{"id":283269,"date":"2020-02-02T08:13:48","date_gmt":"2020-02-02T07:13:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=283269"},"modified":"2020-02-02T08:13:48","modified_gmt":"2020-02-02T07:13:48","slug":"ausvic-teologija-kapitala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/02\/02\/ausvic-teologija-kapitala\/","title":{"rendered":"Au\u0161vic: teologija kapitala"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Zlatko Pakovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Pre sedamdeset pet godina zatvorena je fabrika smrti Au\u0161vic. Po pravilu, neizostavno se ka\u017ee da je tada, 27. januara 1945, konclogor Au\u0161vic oslobo\u0111en.<\/p>\n<p>Glagol \u201eosloboditi\u201c, primenjen u kontekstu fabrike smrti, potajno i od onog ko ga tu izgovori, nastavlja podmuklo praksu konclogora drugim sredstvima: sada je to (iznova) masovno ubijanje u pojam.<\/p>\n<p>Stoga je Teodor Adorno morao da ka\u017ee: \u201eSva kultura posle Au\u0161vica, zajedno s neophodnom kritikom Au\u0161vica, jeste \u0111ubre.\u201c A \u0110or\u0111o Agamben rasvetlio je zatim savremenu situaciju, u kojoj je Au\u0161vic samo najekstremniji izdanak na\u010dina \u017eivota koji je i danas u modi.<\/p>\n<p>I danas, naime, postoje mase onih, a to je ve\u0107ina \u010dove\u010danstva, koji su svedeni na \u201egoli \u017eivot\u201c, \u017eivot nedostojan \u017eivljenja: izop\u0161teni, dakle, iz samog \u017eivota, isklju\u010deni iz kulture, rezervisane za privilegovane \u2013 privilegovane rase, nacije, dr\u017eave, koje izvor svog na\u010dina \u017eivljenja nalaze u volji privilegovane klase najmo\u0107nijih, \u010dija je re\u010d istovremeno i zakon.<\/p>\n<p>Nije li Karl \u0160mit, glavni pravnik nacionalsocijalizma, izvori\u0161te zakona odredio u re\u010di firera?<\/p>\n<p>Za gra\u0111anina Tre\u0107eg rajha va\u017eio je svaki paragraf gra\u0111anskog zakonika: dok su u fabrikama smrti odrasli ljudi i deca masovno usmr\u0107ivani, gra\u0111anin koji bi, na primer, ukrao ne\u0161to, ili prevario nekog u imovinskoj transakciji, klevetao, ili la\u017eno svedo\u010dio, odgovarao bi pred zakonom i u skladu s njim bio ka\u017enjen.<\/p>\n<p>Roditelji i u\u010ditelji decu su pomno savetovali da govore istinu i da se pona\u0161aju humano jedni prema drugima.<\/p>\n<p>To \u0161to su \u017eiveli u carstvu na\u010di\u010dkanom fabrikama za istrebljenje Jevreja, Roma, komunista, socijaldemokrata, homoseksualaca\u2026, nije ih ometalo da, ne bez ponosa, propagiraju moralne norme me\u0111u sebi ravnima.<\/p>\n<p>Nije li danas, dok u njemu vladaju ozbiljni zakoni o za\u0161titi ljudskih prava, pred dverima \u201enajmodernijeg sveta\u201c, opasanim \u017eilet-\u017eicom, jedan koncentracioni geto, koncgeto za ljude kojima je dat i prigodan naziv, koji ih kvalifikuje za izop\u0161tavanje iz \u017eivota koji vredi \u017eiveti \u2013 naziv \u201emigranti\u201c.<\/p>\n<p>Pred o\u010dima mi iskrsava, a to nije tek zamisao, slika grupe migranata sa Bliskog istoka, koja je uspela da se dokopa Lampeduze, a 27. januara ove godine, evo je gde stoji pred kapijom nekada uspe\u0161ne fabrike smrti Au\u0161vic. Oni govore ovako:<\/p>\n<p>Ima Hajne satiri\u010dnu epsku poemu koja se zove \u201eNema\u010dka \u2013 zimska bajka\u201c.<\/p>\n<p>Hajnrih Hajne. Nema\u010dki pesnik. Jevrejin. Protestant.<\/p>\n<p>Prijatelj Karla Marksa, i njegov u\u010denik, iako je od njega bio stariji petnaest i vi\u0161e godina.<\/p>\n<p>U jednoj sceni te satiri\u010dne poeme, Hajne je opisao zakukuljenu priliku koja, sa sekirom u ruci, prati pesnika u stopu. Pozvan da se predstavi, taj lik se pesniku otkriva ovako: \u201eJa sam delo tvojih misli.\u201c<\/p>\n<p>Mi smo delo misli najboljih evropskih pesnika. Dolazimo iz Afrike i Azije, iz srca evropske tame! Dolazimo da unesemo svetlost u evropsku tamu!<\/p>\n<p>Pre nego \u0161to nas proglasite teroristima, objasni\u0107emo na \u010demu po\u010diva prevara koja se zove kapitalisti\u010dki \u017eivot, ili \u017eivot u kulturi kapitalizma!<\/p>\n<p>Prva la\u017e.<\/p>\n<p>Demokratija se razvija kroz kapitalizam. Istina je u tome da kapitalizam i demokratija isklju\u010duju jedno drugo. Kapitalizam je negacija demokratije.<\/p>\n<p>Ljudi u kapitalizmu formalno su jednaki, ali sadr\u017eaji njihove jednakosti su nejednaki.<\/p>\n<p>Odr\u017eavati stanje dru\u0161tvene nejednakosti jeste varvarstvo. Kapitalizam je varvarstvo, a varvarstvo je su\u0161ta suprotnost demokratiji.<\/p>\n<p>Druga la\u017e.<\/p>\n<p>Razli\u010diti pojmovi \u2018privatno vlasni\u0161tvo\u2019 i \u2018li\u010dno vlasni\u0161tvo\u2019, podvedeni su pod jedan pojam, pojam privatnog vlasni\u0161tva, a li\u010dno vlasni\u0161tvo nije isto \u0161to i privatno vlasni\u0161tvo.<\/p>\n<p>\u010covek ima pravo na odre\u0111eni posed materijalnih dobara koji je stekao svojim radom. Pravo na raspolaganje tim posedom njegovom radu daje dostojanstvo.<\/p>\n<p>Li\u010dni posed podrazumeva pravo na sopstveni prostor, u kojem \u010dovek mo\u017ee da bude za sebe, ali, i sopstveno vreme, koje \u010dovek ima pravo da ima za sebe.<\/p>\n<p>To li\u010dno vlasni\u0161tvo jeste deo slobode \u010doveka, i ono ne ugro\u017eava slobodu drugom \u010doveku. Privatno vlasni\u0161tvo slu\u017ei da se drugi \u010dovek izrabljuje, da bi se to vlasni\u0161tvo uve\u0107avalo. Privatno vlasni\u0161tvo jednoga ugro\u017eava li\u010dna vlasni\u0161tva stotina i hiljada drugih ljudi.<\/p>\n<p>Tre\u0107a la\u017e.<\/p>\n<p>Nasledno pravo.<\/p>\n<p>Nasledno pravo produ\u017eava plja\u010dku koja je izvr\u0161ena poistove\u0107ivanjem apsolutne razli\u010ditosti privatne i li\u010dne svojine. Jer nije isto da li se nasle\u0111uje li\u010dna svojina ili privatna svojina.<\/p>\n<p>\u010cetvrta la\u017e.<\/p>\n<p>Kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo je carstvo mrtvih.<\/p>\n<p>Za\u0161to?<\/p>\n<p>Zato \u0161to su motivi za opstanak tog dru\u0161tva \u2013 umrtvljuju\u0107i motivi.<\/p>\n<p>Kako sve pretvoriti u privatni posed, to je motiv.<\/p>\n<p>Kako li\u010dnu imovinu pretaliti u privatnu, kako umnost pretvoriti u privatni posed, kako obrazovanje pretvoriti u privatni posed, kako ljubav likvidirati u privatni posed?<\/p>\n<p>Najzad, kako li\u010dnost likvidirati u privatnu osobu? Podse\u0107amo vas da je privatna osoba \u2013 idiot. Kapitalizam idiotizuje.<\/p>\n<p>Kapitalizam ubija li\u010dnost. Zato je osvajanje slobode jednako vaskrsavanju iz mrtvih.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/zlatko-pakovic\/ausvic-teologija-kapitala\/\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Au\u0161vic je samo najekstremniji izdanak na\u010dina \u017eivota koji je i danas u modi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283270,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-283269","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283269","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=283269"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283269\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":283271,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283269\/revisions\/283271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=283269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=283269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=283269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}