Svima nam je poznat osje\u0107aj da znamo stvari i prije nego \u0161to su se zapravo desile, \u010dak iako ne mo\u017eemo objasniti kako. Oklijevate na zelenom svijetlu i izbjegnete sudar sa kamionom koji juri. Iz hira prekr\u0161ite svoje pravilo \u201cbez sastanaka na slijepo\u201d i upoznate osobu svog \u017eivota. Imate predosje\u0107aj da treba ulo\u017eiti u mali novoosnovani online biznis i on postane Google.<\/p>\n
Kada biste samo mogli da prodrete u te osje\u0107aje \u010de\u0161\u0107e, zar ne? Izgleda da mo\u017eete, pogotovo ako nau\u010dite da otkrijete na koji signal ta\u010dno da se usredsredite \u2013 bilo da je to znojenje dlanova, leptiri\u0107i u stomaku ili iznenadna i neobja\u0161njiva sigurnost da \u0107e se ne\u0161to desiti.<\/p>\n
Prema mnogim istra\u017eiva\u010dima, intuicija je mnogo zna\u010dajnija nego \u0161to se \u010dini. Socijalni psiholog Houp Koled\u017ea dr Dejvid Majers, obja\u0161njava da intuitivna desna hemisfera mozga skoro uvijek registruje na\u0161e okru\u017eenje. \u010cak i kada je svjesna lijeva hemisfera zaokupljena ne\u010dim drugim. Tijelo registruje ove informacije, dok svijest ostaje u potpunosti nesvjena onoga \u0161to se de\u0161ava.<\/p>\n
Jedna od teorija govori da predstoje\u0107e doga\u0111aje mo\u017eete \u201cosjetiti\u201d zahvaljuju\u0107i dopaminskim neuronima. \u201cKretanje dopamina poma\u017ee u odr\u017eavanju koraka sa realno\u0161\u0107u, upozorava nas na one suptilne stvari koje ne mo\u017eemo svjesno da otkrijemo\u201d, ka\u017ee D\u017eona Lerer, autor knjige \u201cKako donosimo odluke\u201d.<\/p>\n
Kako odlu\u010diti kom osje\u0107aju vjerovati? Dr D\u017eudit Orlof, intuitivni psihijatar iz Los An\u0111elesa i autor knjige \u201cDrugi pogled\u201d, smatra da je \u201cpotrebno kombinovati pravi um sa intuicijom\u201c i napraviti ravnote\u017eu izme\u0111u unutra\u0161njih instinkata i racionalnog razmi\u0161ljanja. Kada primijetite intuitivni nagovje\u0161taj, ka\u017ee ona, mo\u017eete uposliti svoj racionalni um da provjeri va\u0161e odluke i odlu\u010di na koji na\u010din je najbolje da djeluje.<\/p>\n
U tom cilju, predstavljamo pet unutra\u0161njih osje\u0107aja na koja Orlof i ostali eksperti preporu\u010duju da obratite pa\u017enju i iz nekog razloga bi\u0107e vam drago da jeste.<\/p>\n
Slu\u0161anje suptilnih signala koje nam tijelo \u0161alje je klju\u010dni dio vje\u017ebanja intuitivnog \u010dula, ka\u017ee Orlof, koja podu\u010dava studente medicine na univerzitetu Kalifornija u Los An\u0111elesu i psihijatrijske sta\u017eiste da koriste intuiciju prilikom lije\u010denja pacijenata.<\/p>\n
Ona u knjizi \u201cDrugi pogled\u201d obja\u0161njava da je \u201cna\u0161e tijelo sna\u017ean intuitivni prenosilac. Intuicija omogu\u0107ava da osjetimo prve upozoravaju\u0107e signale kada ne\u0161to u na\u0161em organizmu prestane da radi, tako da ga mo\u017eemo otkriti. Ako imate unutra\u0161nji osje\u0107aj koji se odnosi na va\u0161 organizam \u2013 da je otrovan, slab ili prestao sa radom \u2013 slu\u0161ajte ga. Idite i popravite to.\u201d Ona je upoznala mnogo ljudi koji su ignorisali ovaj osje\u0107aj i kasnije uvidjeli da je mali problem postao veliki.<\/p>\n
Fizi\u010dki simptomi tako\u0111e imaju simboli\u010dnu vrijednost. \u201cAko ste u ne\u010dijem dru\u0161tvu i va\u0161a energija padne, ne ignori\u0161ite taj osje\u0107aj\u201d, ka\u017ee Orlof. Iznenadna pospanost mo\u017ee zna\u010diti da ste u prisustvu osoba ili u situaciji koje iscrpljuju energiju. To mo\u017ee biti na\u010din na koji vam tijelo govori da ovi uslovi uzimaju vi\u0161e energije nego \u0161to daju. Ako ostanete u situaciji koja vas brzo istro\u0161i (kao kada radite dodatni posao, nakon \u0161to ste zavr\u0161ili intervju potpuno iscrpljeni), mo\u017ee lako do\u0107i do toga da postanete depresivni, anksiozni i \u2013 nije \u010dudno \u2013 u \u0161kripcu.<\/p>\n
Dr Ronald A. Aleksandar, psiholog, stru\u010dnjak za svjesnost, rukovode\u0107i konsultat i direktor Instituta za vje\u017ebanje \u0161irokog uma u Santa Monici u Kaliforniji, tako\u0111e preporu\u010duje obra\u0107anje pa\u017enje na bilo koju iznenadnu fizi\u010dku senzaciju koju ste osjetili prilikom interakcije. On se osvr\u0107e na pri\u010du o svom putu u Indiju, gdje je odlu\u010dio da ne u\u0111e u taksi zbog \u201cgoru\u0107eg osje\u0107aja\u201d u stomaku, a kasnije na \u017eeljezni\u010dkoj stanici vidio je da je taksista uhap\u0161en zbog plja\u010dke. On ka\u017ee da naj\u010de\u0161\u0107e osje\u0107a intuiciju u svojim grudima ili stomaku. Stomak je uobi\u010dajen s obzirom da su crijeva \u201cku\u0107a\u201d cjelokupnog nervnog sistema, zbog \u010dega se \u010desto nazivaju \u201cdrugi mozak.\u201d<\/p>\n
\u201cDrugi mozak stvarno jeste intuitivni mozak,\u201d obja\u0161njava Aleksandar i preporu\u010duje da kada taj mozak govori, slu\u0161amo.<\/p>\n
Ose\u0107aj koji dobijete o nekoj osobi u prvih 10 sekundi izra\u017eava \u201cdrevnu biolo\u0161ku mudrost,\u201d ka\u017ee Majers u svojoj knjizi \u201cIntuicija: Njena snaga i opasnost\u201d (Novine univerziteta Jeil, 2002). Praljudi koji su jako brzo mogli da otkriju da li je stranac prijatelj ili neprijatelj imali su vi\u0161e \u0161ansi da pre\u017eive, ka\u017ee on, a njihovi naslednici mogli su da \u010ditaju emocije sa lica druge osobe gotovo odmah.<\/p>\n
Naravno, ljudska sposobnost prosu\u0111ivanja se veoma pogor\u0161ala \u2013 kao primjer imamo pogubnu, po Amada Diala, policijsku pucnjavu u Njujorku 1999. godine. Naime, policija je pucala u njega jer su mislili da mladi Gvinejac ho\u0107e da izvadi pi\u0161tolj, a on je zapravo bio nenaoru\u017ean i po d\u017eepu je tra\u017eio svoje isprave.<\/p>\n
Dru\u0161tveni uslovi poma\u017eu stvaranje nesvjesnih uvjerenja, a ta uvjerenja stvaraju prvi utisak i donose odluke koje mogu biti krajnje pogre\u0161ne. Orlof predla\u017ee da svoje unutra\u0161nje osje\u0107aje uporedimo sa racionalnim umom kad god je to mogu\u0107e. A postoje i vrlo jednostavni na\u010dini \u00a0pomo\u0107u kojih mo\u017eete provjeriti \u0161ta je znak upozorenja u veoma kratkom roku, ka\u017ee ona.<\/p>\n
\u201cAko nemate povjerenja u nekoga, \u010dak i da se ispostavi neta\u010dnim, ipak ste obratili pa\u017enju,\u201d obja\u0161njava ona. \u201cAko idete no\u0107u ulicom i osjetitite da se treba kloniti neke osobe, samo pre\u0111ite ulicu.\u201d<\/p>\n
Iako mo\u017eda mislite da na\u0161i unutra\u0161nji osje\u0107aji postoje samo kako bismo izbjegli opasnost, ljudi su razvili podjednako sna\u017enu sposobnost da osjete kad je na\u0161im prijateljima potrebna podr\u0161ka. \u201cSaosje\u0107anje je jedan od najosnovnijih ljudskih instikata, i zbog toga je evolucija posvetila toliko pa\u017enje onim djelovima mozga koji omogu\u0107avaju da se saosje\u0107amo sa drugima,\u201d napominje Lerer.<\/p>\n
Po\u0161to nam je evolucija omogu\u0107ila brzo \u010ditanje tu\u0111ih lica i osje\u0107anja, ne moramo uvijek \u010dekati da ona budu izgovorena, prije nego \u0161to ih uvidimo. Saosje\u0107ajni instinkt navodi nas da promijenimo temu, kada razgovor o vjen\u010danju \u010dini novorazvedenog kolegu neraspolo\u017eenim, ili nas navodi da zapo\u010dnemo razgovor sa nervoznim saputnikom prilikom slijetanja aviona \u2013 to su mali gestovi koji mogu imati veliki uticaj na ne\u010diji dan. Sposobnost empatije prema drugim ljudima je ono \u0161to vas ubijedi da donirate novac nakon prirodne katastrofe. Istra\u017eivanja humanitarnih pomo\u0107i pokazuju da su ljudi mnogo spremniji da pomognu nakon \u0161to vide slike osobe kojoj je potrebna pomo\u0107, nego nakon \u010ditanja statisti\u010dkih podataka o \u0161teti.<\/p>\n
Na kraju, ova sposobnost da \u201c\u010ditamo\u201d druge nije korisna samo onima kojima poma\u017eemo. Jedna skora\u0161nja studija snimanja mozga pokazuje da dare\u017eljivost \u010dini da centri zadovoljstva u mozgu svijetle kao klubovi u Las Vegasu. Kada je u\u010desnicima dato 128 dolara, uz izbor da taj novac zadr\u017ee ili da ga doniraju u dobrotvorne svrhe, centri za nagradu onih koji su odabrali da novac doniraju su podivljali.<\/p>\n
Mnogobrojna istra\u017eivanja otkrila su fenomen poznat kao \u201coraspolo\u017eavaju\u0107a pomo\u0107\u201d koji kod osoba koje poma\u017eu drugima izaziva pobolj\u0161anje raspolo\u017eenja, imuniteta i preplavljenost dobrim osje\u0107anjima. To je jo\u0161 jedan razlog da pratite svoje instinkte saosje\u0107anja i dare\u017eljivosti, jer su oni dobra investicija i u va\u0161e zdravlje i sre\u0107u.<\/p>\n
Ko\u0161arka\u0161ki komentator mo\u017ee biti nemilosrdan kada ina\u010de talentovani igra\u010d proma\u0161i sa linije za slobodna bacanja \u2013 mnogi od nas mogu se poistovjetiti sa igra\u010devom panikom. Mo\u017eete biti jako dobri na treninzima joge, ali vas jedna poza i dalje mu\u010di. Ili ste mo\u017eda odli\u010dan vo\u017ea\u010d koji zaboravi kako da paralelno parkira kad god je zastra\u0161uju\u0107a ta\u0161ta sa vama u kolima. Ili ste odli\u010dan kuvar koji upropasti svoje omiljeno jelo svaki put kada ga sprema za goste. U ovakvim situacijama, instinkt \u201cumijem to\u201d koji se razvio sa iskustvom, ugu\u0161en je prevelikim razmi\u0161ljanjem.<\/p>\n
\u201cGu\u0161enje (kod sportista) je \u017eivi primjer haosa koji mo\u017ee nastati prevelikim razmi\u0161ljanjem,\u201d isti\u010de Lerer. \u201cTakvi namerni misaoni procesi sukobljavaju se sa istreniranim pokretima mi\u0161i\u0107a.\u201d<\/p>\n
On navodi istra\u017eivanje \u010dika\u0161kog univerziteta koje je pokazalo da golferi amateri imaju vi\u0161e uspjeha kada pa\u017eljivo razmisle o svojim potezima, a da takvo izvo\u0111enje kod iskusnih golfera lo\u0161e uti\u010de na ono \u0161to rade.<\/p>\n
Ispostavilo se da racionalno razmi\u0161ljanje poma\u017ee po\u010detnicima, zato \u0161to oni jo\u0161 uvijek razvijaju mi\u0161i\u0107no pam\u0107enje i tehniku. Ali kod onih igra\u010da koji su ve\u0107 integrisali te informacije, instikti preuzimaju vo\u0111stvo \u2013 i urade mnogo bolji posao. A sve \u0161to je u korist logi\u010dkom mi\u0161ljenju ometa njihovo izvo\u0111enje.<\/p>\n
\u201cJednom kada ste razvili stru\u010dnost u odre\u0111enoj oblasti \u2013 kada ste napravili potrebne gre\u0161ke \u2013 va\u017eno je da vjerujete svojim emocijama kada donosite odluke u toj oblasti,\u201d insistira Lerer. Ako znate da mo\u017eete, vjerujte svom stomaku, ne glavi.<\/p>\n
Slede\u0107i put kada ste u isku\u0161enju da razmi\u0161ljate o ne\u010demu \u0161to znate da uradite, poku\u0161ajte da terapijski skrenete pa\u017enju. Izgovarajte alfabet unazad kad vam joga trener zada zastra\u0161uju\u0107i stav na \u0161akama, ili pjevajte omiljenu pjesmu u sebi na liniji za slobodna bacanja. Pa\u017eljivo usmjeravanje va\u0161e svijesti na ne\u0161to drugo, a ne na zadatak koji treba da uradite, omogu\u0107ava va\u0161em instiktu da slobodno radi svoj posao \u2013 i pu\u0161ta vas da u\u017eivate u zadovoljstu koje vam je tolika ve\u017eba omogu\u0107ila.<\/p>\n
Kada va\u0161a intuicija govori da ste prona\u0161li ne\u0161to ili nekoga ko vam u potpunosti odgovara, izbor je neobi\u010dno lak. \u201cOsje\u0107ate se zdravo, dobro, nemate osje\u0107aj kao da ste primorani, i nema sukoba,\u201d ka\u017ee Orlof.<\/p>\n
Lerer se sla\u017ee da, kada ste prisiljeni da donesete veliku odluku sa trajnim posljedicama, kao biranje \u017eivotnog partnera, za vas je najbolje da odlu\u010dite stomakom. Zasnovano na velikom dijelu njegovog istra\u017eivanja kognitivnih mehanizama za dono\u0161enje odluke, on preporu\u010duje da, \u201c\u0161to manje mislite o onim odlukama koje su vam jako bitne.\u201d<\/p>\n
Prema Lereru, racionalni um je pogodan samo za ograni\u010dene, konkretne odluke, kao odlu\u010divanje izme\u0111u dvije firme auto osiguranja. U situacijama u kojima se nalazi samo nekoliko bitnih faktora, prefrontalni korteks upore\u0111uje vrijednosti svakog pojedina\u010dno i donosi odli\u010dne rezultate. Ali, ako su uklju\u010deni mnogi faktori u slo\u017eenoj odluci kao, na primjer, kupovina ku\u0107e, ograni\u010deni prostor prefrontalnog korteksa postaje prebukiran. U takvim situacijama, on je pogre\u0161an dio mozga za taj posao.<\/p>\n
Nekoliko studija podr\u017eava mudrost emocionalnog dono\u0161enja odluka u velikom broju slu\u010dajeva. U jednom istra\u017evanju holandski istra\u017eiva\u010di pratili su kupce u IKEI, posmatraju\u0107i njihovo pona\u0161anje prilikom kupovine. Kasnije su intervujima utrvdili da su oni koji su proveli manje vremena donese\u0107i odluke o kupovini, kasnije bili zadovoljniji. Biranje kau\u010da i biranje supruga su sigurno dvije razli\u010dite odluke, ali obje mogu dovesti do agonije i prevelikog razmi\u0161ljanja koji vode do lo\u0161ih odluka. S druge strane, kori\u0161\u0107enjem svog intuitivnog mozga u ovim situacijam skoro uvijek \u0107ete do\u0107i do trajnog ispunjenja.<\/p>\n
Od svih razloga zbog kojih treba slu\u0161ati stoma\u010dne osje\u0107aje prilikom dono\u0161enja va\u017enih odluka ovaj je mo\u017eda najbolji: vodi do odluka koje su u potpunosti zadovoljavaju\u0107e \u2013 odluka koje mogu da pobolj\u0161aju kvalitet va\u0161eg \u017eivota.<\/p>\n
\u201cOmogu\u0107ava vam da prona\u0111ete odnose koji vam odgovaraju, umjesto da tra\u017eite \u0161ta izgleda dobro na papiru,\u201d ka\u017ee Orlof. \u201cOmogu\u0107ava vam da se pove\u017eete sa ljudima na nivou srca, da stvarno iskusite \u017eivot umjesto da ga pustite da proleti pored vas i omogu\u0107ava vam da budete stvarno pametni prilikom dono\u0161enja odluka.\u201d (Izvor: psihoverzum.com)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nekoliko studija podr\u017eava mudrost emocionalnog dono\u0161enja odluka u velikom broju slu\u010dajeva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282795,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-282794","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282794","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282794"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282794\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282799,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282794\/revisions\/282799"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}