Po\u0161tovane sudije Ustavnog suda Crne Gore,<\/p>\n
imaju\u0107i u vidu Odluku Ustavnog suda od 27.01.2020. godine, kojom je, ve\u0107inom glasova:<\/p>\n
kao i obrazlo\u017eenje te odluke,<\/p>\n
protestujemo zbog toga \u0161to je Ustavni sud, u poku\u0161aju da izabere novog predsjednika\/cu Ustavnog suda:<\/p>\n
Svjesni da nemamo na raspolaganju pravni lijek kojim bismo mogli da uti\u010demo da odluku preispitate, apelujemo na Vas da to ipak u\u010dinite, u skladu s ovla\u0161\u0107enjem da pratite primjenu ustavnosti i zakonitosti u dr\u017eavi (\u010dl. 149, st. 3 Ustava).<\/p>\n
Apelujemo da spornu odluku stavite van pravne snage, da funkciju predsjednika Ustavnog suda od 3. februara po\u010dne da obavlja najstariji sudija Hamdija \u0160arkinovi\u0107, u skladu sa \u010dlanom 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.<\/p>\n
Posebno apelujemo na Vas, gospodine \u0160arkinovi\u0107u, da preispitate Va\u0161 potpis Odluke o izboru \u201epredsjedavaju\u0107eg sudije\u201c gospo\u0111e Desanke Lopi\u010di\u0107, te da kao najstariji sudija Ustavnog suda, u skladu sa \u010dlanom 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, sazovete sjednicu Ustavnog suda za izbor predsjednika, i da nakon predlaganja kandidata i tajnog glasanja u skladu sa Amandmanom XVI Ustava, \u010dlanom 13 Zakona i \u010dlanom 12 Poslovnika Ustavnog suda, obezbijedite da Ustavni sud u najkra\u0107em roku izabere novog predsjednika.<\/p>\n
Ako odlu\u010dite da istrajete u odluci koja o\u010digledno kr\u0161i Ustav Crne Gore i Zakon o Ustavnom sudu, ozbiljno dovodite u pitanje sposobnost Ustavnog suda da u postoje\u0107em sastavu nastavi da cijeni ustavnost i zakonitost, a time i spremnost dr\u017eave da obezbijedi vladavinu prava.\u00a0<\/em><\/p>\n Obrazlo\u017eenje protestnog pisma<\/em>\u00a0<\/em><\/p>\n U obrazlo\u017eenju odluke o izboru predsjedavaju\u0107eg sudije od 27.1.2020. naveli ste:<\/p>\n Zakon nije uredio situaciju kada sudiji koji je predsjednik Ustavnog suda istekne mandat predsjednika ili mu prestane funkcija predsjednika, iz razloga navedenih u \u010dlanu 20. (u vezi \u010dlana 16., 17. i 18.) ili u \u010dlanu 21. Zakona, a sudije, nakon provedenih izbora, po \u010dlanu 13. Zakona ne izaberu predsjednika.<\/em>\u2026<\/em><\/p>\n U konkretnoj situaciji nije adekvatno i ne mo\u017ee se primijeniti rje\u0161enje sadr\u017eano u \u010dlanu 22. Zakona \u2026 \u010dlan 22. Zakona odnosi se samo na period do organizovanja i provo\u0111enja izbora za novog predsjednika, ali ne i na period nakon \u0161to su ti izbori provedeni, a novi predsjednik nije izabran. Osim toga, \u010dlan 22. Zakona odnosi se samo na situaciju kada sudiji prestane funkcija predsjednika prije isteka mandata (\u010dl. 16-21 Zakona) a ne i na situaciju kada predsjedniku istekne redovni mandat.<\/em><\/p>\n Smatramo da Va\u0161a interpretacija \u010dlana 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, tako da se on odnosi samo na situaciju kada funkcija predsjedniku suda prestane prije isteka mandata, a ne i istekom mandata, nema upori\u0161ta u zakonskom tekstu.<\/p>\n \u010clan 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu glasi:<\/p>\n \u201cU sluc\u030caju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog, funkciju predsjednika vrs\u030ci zamjenik predsjednika Ustavnog suda, koji ima prava i obaveze predsjednika, a ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrs\u030ci najstariji sudija.\u201c<\/p>\n \u201cSlu\u010daj prestanka funkcije\u201d obuhvata slu\u010daj kada funkcija prestaje zbog isteka mandata<\/em> i kada prestaje prije isteka mandata<\/em>. U Zakonu o Ustavnom sudu, u \u010dlanu 22 stav 4, govori se o slu\u010daju \u201eprestanka funkcije predsjedniku Ustavnog suda\u201c bez ograni\u010denja tog zna\u010denja rije\u010dima \u201eprije isteka mandata\u201c, pa ne vidimo nikakav opravdani razlog da se zna\u010denje tog \u010dlana na takav na\u010din deformi\u0161e dodavanjem nepostoje\u0107ih rije\u010di.<\/p>\n Isto \u0161to va\u017ei za prestanak funkcije predsjednika i sudije Ustavnog suda, va\u017ei i za prestanak funkcije poslanika, o \u010demu se Ustavni sud ve\u0107 izja\u0161njavao.<\/p>\n Ustav Crne Gore u \u010dlanu 154, pod naslovom \u201cPrestanak funkcije\u201d govori o situacijama u kojima predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija:<\/p>\n \u201ePredsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatra\u017ei, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osu\u0111en na bezuslovnu kaznu zatvora.<\/p>\n Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrije\u0161ava se du\u017enosti ako je osu\u0111en za djelo koje ga \u010dini nedostojnim za vr\u0161enje funkcije \u2026<\/p>\n Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrje\u0161enje utvr\u0111uje Ustavni sud na sjednici i o tome obavje\u0161tava Skup\u0161tinu.<\/p>\n U istom stilu je formulisan i \u010dlan 20 Zakona o Ustavnom sudu, koji propisuje da \u201epredsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija predsjednika ako mu prije isteka vremena na koje je izabran prestane funkcija sudije Ustavnog suda\u201d, ali koji se ne mo\u017ee tuma\u010diti tako da predsjedniku funkcija ne\u0107e prestati i istekom mandata.<\/p>\n Zakon o Ustavnom sudu je propisao u \u010dlanu 15, u skladu sa \u010dlanom 154 stav 3, da Skup\u0161tina donosi odluku o prestanku funkcije sudiji kome istekne mandat<\/em>, pa je jasno da Zakon podrazumijeva<\/em> da istek mandata dovodi do prestanka funkcije.[2]<\/a><\/p>\n \u010clan 87 Ustava, pod naslovom \u201ePrestanak mandata poslanika\u201c, definisan je na isti na\u010din kao \u010dlan 154 Ustava:<\/p>\n \u201cPoslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran:<\/p>\n 1) podno\u0161enjem ostavke;<\/p>\n 2) ako je pravosna\u017enom odlukom suda osu\u0111en na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje \u0161est mjeseci;<\/p>\n 3) ako je pravosna\u017enom odlukom li\u0161en poslovne sposobnosti;<\/p>\n 4) prestankom crnogorskog dr\u017eavljanstva.\u201d<\/p>\n Ovaj \u010dlan je Ustavni sud Crne Gore ve\u0107 protuma\u010dio, kada je u Odluci U-I br. 2\/16 od 29.11.2017. godine, zaklju\u010dio da ,,se podrazumijeva da poslanik ostane na toj funkciji do kraja mandata<\/em> ili da mu mandat prestane na jedan od na\u010dina propisanih Ustavom\u201d. Ovu odluku ste donijeli zasijedaju\u0107i zajedno – predsjednik Dragoljub Dra\u0161kovi\u0107 i sudije – Milorad Gogi\u0107, Miodrag Ili\u010dkovi\u0107, Desanka Lopi\u010di\u0107, Mevlida Muratovi\u0107, Hamdija \u0160arkinovi\u0107 i Budimir \u0160\u0107epanovi\u0107 \u2013 pri \u010demu se u odluci ne navodi da li je iko imao izdvojeno mi\u0161ljenje.<\/p>\n Dakle, u situaciji kada odredbom, kao jedan od na\u010dina prestanka mandata, nije i izri\u010dito navedeno da mandat prestaje istekom vremena, kao \u0161to je, primjera radi, navedeno u odredbi koja propisuje kada prestaje mandat predsjedniku dr\u017eave[3]<\/a>, Ustavni sud je na\u0161ao da se podrazumijeva <\/em>da funkcija prestaje istekom mandata. Prema tome, jedino mogu\u0107e tuma\u010denje \u010dlana 22 stav 4 je da se on odnosi i na situaciju kada do prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda do\u0111e i istekom mandata i na drugi na\u010din.<\/p>\n Isto tako, ne postoje razlozi za zaklju\u010dak da se \u010dlan 22 stav 4 \u201eodnosi samo na period do organizovanja i provo\u0111enja izbora za novog predsjednika, ali ne i na period nakon \u0161to su ti izbori provedeni, a novi predsjednik nije izabran\u201c. \u010clan 22 stav 4 propisuje ko \u0107e vr\u0161iti funkciju predsjednika Ustavnog suda \u201eu sluc\u030caju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog\u2026\u201d bez obzira da li taj izbor u me\u0111uvremenu bio poku\u0161an jedanput ili vi\u0161e puta. Ograni\u010davanje zna\u010denja te odredbe i na ovaj na\u010din je sasvim proizvoljno.<\/p>\n Prema tome, jezi\u010dko tuma\u010denje \u010dlana 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu pokazuje da nema pravne praznine, da je sporna situacija bila ure\u0111ena tim \u010dlanom, i da je za zakoniti kontinuitet rada Ustavnog suda bilo potrebno samo postupiti u skladu sa pomenutim \u010dlanom.<\/p>\n Na argumente koje je profesorica i biv\u0161a predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske, Jasna Omejec, iznijela da podr\u017ei odluku kolega iz Ustavnog suda Crne Gore[4]<\/sup><\/a> ovom prilikom ne bismo detaljno odgovarali, jer njeni argumenti nijesu iznijeti i u obrazlo\u017eenju odluke Ustavnog suda Crne Gore. Smatramo da ovo pismo dovoljno jasno obja\u0161njava da se ovdje na\u017ealost ne radi ni o kakvoj pretjeranoj pravni\u010dkoj pedanteriji i formalizmu, ve\u0107 o grubom prekora\u010denju ovla\u0161\u0107enja ignorisanjem zakona. U pogledu tvrdnji gospo\u0111e Omejec da se praksa izbora predsjedavaju\u0107eg Ustavnog suda u Hrvatskoj primjenjuje od 2007. godine, iako taj institut nije spomenut ni u hrvatskom Ustavu, ni u zakonu, ni u Poslovniku Ustavnog suda, ukazujemo da je ta\u010dno da hrvatski propisi (Ustav, Ustavni zakon o Ustavnom sudu) ne samo da ne sadr\u017ee funkciju \u201cpredsjedavaju\u0107eg sudije\u201d, ve\u0107 ne sadr\u017ee ni funkciju \u201czamjenika predsjednika\u201d, za razliku od Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji takvu funkciju propisuje. Tako\u0111e, Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne sadr\u017ei ni odredbu koja propisuje \u0161ta treba \u010diniti u slu\u010daju kada prestane funkcija predsjedniku suda, za razliku od Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore koji to izri\u010dito propisuje u \u010dlanu 22 stav 4. Tako\u0111e, koliko nam je poznato, Ustavni sud Republike Hrvatske je \u201cpredsjedavaju\u0107eg sudiju\u201d izabrao samo jednom, 2007. godine, kada je radio u specifi\u010dnim ote\u017eanim uslovima jer su bili istekli mandati predsjedniku i sedmorici sudija i \u010dekalo se da stupe na du\u017enost jo\u0161 troje nedostaju\u0107ih sudija[5]<\/sup><\/a>. Za razliku od toga, u Crnoj Gori ni jednom sudiji Ustavnog suda nije istekao mandat, ve\u0107 je mandat istekao samo predsjedniku suda, tako da Ustavni sud kontinuirano odlu\u010duje u punom sastavu.<\/p>\n \u010clanom 22 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu i \u010dlanovima 14 i 15 Poslovnika Ustavnog suda propisana je funkcija zamjenika predsjednika, \u010dija je nadle\u017enost da ,,zamjenjuje predsjednika Ustavnog suda u slu\u010daju njegovog odsustva ili sprije\u010denosti da obavlja funkciju\u201d i da onda, prema \u010dl. 22 stav 4 ,,u slu\u010daju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, vr\u0161i funkciju predsjednika do izbora novog predsjednika\u201d. Na osnovu ovih odredbi je o\u010digledno da je zakonodavac imao u vidu potrebu da se kontinuitet predsjedavanja Ustavnim sudom obezbijedi kroz ustanovu zamjenika predsjednika, i da je na tu potrebu potpuno odgovorio u \u010dlanu 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu.<\/p>\n Postavlja se pitanje da li bi i u slu\u010daju da je dosada\u0161nji predsjednik ikada predlo\u017eio svog zamjenika ili zamjenicu i da su on ili ona bili izabrani na tu funkciju, ve\u0107ina u Ustavnom sudu opet izabrala \u201cpredsjedavaju\u0107eg sudiju\u201d. Izgleda da ne bi, jer ve\u0107ina sudija zapravo ima problem s tim da najstariji sudija zamjenjuje predsjednika zato \u0161to za to nije izabran (\u201cnijednog sudiju godine ne kvalifikuju da u takvoj situaciji rukovodi Ustavnim sudom, ako ga za tu funkciju druge sudije nijesu izabrale\u201d). Iako bi se nekome ovakvo njihovo tuma\u010denje moglo \u010diniti dopadljivim, ono prosto nije u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, koji, iako se to ve\u0107ini sudija Ustavnog suda ne dopada, u \u010dl. 22 st. 4 propisuje da u slu\u010daju prestanka funkcije predsjednika, njegovu funkciju do izbora novog vr\u0161i njegov zamjenik, \u201ca ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrs\u030ci najstariji sudija\u201c. Prema tome, zakonodavac se potrudio da na svaki na\u010din obezbijedi kontinuitet rukovo\u0111enja Ustavnim sudom kada iz bilo kog razloga do\u0111e do prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, tako \u0161to je \u010dak pretpostavio i situaciju, u kojoj se Ustavni sud sada na\u0161ao, da nema ni zamjenika predsjednika. U takvoj situaciji, zakonodavac nije napisao da sudije treba da izaberu \u201cpredsjedavaju\u0107eg sudiju\u201d, kao \u0161to su to neovla\u0161\u0107eno u\u010dinile, ve\u0107 da najstariji sudija vr\u0161i tu funkciju do uspje\u0161nog izbora novog predsjednika.<\/p>\n U obrazlo\u017eenju odluke o izboru predsjedavaju\u0107eg sudije od 27.1.2020. navodi se da je Ustavni sud proveo postupak izbora predsjedavaju\u0107eg sudije, izme\u0111u svih sudija Ustavnog suda, primjenom adekvatnog rje\u0161enja iz sopstvene i uporedne ustavno-sudske prakse<\/em>.<\/p>\n Tako\u0111e, naveli ste: Predsjedavaju\u0107i sudija\u00a0 je du\u017ean da, analognom primjenom \u010dlana 15 Zakona o Ustavnom sudu, organizuje izbore za novog predsjednika Ustavnog suda, kada se za to steknu pretpostavke, a najkasnije do kraja decembra 2020. godine<\/em>.<\/p>\n \u010clan 15 Zakona o Ustavnom sudu, na koji ste se pozvali u odluci, glasi:<\/p>\n ,,Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlaga\u010d ne predlo\u017ei ili Skup\u0161tina ne izabere na upra\u017enjeno mjesto sudiju Ustavnog suda, Skup\u0161tina \u0107e istovremeno donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da taj sudija nastavlja da vr\u0161i funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, ali ne du\u017ee od jedne godine.\u201d<\/p>\n Iako je nejasan smisao pozivanja na \u010dlan 15 u pogledu organizovanja izbora od strane predsjednika, imaju\u0107i u vidu da ste se na taj \u010dlan pozvali i na samom po\u010detku obrazlo\u017eenja odluke o izboru \u201cpredsjedavaju\u0107eg sudije\u201d, zaklju\u010dujemo da ste zapravo odluku o tom izboru donijeli smatraju\u0107i da je potrebno da postupite analogno rije\u0161enju iz \u010dlana 15 Zakona o Ustavnom sudu.<\/p>\n Ne dijelimo stav da uop\u0161te postoji pravna praznina vezana za to ko treba da obavlja funkciju predsjednika kome je istekao mandat, i da ju je bilo neophodno popuniti analogijom \u2013 sopstvenom praksom i praksom hrvatskog Ustavnog suda, kao i analognom primjenom \u010dlana 15 Zakona o Ustavnom sudu. Me\u0111utim, iako bi se prihvatio stav ve\u0107ine sudija Ustavnog suda da postoji pravna praznina i da je treba popunjavati analogijom, u tom slu\u010daju:<\/p>\n Ustavni sud je u obrazlo\u017eenju svoje odluke o izboru predsjedavaju\u0107eg sudije propustio da se bavi \u010dinjenicom da za izbor sudije Desanke Lopi\u010di\u0107 za \u201epredsjedavaju\u0107eg sudiju\u201c, sa \u201esvim pravima i obavezama predsjednika Ustavnog suda\u201c postoji ustavna zabrana, jer je sudija Lopi\u010di\u0107 ve\u0107 jednom birana za predsjednicu Ustavnog suda.<\/p>\n Zabrana konzumiranja vi\u0161e od jednog mandata predsjednika Ustavnog suda je ustavna zabrana (\u201cIsto lice mo\u017ee biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda\u201d),[6]<\/sup><\/a> koja se primjenjuje neposredno, tj. nije posredovana zakonom i primjenjuje se onako kako je Ustavom definisana. Ova ustavna zabrana predstavlja smetnju za drugi i bilo koji dalji naredni izbor, pa se stoga mo\u017ee definisati kao posebna procesna pretpostavka, a budu\u0107i da je negativno postavljena, kao procesna smetnja za dono\u0161enje odluke nadle\u017enog organa o ponovnom izboru lica koje je konzumiralo ve\u0107 jedan mandat. Dakle, nadle\u017eni organ nije smio da izvr\u0161i izbor iako je takav predlog bio dat, ve\u0107 ga je morao odbiti.<\/p>\n Grupa dr\u017eava protiv korupcije (Groupe d\u2019Etats contre la corruption<\/em> \u2013 GRECO) Savjeta Evrope, preporu\u010dila je Crnoj Gori da se ograni\u010di prekomjerna koncentracija ovla\u0161\u0107enja<\/em> u pravosu\u0111u.[7]<\/sup><\/a> U tom smislu, Crna Gora je promijenila normativni okvir da ograni\u010di trajanje mandata sudija na istim pozicijama.[8]<\/sup><\/a> Me\u0111utim, Sudski savjet je ponovo imenovao pet predsjednika suda, uklju\u010duju\u0107i predsjednika Vrhovnog suda, koji je na toj funkciji vi\u0161e od deset godina, zbog \u010dega je GRECO istakao da ova imenovanja nisu u skladu sa svrhom njegove preporuke.[9]<\/sup><\/a> U slu\u010daju izbora osobe koja je prethodno ve\u0107 u jednom mandatu imala ovla\u0161\u0107enja predsjednika suda, da u narednih godinu dana ponovo vr\u0161i ta ista ovla\u0161\u0107enja, sasvim je jasno kr\u0161enje i Ustavne odredbe, kao i preporuke GRECO, \u010diji je cilj sprje\u010davanje korupcije.<\/p>\n Na kraju, smatramo da rje\u0161avanje odnosa sa pozivom na sopstvenu i uporednu praksu koja nije primjerena, a koje odnose je zakon definisao na druga\u010diji na\u010din, predstavlja put u proizvoljnost i arbitrernost, od \u010dega upravo Ustavni sud treba da pru\u017ea za\u0161titu.<\/p>\n Ustavni sud ne smije sebi dopustiti izbor gospo\u0111e Lopi\u010di\u0107 za \u201cpredsjedavaju\u0107eg sudiju\u201d, jer time ne samo da sebe kompromituje i ugro\u017eava javno povjerenje, ve\u0107 ozbiljno dovodi u pitanje i sposobnost dr\u017eave da obezbijedi vladavinu prava.<\/p>\n S po\u0161tovanjem,<\/p>\n Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorica<\/p>\n Mre\u017ea za afirmaciju nevladinog sektora MANS, advokat Veselin Radulovi\u0107, pravni zastupnik<\/p>\n Institut alternativa, Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora<\/p>\n Centar za gra\u0111anske slobode, Boris Mari\u0107, direktor<\/p>\n Institut za vladavinu prava, Danilo Ajkovi\u0107, izvr\u0161ni direktor<\/p>\n Evropska asocijacija za pravo i finansije, Katarina Bo\u0161kovi\u0107, predsjednica Upravnog odbora<\/p>\n ——————————<\/p>\n <\/a><\/p>\n [1] AMANDMAN XVI – Ustav CG (“Sl. list CG”, br. 1\/2007 i 38\/2013 – Amandmani I-XVI)<\/p>\n Ustavni sud ima sedam sudija.<\/p>\n Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od 12 godina.<\/p>\n Sudije Ustavnog suda bira i razrje\u0161ava Skup\u0161tina, i to: dvoje sudija na predlog Predsjednika Crne Gore i pet sudija na predlog nadle\u017enog radnog tijela Skup\u0161tine po raspisanom javnom pozivu koji predlaga\u010di sprovode.<\/p>\n Sudija Ustavnog suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina \u017eivota i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.<\/p>\n Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od tri godine.<\/p>\n Isto lice mo\u017ee biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda.<\/p>\n Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne mo\u017ee vr\u0161iti poslani\u010dku i drugu javnu funkciju niti obavljati drugu djelatnost.<\/p>\n Ovim amandmanom zamjenjuje se \u010dlan 153 Ustava Crne Gore.<\/p>\n [2]<\/a> \u010clan 15 Zakona o Ustavnom sudu: \u201cKad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagac\u030c ne predloz\u030ci ili Skups\u030ctina ne izabere na upraz\u030cnjeno mjesto sudiju Ustavnog suda, Skups\u030ctina c\u0301e istovremeno donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da taj sudija nastavlja da vrs\u030ci funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, ali ne duz\u030ce od jedne godine.\u201d<\/p>\n [3]<\/a> Prestanak mandata<\/strong><\/p>\n \u010clan 98<\/strong><\/p>\n Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno sprije\u010den da vr\u0161i du\u017enost predsjednika i razrje\u0161enjem. \u2026<\/p>\n [4]<\/a> ,,Omejec: Odluka crnogorskog Ustavnog suda zaslu\u017euje ocjenu odli\u010dan\u201d, Pobjeda, 03.02.2020, dostupan na linku: https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/omejec-odluka-crnogorskog-ustavnog-suda-zasluzuje-ocjenu-odlican<\/a><\/p>\n [5]<\/a> ,,Izabran predsjedavaju\u0107i Ustavnog suda Republike Hrvatske\u201c, Ustavni sud Republike Hrvatske, 2007, dostupan na linku: https:\/\/www.usud.hr\/hr\/izabran-predsjedavajuci-ustavnog-suda-republike-hrvatske<\/a><\/p>\n [6]<\/a> Amandman XVI stav 6 Ustava Crne Gore.<\/p>\n [7]<\/a> \u010cetvrta runda evaluacije \u2013 Spre\u010davanje korupcije u odnosu na poslanike, sudije i tu\u017eioce \u2013 Drugi izvje\u0161taj o usagla\u0161enosti za Crnu Goru, GRECO Sekretarijat, decembar 2019.<\/p>\n\n
\n
\n
\n<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n
\n
\n
\n
\n
\n<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n