Geek.hr, podsje\u0107a na \u010dlanak Maksa Tegmarka \u201cParallel Universes\u201d, u kome on predstavlja \u010distu i sa\u017eetu sliku o ideji paralelnih svemira. Njegova teorija je naj\u0161ira i sveobuhvatna ideja o paralelnim svemirima.<\/p>\n
Ova teorija pretpostavlja postojanje bitno druga\u010dijih svemira koji se sastoje od 11 dimenzija i kao dodatak teoriji superstruna poznata je pod nazivom M-teorija. Prema M-teoriji, na\u0161 svemir i svi ostali su nastali u sudarima izme\u0111u membrana u 11 dimenzionalnom prostoru. Za razliku od paralelnih svemira u kvantnom smislu MW interpretacije, ovi svemiri mogu imati me\u0111usobno potpuno razli\u010dite zakone fizike \u2013 sve mo\u017ee biti mogu\u0107e.<\/p>\n
To nije nauka.<\/strong><\/p>\n Kriti\u010dari tvrde da nema empirijskih korelacija i mogu\u0107nosti provjere kod ovakvih teorija te su, zbog toga, bez \u010dvrstog fizi\u010dkog dokaza i moraju se smatrati nepotvrdljivima, trenutno izvan metodologije nau\u010dnih istra\u017eivanja koje bi ih potvrdilo ili osporilo. Stoga su vi\u0161e teorijsko-matemati\u010dke i metafizi\u010dke nego nau\u010dne prirode. Ali Tegmark isti\u010de: moderno mjerenje mikrotalasnog pozadinskog zra\u010denja i raspodjele materije preko velikih skala bi moglo utvrditi ili sru\u0161iti dva stuba teorije mnogostrukih svemira: neograni\u010denost svemira i teoriju haoti\u010dne inflacije.<\/p>\n To je lo\u0161a nauka.<\/strong><\/p>\n Neki su tvrdili da je posao nau\u010dnika da daju temeljna obja\u0161njenja promatranih fenomena bez toga da daju reference na posmatra\u010de. Bijeg prema antropi\u010dkim principima \u010dini \u201clijeni izlaz iz problematike\u201d stvari kao \u0161to su fino pode\u0161avanje parametara u relaciji postojanja \u017eivota. Leonard Suskind tvrdi da je neki oblik vi\u0161estrukih svemira neizbje\u017ean, s obzirom na trenutno stanje fizike i da su efekti promatra\u010da neizbje\u017eni te bi se kao takvi morali uzeti u obzir u drugim naukama.<\/p>\n Alternativni svemiri naru\u0161avaju na\u010delo Okamove britve. Postoji samo jedan mogu\u0107i svemir.<\/strong><\/p>\n Tu i tamo se raspravlja o tome da je posmatrani svemir jedini mogu\u0107i pa je razgovor o ostalim svemirima ipso facto besmislen. Ajn\u0161tajn je dao ovu mogu\u0107nost kada je razmi\u0161ljao o tome je li svemir mogao biti druga\u010diji ili ne postojati uop\u0161te. Nada se katkad izri\u010de tako da kad se postigne potpuno unificirana fizikalna teorija, ispa\u0161\u0107e da postoji jedinstveno \u201crje\u0161enje\u201d koje odgovara posmatranom svemiru.<\/p>\n Mjerenja finog pode\u0161avanja su besmislena.<\/strong><\/p>\n Glavna opservacijska potpora hipotezi vi\u0161estrukih svemira dolazi iz antropi\u010dkog principa: svemir kojeg posmatramo je biolo\u0161ki pogodan ina\u010de ga ne bismo posmatrali. \u0160to se ti\u010de te tautologije, dok osjetljivost biologije do oblika zakona fizike i kosmolo\u0161kih po\u010detnih uslova ima neku o\u010ditu dogmati\u010dnost, s druge strane, mnogi klju\u010dni parametri u fizici nemaju sna\u017enu potporu u biologiji. Druga kritika finog pode\u0161avanja je da, \u0161to se nas ti\u010de, mogu postojati jo\u0161 temeljitiji zakoni pod kojima parametri fizike moraju imati svoje vrijednosti. Prema tome, s obzirom na takav zakon, nije nemogu\u0107e da poznati parametri fizike padaju u raspon dozvoljavanja \u017eivota.<\/p>\n Vi\u0161estruki svemiri samo prebacuju problem na jedan nivo vi\u0161e.<\/strong><\/p>\n Zagovaratelji vi\u0161estrukih svemira \u010desto nemaju jasnu viziju odabira vrijednosti parametara u kona\u010dnom sistemu. Ako postoji \u201czakon svih zakona\u201d ili meta-zakon koji opisuje kako se dodjeljuju vrijednosti parametara od jednog do drugog svemira, onda smo samo osnovni problem kosmologije prebacili na vi\u0161i nivo, jer moramo objasniti od kuda bi dolazio meta-zakon. Nadalje, skup meta-zakona je beskona\u010dan pa smo samo preveli problem iz \u201cza\u0161to ovaj svemir?\u201d u \u201cza\u0161to ovaj meta-zakon?\u201d. Malo se koristi nalazi u uvo\u0111enju beskona\u010dnog broja svemira kada bi bilo jednostavnije postulirati jedan svemir sa jednim principom. U Tegmarkovoj ekstremnoj teoriji vi\u0161estrukih svemira, problem je nadmudren jer u tom slu\u010daju svi mogu\u0107i meta-zakoni opisuju realno-postoje\u0107e vi\u0161estruke svemire.<\/p>\n Problem la\u017enog svemira.<\/strong><\/p>\n Mnogi nau\u010dnici su spremni uvesti mogu\u0107nost svjesnih mapina, i neki zagovaratelji vje\u0161ta\u010dke inteligencije tvrde da nismo daleko od stvaranja svjesnog kompjutora. To bi bio mali korak prema cilju gdje stvorena svjesnost naseljava simulirani svijet. Za takva stvorenja, njihov la\u017eni svemir se ne bi mogao razlikovati od stvarnosti. Trebamo li mi uklju\u010diti te simulirane svemire u skup koji \u010dine vi\u0161estruki svemiri? Ima li smisla dozna\u010diti isti ontolo\u0161ki status na\u0161em, posmatranom svemiru i onom virtuelnom? Ako nema, onda ima li smisla dozna\u010diti isti ontolo\u0161ki status na\u0161em, posmatranom svemiru i svemiru kojeg nikada ne\u0107e posmatrati svjesno bi\u0107e?<\/p>\n Za\u0161to se ovdje zaustaviti? Posljednja primjedba postojanju teorija vi\u0161estrukih svemira je izazov stvaranja kriterija po kojima defini\u0161emo svemir. U mnogim teorijama vi\u0161estrukih svemira, svemiri se ozna\u010davaju po zakonima fizike i po\u010detnim uslovima. Tada bi se moglo prigovoriti da su ti aspekti ograni\u010deni i \u0161ovinisti\u010dki; mo\u017ee postojati kriterij za kategorizaciju koji le\u017ei potpuno iza ljudskog shva\u0107anja. (Nastavite dalje na geek.hr<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Multiverse (poznat jo\u0161 pod nazivom meta-universe) je skup mogu\u0107ih vi\u0161estrukih svemira, koji uklju\u010duje i Svemir u kojem se mi nalazimo i \u010dini na\u0161u fizi\u010dku realnost. Poznatiji je pod nazivom paralelni svemir.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278334,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-283794","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283794","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=283794"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283794\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":283795,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283794\/revisions\/283795"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=283794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=283794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=283794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/strong>
\nPostulirati beskona\u010dnost nevi\u0111enih i nevidljivih svemira samo da bi se objasnio na\u0161, \u010dini se kao da vi\u0161ak \u201cprtljage\u201d tjeramo do ekstrema. Tegmark odgovara: \u201cZajedni\u010dko obilje\u017eje sva \u010detiri nivoa vi\u0161estrukih svemira je da najjednostavnija i raspravno najelegantnija teorija uklju\u010duje paralelne svemire sama po sebi. Da bi se poreklo postojanje tih svemira, mora se zakomplikovati teorija dodavanjem eksperimentalno nepodr\u017eanih procesa i ad hoc postulata: kona\u010dni svemir, kolapsi talasne funkcije i ontolo\u0161ka simetrija. Na\u0161e razmi\u0161ljanje se stoga svodi na ono koje smatramo najtro\u0161nijim i najneelegantnijim: puno svjetova ili puno rije\u010di.\u201d Paradoksalno, scenarij vi\u0161estrukih svemira je vi\u0161e restriktivan nego onaj jednog svemira.<\/p>\n