{"id":283064,"date":"2020-01-30T09:46:43","date_gmt":"2020-01-30T08:46:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=283064"},"modified":"2020-01-30T09:46:43","modified_gmt":"2020-01-30T08:46:43","slug":"dan-lim-najzagadenija-rijeka-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/30\/dan-lim-najzagadenija-rijeka-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Dan: Lim najzaga\u0111enija rijeka u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p>Sekretarijat za ruralni i odr\u017eivi razvoj, koji je nadle\u017ean za za\u0161titu \u017eivotne sredine na lokalnom nivou anga\u017eovao je tim stru\u010dnjaka sa Prirodnomatemati\u010dkog fakulteta iz Podgorice \u010diji je zadatak bio detaljno ispitivanje stanja zaga\u0111enosti Lima, ali i njegovih pritoka Bistrice i Ljubovi\u0111e.<\/p>\n<p>\u010clanovi tima boravili su u Bijelom Polju i ispitivali stanje na terenu. Uzeti su uzorci i izvr\u0161ena razli\u010dita mjerenja, nakon toga ura\u0111ena je detaljna analiza i dostavljen izvje\u0161taj lokalnoj upravi, pi\u0161e Dan.<\/p>\n<p>Ukupna ocjena stanja ekosistema Lima je da je situacija veoma lo\u0161a u dijelu toka kroz grad i nizvodno od grada.<\/p>\n<p>\u201cOsnovne mjere koje se moraju preduzeti jesu smanjenje organskog zaga\u0111enja prije svega na rijeci Lim, a u manjoj mjeri i na rijeci Ljubovi\u0111i. Ovo podrazumijeva sistemski pristup kao i doslednu primjenu zakonske regulative u ovoj oblasti kako bi se ovaj negativan uticaj smanjio i doveo na najmanju mogu\u0107u mjeru. Drugi manji, ali, ne manje zna\u010dajan problem jesu uo\u010dene brojne divlje deponije otpada i ostataka uginulih \u017eivotinja koji tako\u0111e doprinose ovako lo\u0161em stanju ekosistema rijeke Lim, te je potrebno da se povede ra\u010duna o divljim odlagali\u0161tima prije svega da se uklone, a onda i da se stro\u017ee primijeni zakon iz ove oblasti\u201d, navodi Jasmin \u0106orovi\u0107, sekretar Sekretarijata za ruralni i odr\u017eivi razvoj Op\u0161tine Bijelo Polje.<\/p>\n<p>Tek na kraju kao jedna od mjera navodi se uspostavljanje odr\u017eivog ribolova na ovim rje\u010dnim tokovima \u0161to prije svega zna\u010di borbu protiv krivolova.<\/p>\n<p>\u0106orovi\u0107 je naveo da se, analiziraju\u0107i stanje riblje faune u Limu do\u0161lo do zaklju\u010daka da postoje dva osnovna negativna uticaja na nju.<\/p>\n<p>\u201cTo su zaga\u0111enje industrijskim i komunalnim otpadnim vodama, kao i krivolov. U smislu negativnih uticaja na riblju faunu lokaliteti uzvodno od Bijelog Polja se mogu okarakterisati kao sektor Lima gdje preovladava krivolov kao negativan uticaj (mada je zaga\u0111enje manje prisutno) doku sektoru u Bijelom Polju i nizvodno zaga\u0111enje dominantno izaziva promjene u sastavu i koli\u010dini ribljih zajednica. \u0160to se fizi\u010dko-hemijskih parametra ti\u010de o\u010ditan je o\u010digledan i veoma jak negativanuticaj nakvalitet vode rijeke Lim koji se de\u0161ava na skoro cijelom dijelu toka s tim \u0161to je intenzivan i drasti\u010dan u dijelu toka kroz Bijelo Polje\u201d, naveo je \u0106orovi\u0107.<\/p>\n<p>Na Ljubovi\u0111i, pored krivolova koji se o\u010ditava niskom brojno\u0161\u0107u poto\u010dne pastrmke, postoji i blag negativan antropogeni uticaj na riblju faunu koji se najvi\u0161e ogleda na najnizvodnijem lokalitetu -blizu u\u0161\u0107a s Limom.<\/p>\n<p>\u201cStanje okolnih stani\u0161ta je, izuzev na sredi\u0161njoj ta\u010dki, umjereno degradirano \u0161to je posledica kr\u010denja zbog poljoprivrede, oku\u0107nicaili puteva. Fizi\u010dko-hemijski parametri pokazuju umjereno pogor\u0161anje ka nizvodnijim pozicijama \u0161to tako\u0111e ukazuje na postojanje organskog optere\u0107enjau ovoj rijeci. Ukupna ocjena stanja ekosistema rijeke Ljubovi\u0111e je dobro do vrlo dobro jer postoji evidentan problem sa zaga\u0111enjem i s krivolovom\u201d, pi\u0161e u studiji \u010dije djelove prenosi Dan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukupna ocjena stanja ekosistema Lima je da je situacija veoma lo\u0161a u dijelu toka kroz grad i nizvodno od grada.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-283064","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=283064"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":283065,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/283064\/revisions\/283065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=283064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=283064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=283064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}