{"id":282912,"date":"2020-01-28T06:37:01","date_gmt":"2020-01-28T05:37:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282912"},"modified":"2020-01-27T22:54:30","modified_gmt":"2020-01-27T21:54:30","slug":"globalno-bogatstvo-izgradeno-neplacenim-radom-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/28\/globalno-bogatstvo-izgradeno-neplacenim-radom-zena\/","title":{"rendered":"Globalno bogatstvo izgra\u0111eno nepla\u0107enim radom \u017eena"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tajana Sisgoreo<\/strong><\/p>\n

Ekonomska i politi\u010dka elita okupljena na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji zavr\u0161ava danas i ove se godine trudila problematizirati globalnu nejednakost zanemaruju\u0107i glavne uzroke problema.<\/p>\n

Broj milijardera u proteklom se desetlje\u0107u udvostru\u010dio stvaraju\u0107i jo\u0161 ve\u0107i jaz izme\u0111u superbogatih i ostatka dru\u0161tva. Ve\u0107ina svjetskih politi\u010dara i dalje se oslanja na politike koje taj jaz samo pro\u0161iruju. Superbogati individualci imaju ve\u0107u ekonomsku mo\u0107 no \u010ditave dr\u017eave. Sve to potvr\u0111uje Oxfamov izvje\u0161taj Time to care, objavljen po\u010detkom ovog tjedna.<\/p>\n

“Ekonomska nejednakost izgra\u0111ena je na rodnoj nejednakosti, koju omogu\u0107ava ovakav manjkav sustav. Seksisti\u010dki ekonomski sustav izrabljuje i marginalizira \u017eene i djevojke, istovremeno uve\u0107avaju\u0107i bogatstvo i mo\u0107 elite”, upozorava Anna Ratcliff iz Oxfama, s kojom razgovaramo o istra\u017eivanju nejednakosti.<\/p>\n

Povodom odr\u017eavanja godi\u0161njeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma Oxfam je objavio svoj godi\u0161nji izvje\u0161taj o drasti\u010dnoj globalnoj nejednakosti. Stru\u010dnjaci upozoravaju da je ekonomska nejednakost izvan svake kontrole, \u0161to najbolje pokazuje podatak da je 2019. godine 2,153 milijardera, prete\u017eito mu\u0161karaca, posjedovalo vi\u0161e bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi. Kapital superbogatih kontinuirano se akumulira bez obzira na izostanak doprinosa globalnom dru\u0161tvu.<\/p>\n

“Nu\u017eno je osvijestiti da je ekonomska nejednakost izgra\u0111ena na rodnoj nejednakosti te da postoji jasna veza izme\u0111u nejednakosti i nepla\u0107enog rada koji obavljaju \u017eene'”, isti\u010de za H-Alter Ratcliff. Dominanti model kapitalizma iskori\u0161tava neprimije\u0107eni, potpla\u0107eni i nepla\u0107eni rad \u017eena kako bi omogu\u0107io i odr\u017eavao postoje\u0107e bogatstvo prete\u017eno mu\u0161ke elite.<\/p>\n

Na samom vrhu svjetske ekonomije nalaze se uglavnom mu\u0161karci \u010diji se kapital neprestano akumulira neovisno o tome pridonose li dru\u0161tvu. U me\u0111uvremenu, na samom dnu ekonomske piramide nalaze se \u017eene i djevojke koje tom istom ekonomskom sustavu pridonose bezbrojem sati njegovateljskog i ku\u0107anskog rada, koji je naj\u010de\u0161\u0107e nepla\u0107en, potpla\u0107en i izrabljiva\u010dki, i bez kojeg bi se raspale i zajednice i \u010ditava globalna ekonomija.<\/p>\n

“Mo\u017eda je vrijeme da se na milijardere po\u010dne gledati kao na znak da je ekonomski sustav bolestan i da ne funkcionira, a ne kao na pokazatelj ekonomskog uspjeha”, obja\u0161njavaju stru\u010dnjaci u Oxfamovom izvje\u0161taju. Procjenjuje se da je vi\u0161e od jedne tre\u0107ine milijardera svoje bogatstvo naslijedilo. Jednom tako osigurano bogatstvo omogu\u0107uje im da svoj kapital bez pretjeranog rada i truda neprestano uve\u0107avaju uz pomo\u0107 dobro pla\u0107enih ra\u010dunovo\u0111a, koji se brinu za \u0161to manju isplatu poreza te osiguravaju prosje\u010dan godi\u0161nji prihod od 7,4 posto.<\/p>\n

Bogati u ogromnim godi\u0161njim prihodima u\u017eivaju zbog neuspje\u0161nog oporezivanja superbogatih i najve\u0107ih korporacija – porezne su stope sve manje, a namjerno izbjegavanje poreza sve \u010de\u0161\u0107e. Autori izvje\u0161taja navode da svega 4\u0107etiri posto svjetskog poreza dolazi od oporezivanja bogatih, a studije pokazuju da superbogati izbjegavaju vi\u0161e od 30 posto svojih poreznih obveza, dok se najve\u0107e svjetske korporacije ekstremno nisko oporezuju.<\/p>\n

Istovremeno, odre\u0111ene vlade bogata\u0161ima omogu\u0107uju kori\u0161tenje tajne globalne mre\u017ee poreznih uto\u010di\u0161ta. Na taj se na\u010din ekstremno bogati ne prestaju bogatiti, pretvaraju\u0107i se u novu aristokraciju koja potkopava demokraciju te ote\u017eava ravnopravnu preraspodjelu resursa i socijalnu mobilnost. “Kad bi najbogatiji na svijetu u sljede\u0107ih deset godina pla\u0107ali samo 0,5 posto vi\u0161e poreza, moglo bi se ulo\u017eiti u 117 milijuna radnih mjesta u sektoru obrazovanja, Na samom vrhu svjetske ekonomije nalaze se uglavnom mu\u0161karci \u010diji se kapital neprestano akumulira neovisno o tome pridonose li dru\u0161tvu. U me\u0111uvremenu, na samom dnu ekonomske piramide nalaze se \u017eene i djevojke koje tom istom ekonomskom sustavu pridonose bezbrojem sati njegovateljskog i ku\u0107anskog radazdravstva i socijalne skrbi za djecu i starije”, poru\u010duju stru\u010dnjaci.<\/p>\n

Neoliberalna ekonomija, koju karakterizira deregulacija tr\u017ei\u0161ta i smanjenje tro\u0161kova u javnom sektoru, stvorila je globalno monopolisti\u010dko tr\u017ei\u0161te. Danas vi\u0161e no ikad milijarderi uz pomo\u0107 novca izbjegavaju pravdu, utje\u010du na politi\u010dare, medije i demokratske procese poput izbora i socijalnih politika. Nedavna Oxfamova studija pokazala je, primjerice, da su superbogati pojedinci Latinske Amerike na razli\u010dite na\u010dine utjecali na politiku i medije u svojim zemljama.<\/p>\n

Bogatstvo svjetske elite zgrnuto je na milijardama sati izrabljivanja i nepla\u0107enog njegovateljskog rada, koji uglavnom obavljaju \u017eene i djevojke koje \u017eive u siroma\u0161tvu i potje\u010du iz marginaliziranih skupina. Njegovateljski rad presudan je za na\u0161e dru\u0161tvo i ekonomiju. Uklju\u010duje brigu o djeci, starcima te ljudima s intelektualnim i tjelesnim pote\u0161ko\u0107ama, kao i svakodnevne ku\u0107anske poslove poput \u010di\u0161\u0107enja, pranja, odr\u017eavanja, odlaska po vodu i osiguravanja drva za ogrjev.<\/p>\n

Oxfamovi znanstvenici izra\u010dunali su da ovakav nepla\u0107eni rad ima ekonomsku vrijednost od najmanje 10,8 bilijuna dolara godi\u0161nje, \u0161to je triput vi\u0161e od doprinosa informati\u010dkog sektora. \u0160irom svijeta \u017eene svoje vrijeme, napor i resurse ula\u017eu u obavljanje svakodnevnih zadataka i pru\u017eanje skrbi koju bi u okviru svojih javnih slu\u017ebi trebala osiguravati dr\u017eava. Bez pomo\u0107i \u017eena do\u0161lo bi do zastoja \u010ditave ekonomije.<\/p>\n

Podsjetimo i na nedavno istra\u017eivanje u Hrvatskoj, koje su na podru\u010dju Zagreba provele Ana \u0160tambuk, Silvija Rusac i Lea Skokandi\u0107 sa Studijskog centra socijalnog rada zagreba\u010dkoga Pravnog fakulteta. Njihovo istra\u017eivanje pokazalo je da \u017eene sedam puta \u010de\u0161\u0107e skrbe o nemo\u0107nim roditeljima ili drugim \u010dlanovima obitelji, nego mu\u0161karci. \u010cak tre\u0107ina njegovateljica obavlja skrb 24 sata dnevno, vi\u0161e od pet godina. Ako nisu u instituciji, o nemo\u0107nim starijim \u010dlanovima obitelji u 41 posto slu\u010dajeva brinu se k\u0107eri, 15 posto supruge, 8 posto snahe, ne\u0161to manje od osam posto mu\u017eevi, sinova je \u0161est i pol posto, sli\u010dno kao i unuka te ne\u0107aka i ostalih \u010dlanova obitelji, objavljeno je u istra\u017eivanju \u0160tambuk, Rusac i Skokandi\u0107.<\/p>\n

“Nepla\u0107eni rad odr\u017eava ovakav seksisti\u010dki ekonomski sustav, koji uzima novac od mnogih i daje ga nekolicini koja sa\u010dinjava bogatu elitu\u201d, podcrtava nam Ratcliff. Patrijarhalni ekonomski sustav i njegove razorne posljedice najvi\u0161e poga\u0111aju \u017eene u ruralnim zajednicama i zemljama s niskim prihodima. One nisu samo rodno diskriminirane, nego su naj\u010de\u0161\u0107e diskriminirane i na temelju rase, nacionalnosti ili etni\u010dke pripadnosti.<\/p>\n

Podaci Oxfamovog istra\u017eivanja ukazuju da \u017eene u slabije razvijenim zemljama po 14 sati dnevno rade nepla\u0107ene poslove, \u0161to je pet puta vi\u0161e od mu\u0161karaca, zbog \u010dega im ne preostaje dovoljno vremena za sudjelovanje u dru\u0161tvenim i politi\u010dkim aktivnostima. Osim toga, djevojke koje obavljaju veliku koli\u010dinu nepla\u0107enog posla kra\u0107e se \u0161koluju od drugih djevojaka i onemogu\u0107eno im je sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

Osim \u0161to ku\u0107anske poslove obavljaju besplatno, mnoge \u017eene kao ku\u0107ne pomo\u0107nice rade i za druge obitelji. Posao ku\u0107ne pomo\u0107nice naj\u010de\u0161\u0107e nema zakonski ograni\u010deno radno vrijeme niti je za\u0161ti\u0107en op\u0107im zakonima o radu. Ku\u0107ne pomo\u0107nice naj\u010de\u0161\u0107e su izrabljivane i obespravljene, a kad su i pla\u0107ene, naj\u010de\u0161\u0107e ih se smatra pomo\u0107nicama i slugama umjesto zaposlenicama koje imaju odre\u0111ena prava.<\/p>\n

Iako su temelj ekonomskog dru\u0161tva, vlade i kompanije nepla\u0107ene i potpla\u0107ene ku\u0107anske i njegovateljske poslove podcjenjuju i uzimaju zdravo za gotovo. Budu\u0107i da se \u010desto ni ne smatraju poslovima, a potro\u0161ena se sredstva smatraju tro\u0161kom umjesto investicijom, ovakvi su poslovi pri mjerenju ekonomskog napretka i uspje\u0161nosti politi\u010dkih programa \u010desto nevidljivi.<\/p>\n

Bez smislenog plana i akcija i ubudu\u0107e mo\u017eemo o\u010dekivati porast globalne nejednakosti zbog nekoliko velikih kriza kojima \u0107e sustav pru\u017eanja njege i skrbi biti izlo\u017een. Me\u0111unarodna organizacija rada procjenjuje da \u0107e do 2030. godine skrb trebati jo\u0161 100 milijuna staraca i 100 milijuna djece u dobi od \u0161est do \u010detrnaest godina.<\/p>\n

Zbog klimatskih \u0107e se promjena smanjiti proizvodnja hrane, a porasti broj bolesnih, \u0161to \u0107e \u017eene diljem svijeta dodatno opteretiti. Umjesto oja\u010davanja nacionalnih socijalnih programa, ve\u0107ina svjetskih dr\u017eava sve vi\u0161e oporezuje siroma\u0161ne, smanjuje potro\u0161nju u javnom sektoru te privatizira obrazovanje i zdravstvenu skrb slu\u0161aju\u0107i \u010desto savjete financijskih institucija poput Me\u0111unarodnog monetarnog fonda.<\/p>\n

Ostane li ekonomski sustav nepromijenjen, siroma\u0161tvu se nikad ne\u0107e stati na kraj. “Potrebno je izgraditi nacionalni sustav skrbi koji bi smanjio jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih”, tvrde stru\u010dnjaci i napominju da nam je potrebna humanija ekonomija koja \u0107e se temeljiti na rodnoj jednakosti, progresivnijem oporezivanju te suzbijanjanju utjecaja korporacija i superbogatih.<\/p>\n

Vo\u0111e svjetskih sila poput Trumpa i Bolsonara nisu dorasle suo\u010davanju s ovakvim izazovima te svojim politi\u010dkim mjerama, poput smanjenja poreza milijarderima, opstrukcijom rje\u0161avanja klimatskih promjena, rasizmom, seksizmom i mr\u017enjom prema manjinama samo pogor\u0161avaju problem globalne nejednakosti. “Va\u017eno je da vlade investiraju u besplatne, kvalitetne javne slu\u017ebe i infrastrukturu koje \u0107e pomo\u0107i u smanjenju koli\u010dine njegovateljskog rada koji obavljaju \u017eene i djevojke, i koje \u0107e pomo\u0107i u borbi protiv nejednakosti i siroma\u0161tva”, nagla\u0161ava nam Ratcliff.<\/p>\n

Nepla\u0107eni i potpla\u0107eni rad koji rade isklju\u010divo \u017eene nu\u017eno je prepoznati kao posao koji ima svoju stvarnu vrijednost. Potrebno je smanjiti broj sati na takvim radnim mjestima, uvesti pravedniju raspodjelu posla, kao i prepoznati one koje su najvi\u0161e marginalizirane te paziti da se pri osmi\u0161ljavanju i realiziranju politika koje utje\u010du na njihov \u017eivot \u010duje i njihov glas.<\/p>\n

“Ovo je problem s \u010dijim se rje\u0161avanjem moraju suo\u010diti i mu\u0161karci i \u017eene koji brinu o suzbijanju siroma\u0161tva i nejednakosti, kao i \u017eene i mu\u0161karci koji su na pozicijama mo\u0107i, bez obzira je li rije\u010d o rje\u0161avanju rodne nejednakosti na lokalnoj, nacionalnoj ili me\u0111unarodnoj razini. Svi moramo pripaziti na to da seksisti\u010dke politike i stavovi \u017eenama ne ote\u017eavaju dobivanje dostojanstvenog radnog mjesta, obrazovanja i glasa u svojoj zajednici. Ne\u0107emo stati na kraj siroma\u0161tvu i ekonomskoj nejednakosti ne stanemo li na kraj rodnoj nejednakosti”, zaklju\u010duje Ratcliff.<\/p>\n

Ne pokazuju samo brojna izvje\u0161\u0107a, i u njima prikupljeni podaci, kako “trajno rastu\u0107a” ekonomija nije rje\u0161enje ve\u0107 problem. Planet nam sve vi\u0161e daje do znanja da s ovakvom ekonomijom predstavljamo prijetnju vlastitoj egzistenciji te da smo bez promjena sve bli\u017ee to\u010dki nakon koje vi\u0161e nema povratka. Ostaje nam utjeha da sve \u010de\u0161\u0107im izlascima na ulice i prosvjedima diljem svijeta protiv nejednakosti i klimatskog kaosa, milijuni ljudi vladama i bogatoj eliti \u017eele poru\u010diti da je nejednakosti dosta te da je vrijeme za po\u0161teniji i odr\u017eiviji svijet, i svijet za \u017eene i djevoj\u010dice.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve ve\u0107i jaz izme\u0111u bogatih i ostatka dru\u0161tva, a ekonomska nejednakost gradi se na rodnoj.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282913,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-282912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282912"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282914,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282912\/revisions\/282914"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}