. \u2018Rije\u010d je o ud\u017ebeniku koji bi trebao postati jedan od alata u suzbijanju porasta represivnih, isklju\u010divih i antisocijalnih politi\u010dkih aktera i ideologija u na\u0161im dru\u0161tvima\u2019, ka\u017ee Krunoslav Stojakovi\u0107 iz Zaklade Rosa Luxemburg<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-283992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=283992"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":283997,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283992\/revisions\/283997"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=283992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=283992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=283992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}